Bobice grožđa. Od davnina, sudbina grožđa bila je isprepletena sa sudbinom vina. U narednim decenijama će klimatske promjene poremjetiti svjetski vinogradarski pejzaž.
Berači grožđa beru grožđe sorte Heida (Savagnin Blanc ili Traminer) u najvišem vinogradu u Evropi sa pogledom na švajcarske alpe u regiji Valais (Visperterminen, Švajcarska), petak, 5. oktobra 2018. Vinogradi se neprekidno protežu uz planinu, vijugajući gore od… – © Keystone
Za razliku od jabuke ili kajsije, grožđe je teško ukrotiti u kuhinji. Osušeno, s druge strane, srećom obogaćuje brioše, štrudle i krune kraljeva. Vjeruje se da je upravo u ovom obliku ono što je Hannibalu Kartaginjanu dalo značajan podsticaj u pobjedi protiv Rimljana. Ali očigledno je vinifikovano jer to mnogi vole, tako da 60% svjetske proizvodnje grožđa završi u bocama. Procenat bi bio mnogo viši da ga Kinezi nisu uvijek konzumirali na svom tanjuru.
Italija, vodeći svjetski proizvođač vina. Jer, sa 855.000 hektara uzgajane vinove loze, grožđe je vrlo prisutno u Srednjem kraljevstvu, druga vinogradarska zemlja iza Španije (966.000 hektara), ali ispred Francuske (794.000 hektara). U 2019. međunarodna organizacija za lozu i vino (OIV) zabilježila je ukupno 7,4 miliona hektara pod vinogradima širom svijeta. Kada je u pitanju računanje proizvodnje vina, Italija je vodeća u odnosu na Francusku i Španiju. Prošle godine je podrume La Botte napustilo 4,75 milijardi litara vina Chianti, Montepulciana ili Barolo. Švajcarska je na 22. mjestu skale, sa proizvedenih oko 100 miliona litara. Međutim, uzmemo li u obzir i potrošnju do četvrtog mjesta, svaki stanovnik Konfederacije prosječno proguta 36,5 litara vina svake godine!
Švedsko vino
Bilans će se vjerovatno mijenjati tokom narednih decenija. U 2013. godini, alarmantna američka studija predvidjela je nestanak loze iz južne Evrope zbog globalnog zagrijavanja. Danas je proizvodnja iz ovih krajeva već znatno alkoholnija nego ranije. Ali to se računa bez napretka. Vinogradari i enolozi aktivno rade na novim vinarskim tehnikama ili novim mješavinama kako bi nastavili proizvoditi dragocjeni napitak. Oni će se, međutim, morati boriti sa sve većom konkurencijom jer rastuće temperature i sunčanije vrijeme nadahnjuje sjevernije regije.
Šveđani i Danci već su počeli sa proizvodnjom vina. Prema Agroscope, Švajcarska bi trebala prilično dobro prevladati ovaj izazov, ali vinogradarstvo se mora boriti sa sve većim napadima gljivičnih oboljenja. Da bi se to postiglo, stvaraju su posebno otporne sorte grožđa, poput sorte Divico (pogledati članak objavljen 14.11.2019.), rođenog iz ukrštanja između sorti Gamaret i Bronner. Posvećena istoimenom čuvenom švajcarskom kuvaru, ovo imenovanje neizbježno dovodi do sjećanja na grčkog zaštitnika loze: boga Dionisa.
Pogledati i: https://ovinu.info/gradja-bobice-vinove-loze-osnovne-karakteristike/
Naslov orginala: Le raisin, un fruit bien enivrant. Izvor: https://www.letemps.ch/. Objavljeno: 02.08.2020. by Aline Bassin. Prevod: Dragutin Mijatović
