Vino i intelekt. Kako je vino dobilo status pića za intelektualce? Ideja da je vino piće koje postavlja jedinstvene zahtjeve pred intelekt i dalje je široko rasprostranjena. Ali postoji li nešto više od predrasuda u ovom posebnom statusu, pita se Stuart Walton.
Detalj sa freske u antičkoj grobnici, oko 470 godina prije Krista, u drevnom gradu Paestum-u u današnjoj Kampaniji (Campania), Italija. Foto: Shutterstock.
Drevna tradicija kaže da je vino piće za pametne ljude, dok je pivo tečna hrana za glupane. Nešto od ove predrasude postoji i danas u zapadnim kulturama, čak i u onim zemljama koje proizvode vino. Zemljama u kojima je vino najosnovniji proizvod koji je daleko ispod klasifikacije u lokalnim propisima (PDO) često jeftiniji od piva u bocama. Da li složenost većine vina, njegove varijacije berbe i raspon njegovih mogućih tretmana vinifikacije čine vino vinom. Vino za razliku od homogenosti standardne recepture brenda piva, zahtijeva više intelektualne razlučivosti nego pivo, proizvod koji se nikada ne mijenja? Ili je tu na djelu neka dublja kulturna paradigma?
Južnjački intelektualci protiv sjevernih divljaka
U klasičnom kosmosu Grčke i Rima, vino je bilo povezano sa enteogenim ritualima Dionizije i Bakanalije. Bilo je to ništa manje od sakramenta, čak iako je njegova svakodnevna upotreba bila znatno manje uzvišena od praksi opijanja koje su se odvijale na festivalima. Nasuprot tome, pivo je, uprkos svemu što je i dar izdašnog poljoprivrednog božanstva, izrazito prozaičnije. To je piće najrazličitije vrste senzualnosti, sklonost koja je već vidljiva u 4.000 godina starim mesopotamskim glinenim pločama koje prikazuju ljude koji gutaju pivo dok su u činu seksualnog zanosa.
Pomoglo je to što pivo nikada nije značajno zaživjelo u atinskom društvu. Kako je dionizijski kult bio apsorbiran u grčki panteon na prelazu iz šestog u peti vijek prije nove ere. Opojno sredstvo sa kojim se bog povezivao bilo je isključivo vino koje je razlikovalo južne klime od ledene surovosti sjevernih naroda. U grčkom kulturnom habitusu koji će postati simbol elitnog rimskog društva. Oblik opijanja koje je proizvodilo pivo nije bio ništa više do ushićenje od zbrkanog klimanja glavom. Pijanstvo koje je pružalo vino simbol je višeg stupnja cerebralnog i duhovna civilizacija.
Više od samog vina
Sasvim osim svoje direktne uloge u ritualnom poštivanju, čuveno vino nosi auru odbjeglog mističnog elementa, je-ne-sais-quoi koji predstavlja nešto u vinu što je više od samog vina. U svojoj autoritativnoj studiji Wine and Society, Steve Charters MW daje brojne primjere onih koji piju vino da oni dodaju ovaj neuhvatljivi element u svoja iskustva sa čuvenim vinima.
Australijska vinarka govori o svom osjećaju za transport prilikom degustacije vina Krug Clos du Mesnil iz 1986. godine. Iskustvo koje nadilazi sve što ona zna o tehničkim detaljima proizvodnje vina. „Veliko vino nas prevozi“, insistira ona, „odvodi nas negdje drugdje.“
Vinograd Clos du Mesnil, izvor mnogih transcendentnih iskustava. Foto: Shutterstock
Smanjujući svoje opaske, Charters dodaje da „takav kvazi-duhovni odgovor možda nije prikladan za sva vina. Ali barem za neka koja ona pije to je slučaj, i očito je to iskustvo kojem treba težiti. Ova vrsta odgovora ima mnogo zajedničkog sa vrstom ‘dubokog iskustva’ koju osjećaju mnogi koji istražuju estetske objekte, poput muzike ili slika.” Ako postoji neuhvatljivo “nešto drugo” u vinu, posebno u najvećem vinu. Implicitno je potreban fino izbrušen intelekt, barem da ga zamišlja, ako ne i konačno zabilježi riječima.
Vino i intelekt
Oni koji su skloni skeptičnom gledištu o ezoteričnom stvaranju mitova mogli bi istaći da je nešto neuhvatljivo možda etil alkohol. Ovo, međutim, nije ništa drugo nego da se kaže da je izuzetna ljepota koncerta za violončelo nastala tako što neko uzastopno vuče gudalo od konjske dlake preko četiri žice od metalne legure. Tada mjesta u loži u koncertnoj dvorani koštaju bogatstvo.
Čitavo iskustvo daje nešto više od zbira njegovih materijalnih dijelova. Tako je i sa vinom, čija je raznolikost i nepredvidljivost milenijumima stalna organska misterija za one koji piju.
Naslov orginala: Wine and the intellect: The drink for smart people? (Vino i intelekt: piće za pametne ljude?). Izvor: https://worldoffinewine.com/. Tekst: Stuart Walton. Objavljeno: 17.06.2023. Prevod i obrada za sajt: Dragutin Mijatović
POGLEDATI: https://ovinu.info/sta-cini-veliko-vino-velikim/
Život: “De gustibus non est disputandum.” O ukusima se ne raspravlja.
