Klima i uticaj na vino. Detaljno istraživanje najvažnijeg pitanja sa kojim se suočavaju svjetski vinari. Piše profesor emeritus geografije Univerziteta u Edinburgu.
Centralno pitanje kada je riječ o klimatskim promjenama i vinu je da li gledamo na „predvidivi marš ka toplijem svijetu” ili „radikalan porast neizvjesnosti. Neizvjesnosti koja proizilazi iz ekstremnijih vremenskih uslova – toplo i hladno, mokro i suvo”, kaže prof. Emeritus geografije, Univerziteta u Edinburgu, Michael Summerfield.
Neizvjesnost – Buduća klima i uticaj na vino
Neizvjesnost je oduvijek bila lajtmotiv života vinogradara. To se izražava u godišnjem ciklusu odluka koje se na ovaj ili onaj način odnose na vremenske prilike. Kada prorijediti lastare (izdanke); kada, ili ako, prskati; kada brati. Ove vremenske promjene od vintage do vintage (od godine do godine) bile su poznati teren vjekovima. Ali tokom poslednjih decenija pojavio se novi izazov, koji je u početku odbačen ili ignorisan, ali sada gotovo univerzalno priznat.
Ovaj novi izazov je duži pogled koji zahtijevaju neizvjesnosti brzog globalnog zatopljenja, koje predstavlja nova razmatranja. Da li pomjeriti/promijeniti lokaciju vinograda. Da li saditi različite sorte grožđa, da li ulagati u navodnjavanje. Tempo promjena ubrzava se i daleko premašuje prethodne, relativno ugodne prirodne fluktuacije klime. Fluktacije klime na koje smo se susreli u prethodnim vjekovima—u Evropi. Topliji, ranosrednjevekovni period praćen hladnijom epizodom poznatom, predramatično, kao Malo ledeno doba, koje trajala do 19. vijeka.
Prije samo nekoliko generacija, napredovanje glečera u Alpima predstavljalo je prijetnju ruralnim zajednicama. U 19. vijeku glacijalni led je isječen i slan u pariške hotele da rashlade šampanjac. Sada je zabrinutost koliko će alpskih glečera ostati do kraja vijeka.
Izazovi
Danas proizvođači vina imaju dva niza izazova. Svakodnevne odluke kao odgovor na vremenske prilike i dugoročne klimatske neizvjesnosti svijeta koji se zagrijava. Na prinos i kvalitet grožđa, te kvantitet i karakteristike dobijenog vina, značajno utiče slijed vremenskih prilika u određenom ciklusu uzgoja.
Ali koje su sorte grožđa održive ili sposobne da daju visokokvalitetno vino na određenom lokalitetu. To određuje klima u smislu prosječnog stanja i promjenjivosti vremena na nekom mjestu u periodu od nekoliko decenija. Promjene u prosječnom stanju i varijabilnosti ovog vremena rezultiraju promjenom klime u regionu. Kao što je zabilježeno klimatskim podacima kao što su temperatura i padavine.
Ali promjene u klimatskom sistemu – interakcije atmosfera – kopno – okean koje stvaraju vrijeme iz dana u dan – mijenjaju prirodu i učestalost tipova vremena koje se doživljava. Često se ova dva značenja „klime“ – prosječne karakteristike svakodnevnog vremena na duži rok, za razliku od procesa uključenih u klimatski sistem – poklapaju. Ali je bitno napraviti razliku između njih ako želimo razumjeti kako će “klimatske promjene” vjerovatno uticati na svijet vina u narednim decenijama.
Vino i klimatska kriza: gdje smo sada i šta se dalje događa?
Ova razlika je posebno relevantna kada su u pitanju vremenski ekstremi. Ekstremi, jedno od predviđanja koje proizilazi iz svijeta zagrijavanja da će se učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih događaja – toplotnih talasa, smrzavanja, suša i poplava – povećati. To je posljedica promjena u klimatskom sistemu Zemlje. Neće sve regije svijeta biti podjednako pogođene ovim promjenama. Iz perspektive vina, Evropa je kritičan kontinent, jer čini više od 70% ukupne svjetske proizvodnje, uključujući i vrlo visok udio svjetski premijum vina.
A Evropa ima potencijal za nestabilnu klimatsku budućnost, budući da se nalazi na bojnom polju između hladnih i toplih vazdušnih masa. Masa koje se miješaju nad sjevernim Atlantikom i vođene nasilnim tokovima vazduha visoko u atmosferi. Ovdje želim da se osvrnem na uticaje toplije klime na vinogradarstvo i vino. Posebno se fokusiram na potencijalno neizvjesnu klimatsku budućnost sa kojom se suočava Evropa. Evropa i njena vina kao posljedica značajnih promjena vremenskih obrazaca koji utiču na kontinent.
Klima koja se mijenja
Široko rasprostranjena industrijalizacija tokom 19. vijeka uveliko je povećala emisije stakleničkih gasova, poput ugljen dioksida, kroz potrošnju fosilnih goriva. Akumulacija ovih gasova u atmosferi uticala je na energetski budžet Zemlje. Pojednostavljeno rečeno, više sunčeve toplote je zarobljeno u atmosferi i zagrijava površinu Zemlje. To je, zauzvrat, imalo druge posljedice, kao što je ubrzanje hidrološkog ciklusa. Pri čemu je voda isparavala brže, posebno iz toplijih okeana, proizvodeći više padavina na globalnom nivou.
Osim toga, druge ljudske aktivnosti poput krčenja šuma, urbanizacije i proširenja poljoprivrede uticale su i na regionalnu i na globalnu klimu. Mijenjajući svojstva Zemljine površine koja je u interakciji sa atmosferom, pri čemu smanjenje globalne biomase dodatno doprinosi atmosferskom ugljen dioksidu.
Buduća klima i uticaj na vino
Dok pišem, najnovije klimatske informacije je upravo objavila organizacija za praćenje životne sredine Kopernikus Evropske unije. I nije iznenađenje da je 2022. bila još jedna vruća godina. Globalno, bila je peta najtoplija od kada su pouzdani instrumentalni zapisi počeli u 19. vijeku — a proteklih osam godina bile su osam najtoplijih.
Srednja godišnja temperatura bila je oko 2,2°F (1,2°C) viša od prosjeka za period 1850-1900. Koncentracija atmosferskog ugljen dioksida nastavila je svoj nemilosrdni godišnji porast, rastući za 2,1 dio na milion (ppm) tokom godine i dostigavši 416,7 ppm. Za kontekst, kasnih 1970-ih, kada sam prvi put počeo da podučavam studente o klimatskim promjenama, bio je ispod 335 ppm – povećanje od skoro 25% za nešto više od 40 godina.
Zapravo, očekivali bismo da će 2022. biti malo hladnija od nekih posljednjih godina, jer je svijet veći dio vremena bio u stanju La Niña. La Niña se odnosi na niže temperature na površini istočnog i centralnog tropskog Tihog okeana i njihove povezane globalne klimatske efekte, a to se naizmjenično smjenjuje sa toplijim El Ninjo stanjem.
Klimatolozi često nazivaju ovo prebacivanje kao El Niño – Južna oscilacija (ENSO). Što efektivno prenosi ideju ove promjene globalnih vremenskih obrazaca u periodima od nekoliko godina. Kako budemo prelazili u drugu fazu El Niña u narednih nekoliko godina, ovaj prirodni efekat zagrijavanja će biti dodat trendu zagrijavanja koji pokreće čovjek, tako da je više temperaturnih rekorda gotovo neizbježno.
Naslov orginala: Future climate and the impact on wine: Predictable or uncertain? (Buduća klima i uticaj na vino: predvidljiva ili neizvesna?). Izvor: https://worldoffinewine.com/. Tekst: Michael Summerfield. Objavljeno: 01.08.2023. Prevod i obrada: Dragutin Mijatović
Preporuka za pročitati:
- https://ovinu.info/vinogradarstvo-kao-alat-za-preokretanje-klimatskih-promjena/
- https://ovinu.info/klimatske-promjene-kako-mogu-uticati-na-buducnost-vina/
- https://ovinu.info/klimatske-promjene-i-nova-vinska-karta-svijeta/
- https://ovinu.info/klimatske-promjene-mijenjaju-okus-velikih-svjetskih-vina/
Život: “Festina lente.” – “Požuri polako.”
