Regenerativno vinogradarstvo: pomodne riječi o kojima se šapće ili revolucionarna poljoprivredna filozofija? Novi program certifikacije ima za cilj definisati ovu poljoprivrednu praksu koja zahvata pitanje ugljenika. Neki vjeruju da bi mogla transformisati vinograde i boriti se protiv klimatskih promjena.
Tom Gamble, vlasnik porodičnih vinograda Gamble, kaže da se njegova porodica bavila regenerativnom poljoprivredom na svom stogodišnjem imanju u regionu Napa Valley otkako su šezdesetih godina prešli sa ratarstva na podizanje vinograda 1960-tih mnogo prije nego što je taj pojam uopšte postojao.
Regenerativno vinogradarstvo
Ono što regenerativnu filozofiju čini jedinstvenom – i superiornom – u odnosu na održivo vinogradarstvo, je da “ona zahtijeva da se uzme u obzir čitav ekosistem pod nečijim nadzorom – a ne samo ono što se događa na komadu zemlje koji se direktno obrađuje” kaže Gamble. Poput stručnjaka za regenerativnu poljoprivredu Robert Rodale, koji je zaslužan za stvaranje tog izraza 1980-ih, Gamble vjeruje da održivost ne ide dovoljno daleko, ili prema riječima Rodale, “to nije dovoljno izazovan cilj”.
“Kao i Rodale, ni ja nisam protiv organskih sastojaka i biodinamike”, kaže Gamble. „Oba pristupa čine nas vezanim u dubljem razmišljanju o onome što radimo. Ali regenerativna poljoprivreda ide korak dalje.“ Regenerativno vinogradarstvo u posljednje vrijeme postaje česta riječ u vinskom svijetu, ali još uvijek postoji određena zabuna oko toga koje specifične prakse izdvajaju filozofiju od organskog ili održivog uzgoja grožđa. Novi program certifikacije koji je pokrenuo Regenerative Organic Alliance (ROA) želi to promijeniti.
Osnovan 2017. godine kako bi stvorio specifične standarde o tome kako implementirati regenerativnu poljoprivredu u razne poljoprivredne industrije širom svijeta, ROA nudi certifikate u brojnim sektorima industrije. Svjetski priznata preduzeća poput Patagonia, Nature’s Path i Guayaki certificirani su članovi. Uzgoj grožđa za proizvodnju vina nova je granica za ROA. U novembru 2019. organizacija je certificirala svoju prvu vinariju, Tablas Creek Vineyard (Paso Robles, California) i šest vinarija je u procesu prijave.
Po čemu se regenerativno razlikuje?
Paul Dolan, vinar četvrte generacije i suosnivač Truett-Hurst Inc., smatra se osnivačem organskog i biodinamičkog vinogradarstva. Sjedi u odboru ROA i nudi svoju definiciju regenerativne poljoprivrede. „Poljoprivreda koja koristi prirodne procese za izgradnju restorativnih – povratnih elemenata u prostoru kojeg obrađujemo. Poljoprivreda je u službi života.”
Šta to tačno znači? Glavni faktor prepoznavanja filozofije regenerativnog uzgoja je naglasak na restauraciji, što znači hiperfokus na površinu tla i međukulture. Gamble objašnjava da povećanjem biološke raznolikosti, poboljšanjem vodenog ciklusa, jačanjem ekosistema i podržavanjem biosekvestracije (usvajanja i skladištenja ugljen dioksida) regenerativna farma jača zdravlje vlastitog tla i povećava otpornost zemljišta na promjenu klime.
Prednosti međukultura: Poboljšan ciklus hranjivih sastojaka, Povećana organska materija, Smanjena erozija tla, Povećano suzbijanje korova, Povećana apsorpcija vode i Poboljšano stanište divljih životinja.
ROA protokol zasnovan je na najosnovnijim metodama organskog uzgoja kako je definisano Nacionalnim organskim programom (National Organic Program-NOP), a zatim se odatle nadovezuje na uključivanje specifičnih protokola za poboljšanje zdravlja tla, dobrobiti životinja i socijalne pravde. “Da bismo uistinu bili regenerativni, moramo ići iznad i izvan trenutnih certifikata glavne poljoprivredne proizvodnje”, kaže izvršna direktorica ROA-a, Elizabeth Whitlow. Prema Whitlow-ovom iskustvu, ovi “mainstream” certifikati odvajaju osnovne elemente koji definišu regenerativne organske materije u posebno fokusirane programe, dok ih ROA certifikati obuhvataju sve.
Kako funkcioniše sekvestriranje (izolovanje, izdvajanje) ugljenika
Korištenjem petrohemikalija i goriva za opremu i primjenom određenih postupaka prerade, vinograd koji se konvencionalno uzgaja emituju više ugljenika nego što biljke mogu potrošiti tokom fotosinteze. Cilj organske regenerative je istovremeno smanjenje emisije ugljenika i povećanje unosa i skladištenja ugljenika, prvenstveno korištenjem pokrovnih usjeva (međukultura). Pokrovni usjevi ne samo da izoluju, izdvajaju do pet dodatni tona ugljenika po hektaru, objašnjava Gamble, već i poboljšavaju podzemnu raznolikost mikroba i kičmenjaka i povećavaju upijanje i zadržavanje vode.
“Ako imate prirodni resurs sa hranjivim sastojcima (tlo), vinova loza u osnovi tu ima sve što joj treba”, kaže Dolan. “Gljivična aktivnost koju podstiču pokrovni usjevi, micelij koji raste u tlu, ima široko rasprostranjen učinak”. Drugim riječima, ovi usjevi uklanjaju prerađen ugljen dioksid kroz korijenov sistem tokom fotosinteze, tako da tlo može skladištiti – čuvati još više ugljenika.
Jason Haas, vlasnik i generalni direktor Tablas Creek-a, prvog certificiranog proizvođača ROA, ističe da je vinova loza kao permanentna kultura, dobro mjesto za izolovanje ugljenika. „Vinova loza je kultura koja živi stotinu i više godina i cijelo vrijeme gradi korijenov sistem“, kaže on. “Nadalje, kao uzgajivači grožđa, takođe imamo priliku zimi (za vrijeme mirovanja) usmjeriti se na ono što možemo učiniti kada loza ne vrši fotosintezu”, dodaje Haas, misleći na sezonski plodored postrnih usjeva.
“U osnovi, ono što pokušavate učiniti tokom cijele godine je osigurati da farma ima ulogu u uzimanju ugljen dioksida iz atmosfere i pretvaranju u nešto korisno za tlo i vinovu lozu.” Iako većina organskih programa dopušta obradu tla, regenerativna poljoprivreda je ne preporučuje, kaže Gamble. “Obrada tla u vinogradima je mehaničko sredstvo za sterilizaciju, vjerovatno više od hemijskih sredstava za korov”, objašnjava on. “U većem dijelu životnog ciklusa vinove loze, lozi pogoduje neobrađeno zemljište.”
Uzimanje u obzir životinja i socijalne pravde
Prema dr. Yichao Rui-u, naučniku za tlo sa Instituta Rodale, farme koje gaje stoku i koriste prirodne pašnjake i đubriva mogu dodatno pomoći smanjenju ugljenika. Istraživanje na Institutu Rodale, koji je partner sa ROA, dokazala su da prakse stočarstva zasnovane na pašnjacima, korištene u kombinaciji sa pokrovnim usjevima sa malo ili bez obrade (kosidbe), zarobljavaju najviše ugljenika. „Plodnost tla ne dolazi samo od usjeva, već i od stajskog đubriva. To je organski izvor sa vrlo niskim omjerom ugljenika i azota – kaže dr. Rui. „Stajsko đubrivo djeluje kao lako dostupan izvor hranljivih sastojaka za mikroorganizme. Zauzvrat, može skladištiti i stabilizovati ugljenik i nastaviti poboljšavati tlo. “
Whitlow iz ROA-a taj postupak naziva „holističkom ispašom“ i dodaje da je „prekrasno usklađivanje to što se ove životinje kreću kroz vinograd kako bi pomogle i za ispašu koristiti pokrovni usjev između redova vinove loze. Tako dodajete stajsko đubrivo i rastresate tlo, tako da ne morate kositi ili obrađivati. Koristi životinjama, vinovoj lozi i zemlji.” Kao dio ROA programa, farme moraju stoci pružiti i ono što Whitlow kaže „međunarodno priznato načelo“ dobrobit životinja. ROA ovu praksu naziva „pet sloboda“: oslobađanje od nelagode, stresa, gladi, bola i izgradnju korisnog prirodnog staništa za njihove vrste.
Timski rad
Po uzoru na poštovane socijalne certifikate u svijetu, uključujući Fair for Life i Fair Trade International, ROA takođe navodi kako izgleda korektnost poljoprivrednika. Haas kaže da mu je podrška wellness poljoprivrednika zaista otvorila oči jer regenerativna poljoprivreda ide iznad i izvan standarda ostalih certifikata. „Bilo je stvari koje smo već radili – isplaćivali smo dnevnice, osiguravajući sigurne i dobre radne uslove“, kaže Haas. “Ali ROA certifikacija takođe zahtijeva da uključite svu svoju poljoprivrednu posadu u zajedničko donošenje odluka.”
Tablas Creek sada održava okrugle stolove sa svim članovima tima, koji imaju priliku da daju prijedloge i implementiraju svoje ideje na terenu. “Postoji nivo angažmana i ulaganja koji gradite sa svojim timom, a koji se razlikuju od onoga ako sami dajete smjernice”, primjećuje Haas.
Kušanje rezultata u čaši
Konverzija (promjena) zahtijeva značajno ulaganje vremena i novca. Zavisno o stanju tla vinograda, moglo bi proći mnogo godina da se stvore potrebne organske materije i plodnost potrebne da farma postane samostalna, dovoljna sama sebi, kaže Rui. Ovo usporavanje moglo bi za rezultat imati smanjenje prinosa grožđa.
Ipak, isplativost konverzije ide i dalje od prednosti uspostavljanja klimatski prihvatljive farme na kvalitet vina, kaže Jason Lett, vlasnik i vinar Eyrie Vineyards (McMinnville, Oregon). Lett-ova porodica bavi se regenerativnim vinogradarstvom u svojim vinogradima na imanju otkako je njegov otac prvi put zasadio lozu davne 1965. godine. Polja nikada nisu hemijski đubrena, orana ili navodnjavana, a među vinogradima raste “živi tepih” domaćeg biljnog svijeta. Prema Lett-u, bavljenje regenerativnim vinogradarstvom generacijama ima za rezultat vina veće složenosti.
“Što raznolikiju mješavinu biljaka imate nad zemljom, to raznolikiju mješavinu organizama imate u tlu pod zemljom i oni se integrišu sa lozom”, kaže on. Upravo te različite interakcije za koje Lett vjeruje da doprinose značajnim razlikama između njegovih pojedinačnih vinogradarskih vina. Vlasnik Radio Coteau-a Eric Sussman započeo je regeneracijsku obnovu na svom imanju okruga Sonoma od 42 hektara još 2012. Sussman naziva svoju farmu “agroekosistemom” na kojem on i njegov tim uvijek rade kako bi se više regenerisalo u prirodi. “To je dinamična platforma i zauvijek se mijenja”, kaže on.
U vinogradu
Za njega rad na terenu koristi njegovom neintervencijskom pristupu vinarstvu. “U vinogradu ima puno života – na zemlji, u vazduhu, a vidimo ga kad oberemo grožđe”, kaže Sussman. Kao rezultat, Sussman može imati više ruku u podrumu. Grožđe fermentiše sa izvornim kvascima bez potrebe za dodatnim hranjivim sastojcima. Sussman vjeruje da su njegova vina suzdržanijeg stila, ali imaju zapažen i izraženiji karakter. „Imamo vina sa energijom. Proizvodimo rafinirana, prirodna vina na prirodan način” – kaže.
Postoje dokazi koji potkrepljuju takve tvrdnje. Prema studijama, proizvodi uzgajani u regenerativnom okruženju više su hranjivi. “Radi se o interakciji biljka i mikroba”, objašnjava Rui. „Snažni korijenov sistem je vrlo važan za prenos hranjivih sastojaka iz tla u biljku kako bi biljka postala jaka. Sad počinjemo shvatati da neke hranjive materije u povrću i grožđu dolaze iz tla, koje sintetizira zdrava zajednica gljivica. “
Zašto neki nisu uvjereni
Nisu svi vjernici. “Regenerativno vinogradarstvo samo je novi deskriptor onoga što mi u biodinamičkom i organskom svijetu radimo cijelo vrijeme”, kaže Rudy Marchesi, partner u vinogradima Montinore (Oregon) Willamette Valley, koji je decenijama bio lider u biodinamici. „Sekvestracija ugljenika koja se promoviše kao ključna komponenta regenerativne poljoprivrede javlja se u svim poljoprivrednim sistemima koji povećavaju organsku materiju u tlu. To je samo novo pakovanje.”
Marchesi vjeruje da biodinamička certifikacija ostaje međunarodni zlatni standard u najboljoj poljoprivrednoj praksi. Tvrdi da biodinamika ide iznad i dalje od regenerativnih standarda i koristi „od svoje međunarodne mreže poljoprivrednika, proizvođača i istraživača koji nastavljaju koristiti i poboljšavati poljoprivredne standarde…. i pružiti razvijeniji i relevantniji set smjernica koje nas vode dalje putem kvaliteta.”
Hal Hinkle, vlasnik Sei Querce (Alexander Valley, California) želi da regenerativni pokret stoji sigurnije iza svojih tvrdnji o usvajanju ugljenika. “Za nas nivo mora doći do naučno zasnovane sekvestracije ugljenika”, kaže on. „Nisam siguran koliko će farmi pristupiti takvom pristupu klimi, jer nije trivijalan. Bez kupovine potrošača koja dovodi do komercijalne diferencijacije, moglo bi biti teško značajno povećati ROA.”
Razvojni regenerativni pokret
Kao rezultat klimatske krize, Hinkle je odabrao partnerstvo sa Cool Effectom. „Kao poljoprivrednici želimo učiniti sve što možemo u našoj poljoprivredi i proizvodnji vina da bi ograničili emisiju ugljenika, ali priznajemo da ćemo i dalje biti neuspješni”, kaže on. „Radeći sa Cool Effectom, mi u stvarnom vremenu neutrališemo naš trenutni manjak i ne odgađamo i nadamo se da ćemo to kasnije nadoknaditi. “
Pa ipak, čak i skeptici i oni koji misle na to, vide vrijednost u rastućem regenerativnom vinogradarskom pokretu. “Razvojni regenerativni pokret pozitivna je stvar time što skreće pažnju na poljoprivredne prakse i na učinake koji ima na našu hranu, životnu sredinu, društvo i kulturu”, kaže Marchesi. Hinkle se slaže: „Program ROA još je jedan dobar korak u svijetu širenja standarda, a ključ za obnavljanje prirodnih sistema je ići dalje od vinske industrije. Moramo biti globalno efikasni sa svim kulturama.”
Pogledati i ostale članke iz domena organskog, ekološkog i biodinamičkog vinogradarenja kao što su: https://ovinu.info/organsko-biodinamicko-i-odrzivo-vino/ i https://ovinu.info/bioenergetsko-vinogradarstvo-i-vinarstvo/
Izvor: https://daily.sevenfifty.com/. Naslov orginala: Regenerative Viticulture: Trendy Buzz Word or Revolutionary Farming Philosophy? (Regenerativno vinogradarstvo: aktuelne riječi o kojima se šapće ili revolucionarna poljoprivredna filozofija?) Objavljeno: 25.01.2021. by Stacy Briscoe. Prevod: Dragutin Mijatović
