Globalno zagrijavanje i štete od mraza. Kasni mrazevi postaju manje vjerovatni, ali rano kretanje vegetacije čine vinovu lozu još ranjivijom.
Uobičajena rasprava o globalnom zagrijavanju (i jedan od razloga zašto mnogi ljudi preferiraju izraz “klimatske promjene”) je “Ako se Zemlja zagrijava, šta ima sa ovom hladnoćom?” Sve što je namjenjeno promjeni, pitanje je za koje su naučnici iskreno zainteresovani: Vremenski obrasci su izuzetno složeni (samo pitajte svoju vremensku aplikaciju koja nikad nije u redu). Teško je utvrditi kako se pojedinačna zbivanja vežu u veće klimatske promjene.
Na primjer, prošlog aprila, Francusku je pogodio razorni mraz, zahvativši 80% vinograda sa procjenom štete od oko 2 milijarde dolara. Ne, to nije onakav ishod kakav biste očekivali od zagrijavanja planete. Ali nova analiza tima evropskih istraživača ukazuje da je ta šteta na kraju bila vezana za klimatske promjene. Ne zato što je april bio tako hladan, već zato što je mart bio tako topao.
Radeći sa postojećim naučno prihvaćenim modelima, istraživači objašnjavaju da bi bez uticaja klimatskih promjena izazvanih čovjekom temperature tokom tog aprilskog mraza zapravo mogle biti i preko 10C hladnije. Dakle, mjesec dana ranije problem je započeo. Francusku su u martu pogodili rekordni maksimumi zbog kojih je vegetacija počela ranije. Ovo rano pupanje pupoljaka, zauzvrat, ostavilo je čokote vinove loze ranjivijima na buduće hladnoće. A u 2021. to je značilo “nekoliko stotina hiljada hektara” štete, prema podacima francuskog ministarstva poljoprivrede.
Ali nije li ovo samo peh?
Iako sigurno nije puno sreće, istraživači su utvrdili da će se ova vrsta ranjivosti povećavati. “Sveukupno zaključujemo da su klimatske promjene uzrokovane čovjekom učinile da je događaj 2021. godine 20 do 120% vjerovatniji”, objasnili su autori. Ovaj zaključak proizlazi iz njihove odlučnosti da se vjerovatnoća ranijeg kretanja pupoljaka povećava brzinom bržom od smanjenja potencijalnih proljetnih hladnoća.
“Postoji očigledan paradoks: globalno zagrijavanje može dovesti do povećane štete od mraza!” Izjavio je Robert Vautard, naučnik u Francuskom nacionalnom centru za naučna istraživanja (CNRS) i direktor Instituta Pierre-Simon Laplace, raspravljajući o radu u kojem je bio jedan od autora. “Naši rezultati pokazuju da klimatske promjene uzrokuju da vegetacija započinje ranije, a mrazevi postaju topliji, ali prvi učinak dominira nad drugim. Posljedica je da loza u vinogradu sada ranije kreće i brže sazrijeva, ali to je čini izloženijim eventualnim hladnijim talasima.”
Friederike Otto – pomoćnica direktora Instituta za zaštitu životne sredine na Univerzitetu u Oxfordu i druga koautorica rada – govorila je o širim implikacijama njihovih otkrića. “Naša studija je dobar primjer činjenice da klimatske promjene utiču na čitav klimatski sistem”, rekla je. Ali različite komponente, sa različitim veličinama i brzinama promjena, dovode do prijetnji koje mogu biti neočekivane i podići vrućine, sušu i poplave.
Ali šta se može učiniti oko problema? Nažalost, autori priznaju da to nije bio cilj njihove studije. “Naši nalazi pokazuju da je šteta od mraza u vegetaciji potencijalno izuzetno skup uticaj klimatskih promjena koje već štete poljoprivrednoj industriji”, zaključuje članak. Za informacije o prilagođenim strategijama za modeliranje zasnovano o uticaju na određene vrste potrebno je dopuniti našu procjenu.”
Izvor: https://www.foodandwine.com/. Naslov originala: Global Warming Is Increasing the Likelihood of Frost Damage in Vineyards (Globalno zagrijavanje povećava vjerovatnoću štete od mraza u vinogradima). Objavljeno: 06.07.2021. by Mike Pomranz. Prevod: Dragutin Mijatović
Pogledati i: https://ovinu.info/klimatske-promjene-mijenjaju-okus-velikih-svjetskih-vina/ i https://ovinu.info/klimatske-promjene-i-nova-vinska-karta-svijeta/ i https://ovinu.info/klimatske-promjene-kako-mogu-uticati-na-buducnost-vina/
