Osnovni vodič za sorte grožđa. Kada pomislimo na grožđe, često o njemu razmišljamo kao o grožđu crvene, zelene ili ljubičaste boje. Ali ono je mnogo više od toga! Postoji više sorti grožđa (više hiljada) koje se uzgajaju i kultivišu širom svijeta. I sve karakteristike vinskog grožđa su jedinstvene?
Ako već niste znali, grožđe se najčešće koristi u proizvodnji vina. A jedan od najvažnijih faktora koji utiču na okus vina su sorte grožđa. Iako grožđe može imati slična imena, vina nisu ista. Svako grožđe ima poseban miris, boju i okus. To je ono što svako vino čini jedinstvenim. Nastavite dalje da biste saznali o nekim od najpopularnijih sorti grožđa na svijetu.
Kako se uzgaja grožđe?
Nakon što se kalem vinove loze posadi u vinogradu, mladi čokoti se pažljivo njeguju, redovno zalijevaju, orezuju i štite. Ovo nije lak proces jer je potrebno skoro tri godine da čokoti počnu da daje rod.
Čokoti prolaze kroz različite faze prije nego što male grupe bobica počnu rasti. Ovo je jedna od najvažnijih faza uzgoja grožđa jer jedna manja greška može uticati na kvalitet grožđa. Vinogradari osiguravaju da njihovo grožđe dobije sve što je čokotu potrebno za savršeno plodonošenje.
Berba
Nakon mjeseci napornog rada, te male zelene grupe bobica postaju sve sočnije, veće i različito obojene. Bobice bijelih sorti imaju tendenciju da dobiju svijetlozelenu nijansu od svoje izvorne tamnozelene boje. Grožđe se bere kada nivo šećera ili ‘Brix’ odgovara traženom nivou slasti.
Bijele vinske sorte grožđa
Ako već niste znali, različite sorte bijelog grožđa koriste se za proizvodnju različitih tipova bijelog vina. Zato razumijevanje razlike između ovih sorti grožđa može obogatiti naše iskustvo pri degustaciji vina.
Osnovni vodič za sorte grožđa – Chardonnay
Ako ste ranije pili neki tip bijelog vina, vjerovatno je to bio Chardonnay. Ovo vino je proizvedeno od grožđa sorte Chardonnay koja može praktički rasti bilo gdje. To je dovelo do toga da Chardonnay postane jedno od najprepoznatljivijih i najpopularnijih bijelih vina koje možete očekivati u bilo kojem dijelu svijeta.
Grožđe Chardonnay se uzgaja i bere u zemljama poput Evrope, Kalifornije, Australije, Novog Zelanda, Argentine i Čilea. Ovo vino je uglavnom punog tijela i ima različite okuse limuna, kremaste, jabuke, kajsije i breskve. Vino može imati i naznake nekog tropskog voća poput ananasa i manga. Takođe, većina Chardonnay vina odležava u hrastovim buradima, što im daje hrastov, zagoreo i tostirani okus.
Sauvignon Blanc
Po svoj prilici, čuli ste i za ime ovog bijelog vina. Sorta Sauvignon Blanc uzgaja se u nekoliko dijelova svijeta. Prvenstveno se nalaze u SAD-u, Novom Zelandu, Evropi i Australiji. Grožđe je prvo gajano u regijama Bordeaux i Loire u Francuskoj.
Izuzetno je popularna sorta za proizvodnju bijelog vina zbog toga što je vino dobro izbalansirano i dobro se slaže sa gotovo svim jelima. Okus ovog vina uveliko zavisi od dužine odležavanja, tehnikama fermentacije i tipu bureta koja se koristi. Najčešće sortne karakteristike vina koje možete očekivati od ovog grožđa su: začinsko bilje, zelena paprika, sjeckana trava, ogrozd, grejp, limun, limeta, grašak, špargla, dinja i marakuja.
Riesling
Riesling je nevjerovatno aromatična i mirisna sorta bijelog vina. Ova sorta grožđa se uglavnom uzgaja u hladnijim klimama i popularna je i u Argentini i Australiji. Riesling je izuzetno popularan zbog toga što dobro odležava. Većina bijelih i crvenih vina dobro stari u buradima, ali Riesling stari bolje od većine drugih vina. To mu daje izuzetne arome i okuse nakon čuvanja, čak i nakon mnogo godina odležavanja. Riesling prirodno sadrži veći procenat kiselosti od drugih sorti, što pomaže da se vino očuva na duži period.
Intenzivne arome i okusi limuna i limete standardne su karakteristike ovog prekrasnog vina. Riesling je takođe znatno manje sladak od bilo kojeg drugog vina. Često ćete otkriti poboljšane okuse začina, meda i narandže.
Pinot Gris
Jedno od najlakših i najosvježavajućih bijelih vina, Pinot Gris čini jednu od najpopularnijih bijelih sorti grožđa na planeti. Grožđe je prvo uzgajano i kultivisano u vinogradima Francuske. Za bijelo vino, ironično, ovo grožđe uopće nije bijelo. Umjesto toga, imaju tendenciju da imaju sivkastu nijansu. Otuda i njihovo ime “Gris”, što na francuskom znači sivo.
Nakon putovanja iz Francuske u Italiju, vino je postalo prilično popularno, brzo je postalo jedno od najomiljenijih bijelih vina u Sjedinjenim Državama. Vino ima bogatstvo i odvažnost vina Chardonnay, ali ima ekstra malo začina vina Gewurztraminer. Najčešći okusi u vinu su jabuke i kruške sa malo začina i karanfilića. Vino takođe može imati neke suptilne naznake drveta. Ali prilično je rijetko da se osigura da drvenasti okus ne nadjača voćne i blago začinjene okuse.
Albariño
Ovo divno primorsko bijelo grožđe prvenstveno raste na Iberijskom poluostrvu. Ova živopisna španska sorta grožđa izuzetno je popularna zbog svoje slanosti, snažne kiselosti i snažnog okusa koštičavog voća.
Kako grožđe Albariño ima debelu pokožicu, lako se može uzgajati u vinogradima na velikim nadmorskim visinama i u vlažnom okruženju bez opasnosti od truljenja ili plijesni. U stvari, uzgajanje na hladnim mjestima na tako velikim nadmorskim visinama osigurava da grožđe Albariño ne prezre i tako razvije kiseliji, svježiji okus.
Primarni okusi ovog vina su grejp, limunova kora, medljika, slanost i nektarina. Ovo vino se odlično uparuje sa mekim sirevima, raznim morskim plodovima i brojnim vegetarijanskim jelima.
Gewurztraminer
Poznat po svojim snažnim cvjetnim aromama, Gewurztraminer je poznat u Njemačkoj stotinama godina. Jedan od razloga zašto je ovo vino toliko popularno je to što je vrijedno godinama. Međutim, da biste sačuvali kiselost vina, najbolje je da ga konzumirate u mladosti. Istaknuti okusi ovog vina su ruža, liči, grejp, đumbir i mandarina. U ovom izvrsnom vinu možete uživati uz marokansku i bliskoistočnu kuhinju. Orašasti plodovi, suvo voće i pečeno meso lijepo se slažu sa ovim vinom.
Chenin Blanc
Jedna od najprilagodljivijih bijelih sorti, svestrani Chenin Blanc jedno je od najpopularnijih bijelih vina. Ima sposobnost prilagođavanja različitim okusima, slično kao i Chardonnay.
Iako je popularna u Francuskoj, više od 50% vinograda Chenin Blanc zapravo je u Južnoj Africi. Ovo je visoko kisela sorta grožđa koja može dati suva i pjenušava ili čak slatka vina.
Primarne degustacijske note ovog vina su dunja, žuta jabuka, kruška, pečena jabuka, marakuja, jabuka, breskva, dragun i mandarina. A suptilne note hrastovine čine vino savršenim za svaku priliku.
Sorte grožđa za proizvodnju crvenog vina
Osnovni vodič za sorte grožđa – Cabernet Sauvignon
Vjerojatno jedna od najprepoznatljivijih crnih sorti grožđa. Cabernet Sauvignon je snažno grožđe koje potiče iz regiona Bordeaux u Francuskoj. Smatra se jednim od najizvrsnijih novih svjetskih vina u australijskoj Koonawari i kalifornijskoj dolini Napa. Neka od najtraženijih i najskupljih svjetskih vina bazirana su na grožđu sorte Cabernet Sauvignon.
Ovo vino je višestruko i kompleksno. Dok su njeni najčešći okusi crna ribizla, crne masline, crna šljiva i kupina, ovi se okusi polako stapaju sa naznakama začina, kave i čokolade. Cabernet Sauvignon može pružiti širok raspon okusa zavisno o tome kako je fermentisan.
Kako Cabernet Sauvignon stari, poprima istaknute note suvih šljiva i pirjanog voća, zajedno sa sladićem i mentom.
Merlot
Jedno od najpopularnijih vina na svijetu, dom grožđa Merlot je Bordeaux, raste u ogromnom broju na desnoj obali regije. Vino je izuzetno popularno zbog svoje sposobnosti da brže sazrije od vina sorti Cabernet Sauvignon i Cabernet Franc. Grožđe je toliko uspješno da se vino Merlot uspješno miješa sa vinom Cabernet Sauvignon.
Merlot je prirodno slađi i svježiji od grožđa sorte Cabernet. Ova mješavina spaja osvježavajuće i voćne okuse merlota i omekšava intenzitet caberneta. Merlot ima istaknute karaktere šljive, voćnog kolača, kože i pomalo sorte Gamay. Ostale istaknute arome su začin, crna ribizla i kava. Kada se pomiješa sa drugim bordoskim grožđem, proizvedeno vino je mekano sa glatkim i uravnoteženim taninima.
Pinot Noir
Ovo prekrasno grožđe nalazi se u bujnoj i očaravajućoj regiji Burgundia. Pinot Noir se koristi za proizvodnju gotovo svih crvenih vina na ovim prostorima. Pinot Noir se prilično razlikuje od ostalih crnih sorti grožđa i sposoban je proizvesti vino sa ekstremnom finoćom, klasom i složenošću.
Proizvodnja grožđa sorte Pinot Noir zahtijeva izuzetnu pažnju jer je grožđe prilično temperamentno i zahtijeva povoljnije uslove pri cvjetanju. Zbog toga je tako teško preslikati sočne i osvježavajuće okuse jagoda, malina i “sous bois” ovog kraja negdje drugdje.
Najčešći okusi vina proizvedenog od ovog grožđa su šljive, maline, jagode, gljive, crveno bobičasto voće i cvekla. Daje vino laganog tijela koje pršti jarkom kiselinom.
Syrah
Ako već niste znali, Syrah i Shiraz su tehnički ista sorta grožđa. Syrah se odnosi na izraz starog svijeta, dok se Shiraz odnosi na izraz novog svijeta. Syrah je općenito slaniji, začinjeniji i mesniji, dok je Shiraz više voćni i slađi. Međutim, od grožđa se proizvode vina koja predvode arome šljive i crne ribizle, a zatim bibera i mesa. Ove arome mesa se ponekad nazivaju i “mast slanine”.
Druge istaknute note vina Syrah su kupine, maline, sladić, šljive, suve šljive i začini. Nakon odležavanja, vino razvija suptilne zemljane okuse koji povećavaju bogatstvo i kompleksnost vina. Neka od najboljih vina na svijetu dolaze iz dolini Rone (Rhone Valley) u Francuskoj i regiona Barossa (Barossa Valley) u Australiji.
Tempranillo
Jedna od najistaknutijih sorti grožđa u Španiji, Tempranillo daje vino koje je izuzetno voćno sa intenzivnim aromama bobičastog voća. U međunarodnom smislu, sorta grožđa se vezuje za region Rioja.
Tempranillo vina su često rubin crvena. Izražene su arome šljive, duvana, bobičastog voća, vanile i začinskog bilja. Vino proizvedeno od ovog grožđa takođe ima suptilne arome kože i duvana i odaje sočne, biljne i svježe arome.
Tempranillo se često miješa s drugim grožđem i nije poznato da se proizvodi jednosortno vino. Zbog niskog nivoa šećera i kiselosti, grožđe se često miješa sa grožđem sorte Carignan, Grenache, Merlot i Cabernet Sauvignon. Međutim, u posljednje vrijeme grožđu se posvećuje dosta pažnje zbog toga što se vino flašira kao jednosortno.
Malbec
Ova izuzetna sorta grožđa u početku se uzgajala u južnoj Francuskoj, ali se sada uglavnom uzgaja u region Mendoza, Argentina. Malbec je grožđe sa bobicama tamnoljubičaste boje. U početku uzgajan kao jedna od sorti za proizvodnju vina u mješavinama. Malbec je posljednjih godina stekao veliku popularnost.
Malbec je glatko vino sa srednjim do visokim taninima i umjerenim nivoom kiselosti. Njegove tamnoljubičaste i magenta nijanse vina upotpunjene su izvrsnim aromama borovnice, suve šljive, crne trešnje i naznakama kafe i čokolade. Malbecova popularnost je takođe zbog toga što se divno dopunjava sa širokim izborom hrane. Iako je suvo crveno vino, Malbec je odličan i kao desertno vino.
Koliko sorti grožđa postoji?
Osnovni vodič za sorte grožđa. Postoji više od 10.000 sorti grožđa koje se uzgajaju i beru širom svijeta. Ali samo nekoliko njih je popularno. Jedan od glavnih razloga za ovo mnoštvo sorti grožđa je taj što se grožđe često koriste u spravljanju alkoholnih pića još od neolita.
Šta je plemenita sorta grožđa u proizvodnji vina?
Možda ste već čuli da se ovaj izraz? Postoje dva odgovora na ovo pitanje. Postoje dvije kategorije plemenitog grožđa, a to su Pet plemenitih sorti regiona Bordeaux i Šest plemenitih drugih sorti grožđa.
Ako govorimo o vinu općenito, onda šest plemenitih sorti grožđa su: Chardonnay, Sauvignon Blanc, Riesling, Pinot Noir, Cabernet Sauvignon i Merlot.
Međutim, ako govorimo o pet plemenitih sorti grožđa regiona Bordeaux, to su sledeće: Merlot, Malbec, Petit Verdot, Cabernet Franc i Cabernet Sauvignon. Ove sorte grožđe daju neka od najpopularnijih i najcjenjenijih crvenih vina na svijetu.
Osnovni vodič za sorte grožđa. Šta čini vinsko grožđe dobrim?
Jednostavno rečeno, teritorija i klima određene regije igraju ključnu ulogu u tome koliko će vino biti dobro. Razlog zašto svako vino ima drugačiji okus i miris od svojih duplikata je zbog klime i regije u kojoj je grožđe uzgajano. Da bi iz grožđa izvukao najbolje, vinar mora razumjeti uticaj određenih regija i klime na uzgoj grožđa.
Proizvodnja vina se obično odvija u regijama u kojima se period uzgoja grožđa sa srednjom godišnjom temperaturom kreće od 11-210C. A kod pojedinih sorti grožđa, klimatski prozor se dodatno sužava. Stoga, da bi se uzgajalo dobro vinsko grožđe, potrebno je razumjeti geološke i klimatske zahtjeve te sorte grožđa.
Zaključak
Grožđe se uzgaja za proizvodnju vina još od neolita. A sa mnoštvom sorti grožđa koje se uzgajaju širom svijeta, može postati prilično zbunjujuće razumjeti razlike između svih njih.
Nadamo se da vam je ovaj kratki vodič dao dovoljno informacija o ovim izvrsnim sortama kako biste bolje razumjeli svoja omiljena vina!
Naslov orginala: Grape Varietals – Your Essential Guide. Izvor: https://www.winepros.org/. Tekst: Richard Allen. Prevod: Dragutin Mijatović
POGLEDATI:
