Bugarska-regioni, sorte i vina. Uzgoj grožđa i proizvodnja vina imaju dugu istoriju u Bugarskoj, koja datira još iz vremena Tračana. Postoje dokazi o bugarskom spravljenju vina od 4.000 godina p.n.e. Vino je, uz pivo i rakiju od grožđa, među najpopularnijim alkoholnim pićima u zemlji.
Bugarska je 1980-ih bila četvrti po veličini svjetski izvoznik vina, a većina proizvodnje je bila na veliko i bila je namijenjena SSSR-u. Industrija počinje opadati kada je tokom 1985–87. Mihail Gorbačov sproveo kampanju protiv alkohola sa djelomičnim zabranama, kolokvijalno poznata kao “suvi zakon”. Povećane su cijene votke, vina i piva, a njihova prodaja ograničena u količini i dobu dana.
Taj i kasniji pad SSSR-a doveo je do toga da je u Bugarskoj drastično smanjena površina pod vinogradima. Poslednjih godina proizvodnja vina ponovo raste sa sadnjom novih sorti grožđa i povećanjem kvaliteta vina.
Bugarska vina u istoriji
Drevni trački grad Perperikon nalazi se u istočnim Rodopima, 15 km sjeveroistočno od današnjeg grada Kardzhali u Bugarskoj, na 470 m visokom stjenovitom brdu, za koje se smatra da je bio sveto mjesto. Tračanski bog vina Zagreus, je prototip obožavanog od strane starih Grka boga Dionisa (Dionysus), kao i rimskog Bakhusa (Bacchus). Smatra se da se na Perperikon-u nalazio čuveni Dionisijev hram. Poznato je da je Dionis bog berbe grožđa, vinarstva i vina, plodnosti, ritualnog ludila, religioznog zanosa i pozorišta.
U svojoj 25-vjekovnoj istoriji, grad Pomorie (koji je do 1934. nosio ime Anhialo) ima tradiciju u spravljenju vina od prvog milenijuma prije nove ere. Anhialo je uvršten u tzv. Pontsko vinorodno područje (Pontic wine-growing region). Legende kažu da su se vina iz Pomorie služila za kraljevskim stolovima antičke Troje, a u srednjem vijeku u ovim vinima uživali su poznavaoci vina iz Đenove i Venecije. Vjeruje se da se sorte lokalnog porijekla, Dimyat i Red Misket, ovdje uzgajaju od pamtivijeka.
1890. godine u Bugarskoj je otvorena prva i jedina profesionalna vinogradarska škola. Godine 1903. ovdje je osnovan prvi moderni podrum, a godinu dana ranije osnovan je peti nacionalni institut za vinogradarstvo i vinarstvo. Nakon oslobođenja Bugarske, Pleven je bio prvi centar vinske industrije.
Proslave Dana Svetog Trifuna
Tradicija spravljanja vina u Bugarskoj je veoma jaka, čak postoji i dan za slavlje vina i vinara, ranije se slavio 14. februara, a sada se slavi 1. februara (po novom kalendaru kako kažu Bugari), ovo ne znači da neki ljudi slave dvaput!
Tradicionalno, dan je posvećen prvom radu u godini, brizi o vinogradu – orezivanje čokota početkom februara. Ritual često uključuje i hrišćanskog sveštenika koji blagosilja vinograde. Sveti Trifun (Tripun) smatra se čuvarom vinograda i vinara. Po završetku rituala održava se velika gozba.
Bugarska uzgaja mnogo različitih sorti grožđa, kao što su Cabernet Sauvignon, Chardonnay i mnoge druge tradicionalne sorte grožđa, ovdje je fokus na one sorte koje se smatraju ekskluzivnim Bugarima.
Bugarska-regioni, sorte i vina
1.Crne sorte/Crvena vina
Crna vina dominiraju Bugarskom. Ono što će vas iznenaditi je veliki broj prepoznatljivih vinskih sorti, uključujući Cabernet Sauvignon, Merlot. Ove internacionalne sorte su zapravo masovno sađene tokom socijalističkog režima i sada čine oko 70% zasada. Na sreću, strastveni proizvođači ponovo uvode nekoliko lokalnih sorti, prisjećajući se istorijskog perioda nakon Prvog svjetskog rata kada su vinarije zagovarale domaće grožđe.
Bugarska i Mavrud
Sorta Mavrud uzgaja se uglavnom u južnoj Bugarskoj, u regionu Pazardzihk, Asenovgrad, Plovdiv, na brdima Rodop-a. Vina ove sorte omogućavaju i savršeno se razvijaju odležavanjem u hrastovim buradima. Duboka su, gusta, tamne boje, sočne arome uz prisustvo crnog šumskog voća – uglavnom kupine.
Riječ „Mavrud” dolazi od grčke riječi za „crno” što simbolizuje duboku, tamnu boju vina. Vino proizvedeno od njega je zasićene rubin-ljubičaste boje odličnog okusa i izražene gustine. Sorta kasno sazrijeva – berba je krajem oktobra.
Legenda o sorti. U vreme kada je kan Krum čupao sve vinograde u bugarskim zemljama, jedna siromašna udovica je u svom dvorištu potajno držala čokot, čijim je plodovima i fermentisanim sokom hranila svog malog sina Mavrud-a. Kad je porastao bio je toliko hrabar i jak da niko nije mogao da se takmiči s njim. Ubrzo se pridružio kanovoj vojsci i zahvaljujući svojoj hrabrosti postao je jedan od prvih Krum-ovih zapovjednika.
U jednoj od bitaka protiv Vizantije, dječak je vojsku vizantijskog cara prisilio u bijeg i zamalo zarobio čak i samog cara. Tada ga je kan pozvao i pitao kakvo je to čarobno piće, da nema straha. Dječak je izvukao svoj fermentisani sok od grožđa od kojeg se nikada nije rastajao. Kan je bio toliko zadivljen da je naredio da se vinogradi sortom Mavrud odmah ponovo zasade i od tog dana grožđe nosi ime heroja.
Melnik
Melnik je lokalna crna sorta koja raste u jugozapadnom i najtoplijem uglu Bugarske, u blizini rijeke Strume. Vina od ove sorte su odlična, sa aromom zrele trešnje i začinskog bilja, a kada se čuvaju u hrastovom buretu razvijaju nijanse duvana i kože. Okus novog vina je oštar, sa izraženim taninima. Sazrijevanjem okus omekšava, ali na kraju ostaje začinjeni trag.
Proizvodnja vina od ove tipične lokalne melničke sorte smatrana je privilegijom za jela aristokrata još u ranom srednjem vijeku.
Dubrovački trgovci su prvi melničko vino isporučili evropskoj aristokratiji. Zauzvrat, njihovi karavani u Melnik prevoze raznovrsnu evropsku robu – tkanine, nakit, kućni nameštaj. Čak i za vrijeme Osmanskog carstva, iako je Kuran muslimanima zabranjivao da piju, melničko vino i dalje je bilo veoma traženo, kako među kršćanskim podanicima tako i izvan carstva.
Pokušali su da se lokalna loza premjesti na drugo mjesto, ali nisu uspjeli. Jedna od tajni veoma traženog vina su izuzetno povoljni klimatski uslovi ovog kraja. Posvuda je okružen visokim planinama, sa mnogo sunčanih dana i pjeskovitim zemljištem koje ne zadržava vlagu.
Majstori su čuvali i tajnu vina. Grožđe se bralo rano ujutru, pa čak i noću dok se nije pregrijalo i brzo se posebnim korpama prenosilo u podrume uklesane u lokalnoj kamenoj litici. Svaka kuća imala je podrumske tunele, u njima je vino odležavalo ponekad i decenijama, a svaka sledeća berba se dodavala prethodnoj, stvarajući tako jedinstvene kupaže. Prema jednoj veoma popularnoj priči, melničko vino bilo je omiljeno Vinstonu Čerčilu, a priča tvrdi da je on naručivao 500 litara (132 galona) ovog vina godišnje.
Rubin
To je autohtona bugarska sorta crnog grožđa. Nastala je 1940-ih u Institutu za vino i lozu u gradu Plevenu u Bugarskoj ukrštanjem francuskog klona Syrah i autohtone italijanske sorte Nebbiolo. Ova vina su duboke boje i punog okusa, sa mekim završetkom. Aroma je intenzivna, voćna, sa prevlasti zrelih kupina i u dodiru sa hrastovim buretom razvija slatke nijanse. Sazrijeva sredinom septembra
Bugarska autohtona sorta: Gamza/Kadarka/Skadarka
Gamza je crna sorta grožđa koja je karakteristična za bugarske teritorije u neposrednoj blizini rijeke Dunav. Ova sorta kasnije sazrijeva i koristi se za proizvodnju crvenih desertnih i stonih vina svijetle providne boje maline i voćne arome maline. Okus je svjež, lagane strukture. Vino se obično konzumira dok je još u razvoju. Glavne karakteristike Gamze su veliki, ali kompaktni grozd sitnog, gotovo sfernog oblika bobica, tamnoplave do crne boje.
Od davnina se uzgaja u sjeverozapadnom dijelu zemlje – Suhindol, Pleven, Vidin. O tome svjedoče ostaci antičkih posuda za vino, kamene prese za preradu grožđa i zavjetne pločice sa prikazom Dionizija. Preporučljivo je piti mlado vino jer ne može da stari u buradima. U Mađarskoj i Rumuniji ova sorta se uzgaja pod imenom Kadarka. U Bugarskoj se smatra da je sorta dobila ime po najmlađoj sestri iz čuvene Legende o tri sestre Vida, Kula i Gamza.
Prema legendi, nekada je živeo bugarski bojar (sledeći po rangu poslije kneza) koji je posjedovao svu zemlju od Karpata do Balkanskih planina. Imao je sve – brojna stada, pune ambare pšenice, prepune košnice meda, ali najveći ponos mu je bilo razorno crveno vino iz vlastitih vinograda. Pročulo se slavom čak i izvan granica bojarskih posjeda.
Tajnost njegove proizvodnje bila je strogo čuvana, a svako ko se usudio čak i da iznese vinovu lozu/vino sa bojarskog imanja kažnjavan je smrću. Kada je došao njegov čas, okupio je svoje tri kćeri (Vida, Kula i Gamza), rekavaši im, zakunite se da ćete uvijek buti zajedno i čuvati svoje imanje i svoju vinarsku tradiciju.
Međutim, njegove kćeri nisu ispoštovale zavjet i razišle su se, postepeno gubeći svoja imanja (zemlju) u borbi sa Osmanlijama. Ostala su samo imena prestonica podijeljenih bojarskih teritorija – Vidin, Kula i Gamzigrad (u susednoj Srbiji). Lokalna sorta, sorta Gamza, sačuvana je iz generacije u generaciju.
Pamid/Plovdina
Jedna je od najstarijih sorti koja raste na bugarskoj zemlji, što je čini klasikom antičkog bugarskog crvenog vina. Vino je jarko crvene boje. Okus je svjež sa voćnim notama, elegantne gustine i mekog završetka. Pamid vina se obično konzumiraju mlada zbog niskog sadržaja fenolnih materija. Grozd je srednje veličine, a bobica sitna i sočna. Odlične je rodnosti, a berba joj je oko sredine septembra.
2.Bijele sorte/Bijela vina
Područje Crnog mora je mjesto gdje se nalazi 30% svih vinograda. Područje karakterišu duge i blage jeseni koje su povoljan uslov za nakupljanje šećera za proizvodnju finog bijelog vina (53% svih tipova bijelog vina je koncentrisano u regiji). Vinski stilovi uključuju vina spravljena od sorti: Dimyat, Riesling, Muscat Ottonel, Ugni blanc, Sauvignon blanc, Traminer i Gewürztraminer.
Red Misket
Red Misket. To je stara bugarska sorta, rasprostranjena u subbalkanskom regionu, uzgaja se uglavnom na brdovitim terenima u Ružinoj dolini (Rose Valley). Smatra se da je sorta nastala ukrštanjem sorti Riesling i Dimyat. Aroma proizvedenih vina je prijatna, sa svježim biljnim nijansama, dunja i med. Grožđe je odlično za potrošnju i svježem stanju.
Ova loza se smatra bijelom, ali ima zanimljivu boju sa ružičastim nijansama. Grozdovi su sitni, bobica ima ružičastocrvenu do ljubičastu boju. Vino spravljeno od Red Misket-a je obično suvo. Slamnatožute je boje i često ima neku zelenu nijansu.
Dimyat/Smederevka
Dimjat je stara lokalna bugarska vinska sorta, koja se uzgaja i u Srbiji, Makedoniji, Rumuniji, Grčkoj, Turskoj i Rusiji. U Bugarskoj je rasprostranjen duž obale Crnog mora, kao i u oblastima Shoumen, Stara Zagora i Euksinograd.
Bijelo grožđe se koristi za spravljenje aromatičnih suvih bijelih vina i rakije. Razvija voćnu aromu sa akcentima zrele breskve. Okus je blag, sa prijatnom svježinom. Dimjat se vjekovima uzgaja na istoku zemlje u blizini Crnog mora, ali se uzgaja i u drugim djelovima zemlje. Dimjat vina obično ne odležavaju. Slatkastog su okusa, jake arome i laganog tijela i pogodna su kao svakodnevna desertna vina.
Nadamo se da ste naučili nešto novo o bugarskim vinima, i da ćete sledeći put uživati sa jednim od tradicionalnih bugarskih tipova vina!
Bugarska vina: Sve što trebate znati, video: https://www.youtube.com/watch?v=r3bgrGTGmmU
Naslov orginala: All You Need to Know about Bulgarian Wines (Sve što trebate znati o bugarskim vinima). Izvor: https://www.foreigner.bg/. Tekst: Daniel Montiglio. Prevod: Dragutin Mijatović
POGLEDATI:
- https://ovinu.info/srbija-regioni-sorte-i-vina/
- https://ovinu.info/sjeverna-makedonija-regioni-sorte-i-vina/
10. Odgovor iz prethodnog posta: Netačno. Za proizvodnju bijelog vina pored bijelih sorti (zelenožutih bobica) koriste se i crne i crvene sorte vinove loze. Izuzetak su crne sorte obojenog soka, kao što su sorte bojadiseri tipa Gamay bojadiser, Krajinski bojadiser i njima slične.
11. U ovom postu: Tačno ili Netačno. Sumpor dioksid (SO2) je hemikalija koja se koristiti u više tačaka tokom procesa proizvodnje vina kako bi se spriječila oksidacija i inhibirao rast mikroorganizama?
