Vinogradarstvo reaguje na klimatske promjene

Vinogradarstvo reaguje na klimatske promjene. Siebeldingen (Bechtheim). Nakon tri sušne godine, vinogradare muči velika količina vlage ove godine.

Vinogradarstvo reaguje na klimatske promjene

Prvo suša, zatim previše kiše: vinari moraju stalno reagovati na klimatske nemire. Ovo je jedan od razloga zašto istraživači traže nove sorte – sorte grožđa koje su otporne na bolesti i potvrđuju se u svjetlu klimatskih promjena.

Za mnoge raste zabrinutost da će zamah u jednom ili drugom smjeru postati sve ekstremniji. “Klimatske promjene veliki su izazov”, kaže vinarka iz Rheinhessena Janine Brussels (Bechtheim). U vrućim i sušnim godinama, od 2018. do 2020., borila se da vina ostanu svježa i lagana. Crveno vino dostiglo je nivo alkohola od 16% u buretu 2018. godine – “vino je bilo mutno i rakija” i stoga nije bilo pogodno za flaširanje. Od tada je većina vinara reagovala: Grožđe se bere što je prije moguće kako ne bi previše sazrelo.

Vjekovima su vinari u Nemačkoj bili srećni kada je grožđe postalo slatko. “U 13 od 23 berbe prije 1987. godine Riesling u regionu Mosell nije bio zreo prema današnjim standardima na većini lokacija”, kaže Edgar Mueller iz Servisnog centra za ruralna područja (DLR) – Bad Kreuznach. Sa zagrijavanjem iz decenije u deceniju od 1990 -ih, ovo više nije problem.

Kvalitet vina

“Vrijednost pH sada je važnija od Oechsle-a”, kaže Janine Bruxell. Ocjene Oechsle pokazuju težinu šire, sadržaj šećera u soku od grožđa. Vrijednost pH za stepan kiselosti pokazuje ima li vino kiseli okus. Pri pH vrijednostima iznad 3,3 premalo je kiselina za svježa vina. Međutim, svi trikovi i vještine u vinogradu i podrumu dugoročno vjerojatno neće biti dovoljni da vinogradarstvo postane otporno na klimatske promjene. Zato Reinhard Töpfer sa Instituta za oplemenjivanje vinove loze istražuje kako se nove sorte grožđa mogu bolje nositi sa uslovima globalnog zatopljenja. Prilikom osnivanja Instituta Julius Kühn Institut (JKI), Saveznog istraživačkog instituta, uzgajivači drže na oku 15.000 čokota vinove loze različitog genetskog sastava.

U Geilweilerhof-u (Siebeldingen – okrug Südliche Weinstrasse) odabiru se u četiri faze uzgoja sorte prema njihovim posebnim karakteristikama. Samo 160 sorti grožđa prošlo je preliminarni test. Pokazale su pozitivna svojstva poput otpornosti na bolesti ili klimatski stres. Ali čak i od ovih, dosta ih je otpalo. Trenutno je u srednjem testu 25 uzgojnih linija. “Ono što je ostalo su vrlo dobri kandidati”, objašnjava direktor instituta Töpfer.

Samo su dvije od ovih sorti grožđa otpornih na gljivice, skraćeno nazvane Piwi, trenutno u glavnom testu. Jedna od njih je sorta za crveno vino sa sortnim brojem Gf.2004-043-0010. Ukrštena je 2004. godine, a jedan roditelj je sorta grožđa Calandro, koja je takođe stvorena u Geilweilerhof-u, a koja je dobijena ukrštanjem sorti grožđa Regent i Domina. Drugi roditelj dolazi iz francuske uzgojne linije. “Kombinovali smo otpornosti obe matične sorte grožđa, i protiv peronospore”, objašnjava Töpfer. Nova Sorta Gf.2004-043-0010 takođe nije pokazalo gotovo nikakve opekotine od sunca u proteklim vrelim godinama. Klasične sorte grožđa, poput sorte Riesling, bile su pogođene ovom nedaćom od prekomjernog sunčevog zračenja u razdoblju od 2018. do 2020. godine.

Izbor sorte

Jedna sorta grožđa mora biti holistički dosljedana, kaže Töpfer. Prinos i kvalitet moraju biti ispravni, otpornost na bolesti mora biti što je moguće veća, a mora postojati i izražena otpornost na klimatske uticaje. “Ono što vidimo kao veliki Damoklov mač je širenje novih patogena.” Zlatnožuto žutilo (Flavescence dorée) koje prenosi cicada vinove loze godinama je na putu od juga prema sjeveru. Samo je pitanje vremena kada će ova bolest stići i u njemačka područja uzgoja grožđa.

Svih 13 vinorodnih regija u Njemačkoj pogođene su klimatskim promjenama – zato postoji i interes za sorte grožđa Piwi. Marketing je veliki problem, ali sa promjenom zakona o vinu najkasnije ove godine fokus nije toliko na sortama grožđa koliko prije svega na porijeklu. A novi oblici marketinga Piwi vina “nude priliku da se ispričaju posebne priče o vinima, koja postaju sve važnija kada je u pitanju obraćanje kupcima u današnje vrijeme”, kaže Ernst Büscher iz Njemačkog instituta za vino. Stručnjak za vinogradarstvo Mueller ističe da se vinogradarstvo sada širi u Nizozemskoj, Poljskoj, Danskoj, Švedskoj i Engleskoj. Čak i u Norveškoj postoje prvi manji vinogradi. “Ali naši su problemi mali u odnosu na centralnu Španiju, na primjer, gdje vinogradarstvo doseže svoje granice.”

Izvor: https://www.proplanta.de/. Naslov orginala: Der Weinbau reagiert auf den Klimawandel. Objavljeno: 12.08.2021. Prevod: Dragutin Mijatović

Pogledati i: https://ovinu.info/klimatske-promjene-kako-mogu-uticati-na-buducnost-vina/