Velika migracija grožđa. Povišene temperature prekrajaju karte evropskih vinograda-i narušavaju vjekovnu tradiciju. Haarlem, Nizozemska – vjetrovit travnjak ispod nivoa mora na sjeveru zemlje teško da bi većina ljudi zamislila svoje vinsko grožđe kako raste, daleko od sunčanih brda Francuske ili Italije.
Ali, upravo je tu Rubie van Crevel odlučila zasaditi svoju lozu dok se vinarstvo seli iznad tipičnih linija geografske širine, pritiskano uticajem klimatskih promjena.
“U Nizozemskoj nikada ne ulazite u vinogradarstvo zbog novca, morate biti pomalo ludi”, rekla je van Crevel (32). Ona zajedno sa svojom partnerkom Eise van Maanen vodi vinograd Wijntuin Ronja.
Vinograd Wijntuin Ronja
Posljednjih godina globalno zagrijavanje otvorilo je vrata ljudima na tipično hladnijim mjestima poput Nizozemske da proizvode vino tamo gdje je nekada bilo nezamislivo. Uski pojas između 35. i 50. paralele obično je optimalna zona za uzgoj vinove loze, kaže Kees van Leeuwen, profesor vinogradarstva na Univerzitetu u Bordeaux-u. Ali to se mijenja kako temperature rastu.
“Ako ste iznad 50. paralele, hladno je. A ako ste ispod 35., previše je toplo. Tako će se sada sa klimatskim promjenama ove geografske širine promjenuti”, rekao je van Leeuwen. Slično poput lika iz dječje knjige Astrid Lindgren po kojem je vinograd dobio ime, Wijntuin Ronja prkosi vremenu. Vinograd je zasađen iznad 52. paralele sjeverno od Harlema. Ovdje se proizvodi vino bez hemijskih pesticida ili đubriva. Ali to dodaje još jedan sloj komplikacija u ovoj regiji jer vlaga povećava rizik od gljivičnih oboljenja.
Iako su klimatske promjene stvorile nove mogućnosti vinarima na sjeveru, one su nanijele pustoš vinogradarima na jugu. Oni se sada suočavaju sa većim prijetnjama od suše i požara. Prelazak na vinovu lozu koja može izdržati nove klimatske uslove prijeti narušavanjem viševjekovne tradicije. Sada se postavlja pitanja o tome kako se vinove loze gladne vode mogu održivo uzgajati u budućnosti.
„Vidimo kako se vinogradarstvo razvija u Engleskoj, Belgiji, Nizozemskoj, čak i Švedskoj. Dakle, oni su definitivno oni koji se mogu smatrati pobjednicima. I naravno, oni u najtoplijim područjima, oni će vjerojatno biti gubitnici ”, rekao je van Leeuwen.
Promjena grožđa radi čuvanja vina
Klimatske promjene povećavaju vjerovatnoću suše u već vrućim i suvim područjima, smanjuju prinose i ugrožavaju održivost uzgoja loze u područjima poput južne Španije, Francuske, Kipra ili Sicilije.
Suočeni sa sve sušnijim godišnjim dobima, poljoprivrednici često pribjegavaju zalijevanju vinove loze. To stvara pritisak na izvore vode, što se pokazalo kao kratkoročno rješenje. Jedno je istraživanje pokazalo da se upotreba poljoprivredne vode u Španiji povećala šest puta u 20 godina od 1995. godine. 70% ovog povećanja je posljedica navodnjavanja vinograda u regionu La Mancha, sušnoj, ali plodnoj visoravni. “Oni koriste vodu koja nije obnovljiva. To je kao pumpanje nafte ”, rekao je van Leeuwen.
Umjesto toga, on u svom istraživanju sugeriše da bi poljoprivrednici prvo trebali isprobati druge metode prilagođavanja, poput promjene “tipa” vinove loze koju uzgajaju. Ali to takođe znači osporavanje duboko ukorijenjenih normi vinarstva. Evropsko se vinogradarstvo prije moralo dramatično prilagoditi. Većina sorti grožđa koje se sada uzgajaju kalemljene su na podloge porijeklom iz Sjeverne Amerike. Filoksere je u 19. vijeku zbrisala vinograde po cijelom kontinentu, ali nije mogla naštetiti tolerantnoj lozi Novog svijeta.
Evropska vina
Danas su evropska vina regulisana i zaštićena u vanjskotrgovinskim ugovorima EU-a, takozvanim “apelacijama” ili etiketama, definisanim područjem porijekla i sortama grožđa koje se koriste u odgovarajućim odnosima. To znači, da se za označavanje boce vina Barolo uzgajivač mora nalaziti na usko određenom području. Na brdima Monferrato u Pijemontu u Italiji i koristiti samo grožđe sorte Nebbiolo. Isto vrijedi i za ostale gurmanske “nazive”, poput Chianti, Bordeaux ili Rioja.
Apelacije su često vrhunac viševjekovne istorije vinarstva u kojoj su poljoprivrednici tražili biljke i tehnike koje najbolje odgovaraju njihovim specifičnim klimatskim uslovima. Ali promjenljivo vrijeme i rastuće temperature znače da se vinova loza koja se dugo koristi više ne može najbolje prilagođavati njihovom položaju u odnosu na sorte otpornije na sušu, toplije vrijeme.
Neki se uzgajivači pripremaju za tu promjenu. U 2019. godini proizvođači iz regona Bordeaux uveli su sedam novih sorti – od kojih se većina tipično uzgaja u sušnoj Španiji – na listu sorti dopuštenih pod zaštićenim nazivom. Uvođenje ovih novih sorti grožđa u početku će biti postepeno, ograničeno na 10% bilo koje mješavine, u nastojanju da se potrošačima pomogne i u prihvatanju novih okusa. “Ljudi će se morati prilagoditi. Ako se ljudi ne prilagode, tada je mnogo vinorodnih regija osuđeno na propast ”, rekao je van Leeuwen.
Ekstrem je nova normalnost
Nazad na Wijntuin Ronja, gdje van Crevel prazni mjerni konus koji pokazuje količine padavina u posljednjih nekoliko dana. On je preplavljen, mali znak vlažnog ljeta u Sjevernoj Evropi, koje se pokazalo smrtonosnim kada je prošlog mjeseca u poplavama poginulo više od 200 ljudi, uglavnom u Njemačkoj i Belgiji. Obrali su hibridne sorte dobijene ukrštanjem dobro poznatih sorti grožđa sa divljim sortama koje biljkama daju veću otpornost na bolesti poput plijesni i crne truleži. Ali i tada su mnogi listovi vinove loze obojeni tamno, vrstom gljivica koje su isprljale njihovu površinu, zbog obilne kiše i malo sunca koje su dobili ove godine.
“Dok smo 2020. imali mnogo suše, sada imamo obaranje rekorda padavina. Tako da se zaista mnogo mijenja. Vrlo je nepredvidivo ”, rekla je ona, dok su blatne radne čizme utonule su u mokro sivo tlo. Nizozemsko vinarstvo još uvijek je tek u razvoju, prostire se na samo 300 hektara. To je mali dio od 3,2 miliona hektara pod vinovom lozom u EU. A prvi pokretači suočavaju se sa većim rizicima.
Wijntuin Ronja štiti vlastite rizike korištenjem sistema poznatog kao poljoprivreda uz podršku zajednice, dajući u zakup 10 čokota učesniku “vinogradaru” po cijeni od 245 € po sezoni berbe. Ta osoba mora raditi i pet poludnevnih dana na farmi, a u zamjenu za to dobija vino koje se proizvodi od grožđa sa njihovih čokota, kao i pristup radionicama o uzgoju i proizvodnji vina.
Izazovi za vinare
Ovo pomaže u ublažavanju udara ako je berba loša, a stanovnike gradova upoznaje i sa zadovoljstvima poljoprivrednog posla, mogućnošću da provode vrijeme u prirodi i upoznaju ljude-nešto za čime su mnogi žudjeli tokom zastoja izazvanih koronavirusom. “Moći ćemo podignuti vinograd samo ako rizik možemo podijeliti sa potrošačima ili sa partnerima u lancu vrijednosti, jer u protivnom klimatske promjene samo stvaraju nesigurne vremenske uslove. I mislim da nije realno staviti taj teret samo na jednog igrača u lancu vrijednosti ”, rekla je van Crevel.
Ta neizvjesnost – jedno od obilježja klimatskih promjena – zajednički je izazov za vinare, i na sjeveru i na jugu. “Vinogradari sami pomalo pokušavaju razmišljati o ekstremima, ali zaista je važno da to učine jer jedna ekstremna godina može izbrisati čitavu berbu”, rekla je Lee Hannah, viši naučnik za klimatske promjene u Conservation International (nevladino udruženje za zaštitu okoline sa sjedištem u SAD).
Richard White, 65, britanski penzioner i hobist vignogradar, vidio je stvarne posljedice te nepredvidljivosti. Tri hektara vinove loze sa sortama Syrah i Carignan koje održava sa prijateljima u južnim Pirinejima u Francuskoj stradalo je od rijetkog kasnog mraza ove godine. „Mraz je oštetio sav novi porast na većini čokota. Izgledali su potpuno pusto. Momci su gotovo zaplakali kad su to vidjeli jer je to bilo nešto što lokalni ljudi nisu vidjeli 30 ili 40 godina ”, rekao je.
Izuzetno sušno i vruće vrijeme smanjilo je 2020. godine njihove prinose na četvrtinu od 2.000 boca koje su proizveli 2019. godine – na samo 500. White kaže da ne zna šta može očekivati ove godine. “Moramo samo pričekati i vidjeti, samo je teško predvidjeti šta se događa … to jako, jako zavisi o vremenu.”
Promjena potražnje
Drugi razlog za zabrinutost stručnjaka je kako bi veća potražnja za evropskim vinom, uveliko uzrokovana rastućom kineskom srednjom klasom, u kombinaciji sa proširenim mogućnostima za sadnju vinograda, mogla pogoršati ekološku štetu.
Istraživanje Hannah i kolega otkrilo je da će klimatske promjene povećati neto podobnost novih potencijalnih vinogradarskih regija, uključujući velika tresetna područja u Rusiji i Kanadi, ali ako se pretvore u poljoprivredno zemljište, to bi dodatno povećalo problem.
“Ako se razviju, u osnovi bi mogli osloboditi onoliko emisije ugljen-dioksida koliko i vijek američkih emisija”, rekla je Hannah. “Subvencioniranje poljoprivrede u ovim područjima moglo bi dovesti do eksplozije neplaniranog razvoja koji bi mogle imati vrlo negativne posljedice na klimu.”
Drugi se nadaju da će sve vidljivije posljedice klimatskih promjena poput poplava i požara natjerati kupce da kupuju domaće boce sa manjom emisijom ugljen-dioksida (carbon footprint) u odnosu na uvezene alternative.
„To donosi mogućnosti u smislu da potrošači postanu svjesniji odakle dolaze njihovi proizvodi. I to je, mislim, vrlo dobar razvoj događaja ”, rekao je van Crevel.
Izvor: https://www.politico.eu/. Naslov orginala: The great grape migration: Climate change pushes winemakers north (Velika migracija grožđa: klimatske promjene guraju vinare na sjever). Objavljeno: 16.08.2021. by Paola Tamma. Prevod: Dragutin Mijatović
Pogledati i: https://ovinu.info/klimatske-promjene-mijenjaju-okus-velikih-svjetskih-vina/
