Podizanje vinograda prvi put

Podizanje vinograda prvi put – osnove

vinogradarstvo

Podizanje vinograda prvi put. Uspješno podizanje vinograda podrazumijeva poznavanje i korišćenje znanja iz svih oblasti vinogradarske nauke i tehnike. Znanja iz drugih oblasti, od Klimatologije do Ekonomike i Tržišta su obavezujuća. Pretpostavke za uspješno zasnivanje vinogradarskih zasada su izrada studije o prirodnim uslovima uspijevanja vinove loze, usaglašen sortiment sa prirodnim uslovima i ciljevima proizvodnje, odgovarajući izbor sistema gajenja loze, visokokvalitetni sadni materijal i odgovarajuća poljoprivredna tehnika. Sve navedeno treba da bude sadržano u projektu podizanja vinogradarskog zasada.

Podizanje vinograda

Po sadržaju i namjeni projekti se svrstavaju u sledeće grupe:

  • 1. Predinfesticiona informacija o mogućnosti investiranja u vinogradarske objekte
  • 2. Studija o opravdanosti investiranja u vinogradarske objekte i vinogradarstvo kao proizvodnu granu
  • 3. Idejni projekat, koji obuhvata potrebne elemente generalnog projekta sa orijentacionim predračunom troškova za realizaciju projekta 4. Generalni projekat sa razrađenim planom i programom svih propisanih elemenata za izradu investicionog projekta za zasnivanje vinograda

I. OSNOVNI PODACI O ORGANIZACIJI KOJA PODIŽE VINOGRAD

Potrebno je obraditi sledeće:

  • Osnovni podaci o INVESTITORU
  • Osnovna djelatnost investitora
  • Struktura i obim postojećih površina u eksploataciji
  • Kretanje prinosa po kulturama, sa posebnim osvrtom na proizvodnju grožđa, vina i prerađevina od grožđa i vina
  • Kapaciteti za preradu
  • Raspoloživa mehanizacija
  • Kadrovi i njihova struktura
  • Poslovanje, poslovna sredstva, rezultati poslovanja, krediti, bilans stanja, bilans uspjeha, nivo udruženosti u raznim privrednim asocijacijama i dr.

Od faktora koji determinišu položaj treba obratiti pažnju na sledeće:

  • Nadmorska visina. U vinogradarskim područjima BiH vinova loza se može uspješno gajiti na visinama do 400 m.
  • Reljef položaja. U svijetu ima dosta vinograda u ravnicama, ali vinova loza je prije svega biljka nagnutih terena. Za ovo postoje dva valjana razloga. Prvi je, što jedna ista sorta vinove loze, pri istim ostalim uslovima, uvijek bolje sazrijeva i daje bolji kvalitet proizvoda na padini nego u ravnici, a drugi, što su ravnice potrebnije za druge oblike poljoprivrednog iskorišćavanja. Vina vrhunskog kvaliteta se najčešće dobijaju od grožđa iz vinograda na kosim položajima.
  • Nagnutost terena. Ekspozicija ili izloženost položaja suncu veoma je značajan ekološki činilac. Na sjevernoj hemisferi redosljed povoljnosti ekspozicija je sljedeća: južna, jugozapadna i jugoistočna, zatim slijede: zapadna, istočna, sjeverozapadna, sjeveroistočna i kao najmanje povoljna je sjeverna ekspozicija. Na ravničarskim položajima ekspozicija kao ekološki činilac ne postoji.

Kompletnu brošuru, Podizanje vinograda prvi put: Preuzmite PDF ovdje