Ljudski nos može otkriti 1 bilion mirisa

aroma vina nauka vino vinska kultura

Naslov orginala: Human nose can detect 1 trillion odours (Ljudski nos može otkriti 1 bilion mirisa). Izvor: https://www.nature.com/; Objavljeno: 20.03.2014. by Jessica Morrison. Prevod: Dragutin Mijatović

Šta nos zna može biti bezgranično, navode istraživači.

Ljudski nos

<Richard Green/Commercial/Alamy
Ljudski nos ima otprilike 400 vrsta receptora za miris koji mogu otkriti najmanje 1 bilion različitih mirisa. Ljudski nos može razlikovati najmanje 1 bilion različitih mirisa, veličine rezolucije iznad prethodne procjene od samo 10.000 mirisa, izvijestili su danas istraživači za Science. Naučnici koji proučavaju miris već neko vrijeme sumnjaju u veći broj, ali malo je studija pokušalo istražiti granice senzornih sposobnosti ljudskog nosa. “Upravo se neko sjetio da to uradi”, kaže koautor studije Andreas Keller, olfaktorni istraživač sa Univerziteta Rockefeller u Njujorku. Pogledati i: https://ovinu.info/detekcija-mirisa-vina-u-zavisnosti-od-vase-pljuvacke/

Kako bi istražili granice ljudskog mirisa, Keller i njegovi kolege pripremili su mirisne mješavine sa 10, 20 ili 30 komponenata odabranih iz kolekcije 128 mirisnih molekula. Zatim su zamolili 26 učesnika studije da identifikuju smjesu koja je različito mirisala u setu uzorka gdje su dva od tri mirisa bila ista. Kada su dva mirisa sadržavala komponente koje su se preklapale za više od oko 51%, većina sudionika borila se da ih razlikuje. Autori su zatim izračunali broj mogućih mješavina koje se preklapaju sa manje od 51%. Svekako bi donijeli procjenu koliko mirisa može otkriti ljudski nos: najmanje 1 bilion.

Broj receptora koji imamo

Donald Wilson, olfaktorni istraživač sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Njujorku, kaže da su nalazi “uzbudljivi”. Nada se da će nova procjena pomoći istraživačima da započnu razotkrivati trajnu misteriju: kako nos i mozak rade zajedno kako bi obradili mirise. Kad miris kafe prolazi kroz sobu, specifični receptori u nosu otkrivaju molekularne komponente mirisa. Takođe izazivaju niz neuronskih odgovora koji privlače pažnju na posudu sa kafom. Ali mnogi detalji tog slijeda još uvijek nisu poznati. “Ne može biti jasna veza između broja mirisnih materija koje možemo razlikovati i broja receptora koje imamo”. To kaže Noam Sobel, neuronaučnik sa Weizmann instituta za nauku u Rehovot, Izrael. Neki naučnici pretpostavljaju da više tipova mirisnih receptora ukazuje na osjetljiviji njuh. Ali to nije jedina poteškoća sa kojom su suočeni naučnici koji istražuju granicu naše sposobnosti mirisa.

“Teško je organizovati mirise”, kaže Wilson. Istraživači mogu grupisati mirise u kategorije, ali odnos između tih kategorija nije jasan; za razliku od boja i zvukova, mirisi ne padaju po jasnom kontinuumu. U praktičnom smislu, kaže Wilson, šta izaziva objektivno upoređivanje složenog, mošusnog mirisa američke drogerije kolonjske vode poput Axe spreja za tijelo sa suparnikom, kao što je Old Spice, ili sa nečim što miriše na vaniliju. Ta pitanja ostaju za buduće proučavanje. Ali novi nalazi mogu pomoći da se odagna barem jedna dugogodišnja pretpostavka, kaže Keller. “Nadam se da će ovo pomoći da se razriješi mit, o tome da ljudi imaju loš osjećaj za miris”, kaže on.

Reference: Bushdid, C., Magnasco, M. O., Vosshall, L. B. & Keller, A. Science 343, 1370–1372 (2014).