Prevršivanje lastara čokota

Prevršivanje lastara. Upravljanje krošnjom – zelenom površinom čokota (lastarima) obavlja se tokom cijele godine. U ovom članku više govorimo tehnici prevršivanja – uklanjanja vrhova lastara, zašto se ona koristi, te njenim prednostima i izazovima. Mnogi vinogradari koriste traktore sa priključcima kako bi odradili prevršivanje lastara.Vidjeti i: https://ovinu.info/zelena-rezidba-vinove-loze/

Prekomjerno bujni čokoti vinove loze imaju tendenciju da prerastu svoj naslon, što rezultira rastom lastara i preko gornjih žica špalira i spuštanjem preko bočnih strana čokota, što uzrokuje zasjenjivanje grozdova. Prevršivanje lastara je tehnika koja se koristi za uklanjanje vrhova primarnih lastara i zaperaka, a ponekad i lastara koji se pružaju u međuredni prostor vinograda (Goldammer, 2018).

Video: Hedging Grape Vines using Stihl HS 46C https://www.youtube.com/watch?v=9ZYaP6b5UK4

Vinovoj lozi je potrebno samo 15 listova po lastaru da bi u potpunosti sazrela. Višak lišća iznad ovog broja samo odvraća resurse sa grozdova koji dozrijevaju. Prevršivanje lastara na 30 cm ili nešto više iznad gornje žice i bočnih strana čokota (ako je potrebno) može stvoriti bolju ravnotežu između vegetativnog rasta i prinosa, istovremeno uklanjajući nepotrebno zasjenjenje. Prevršivanja lastara oko 10-20% krošnje čokota pomaže smanjenju hlada i snage i povećava protok vazduha, što ima za rezultat poboljšanja kvaliteta i veličine bobica, te smanjenje napad bolesti (Olmstead, Williams i Keller, 2006). Uklanjanjem mladog lišća na vrhu i sa strane krošnje, vinogradar može prouzrokovati “smanjenje” ugljenohidrata, usporavajući razvoj. Prevršivanje je svestran alat koji se može koristiti u različito vrijeme tokom razvoja vinove loze, kao i tokom vegetacije kako bi se osigurala odgovarajuća mikroklima za razvoj grožđa. U vinogradima se prevršivanje vrši sa mašinama, koristeći traktore sa priključcima za održavanje vinograda.

Zašto se prevršivanje koristi u vinogradima? Koje su prednosti prevršivanja? 

Prevršivanje se često koristi u održavanju vinograda, jer omogućava uspostavljanje ujednačenije loze, sa sličnim brojem okaca na čokotu. Prevršivanje ima dosta prednosti za vinogradare, uključujući (Goldammer, 2018):

• Sprečavanje zasjenjivanja grožđa
  
• Prestanak preplitanja lastara između redova vinove loze što rezultira boljim održavanjem čokota
  
• Omogućava lakši promet, kako radnika, tako i mašina, kroz čitav vinograd
  
• Stvara ujednačene lastare u mladim vinogradima
  

Prevršivanje takođe može pomoći u stvaranju grožđa boljeg kvaliteta za vinogradara. U studiji koju su 2013. sproveli Kok i saradnici, izvršeno je prevršivanje lastara ostavljanjem po 15 listova na svakom lastaru kada su bobice bile veličine zrna graška (promjera 7 mm). Kao posljedica prevršivanja bobice su imale veću dužinu i veću težinu od kontrolnih čokota. Dobijeno grožđe je takođe imalo niže ukupne kiseline i veći sadržaj antocijanina od kontrolnih čokota (Kok, Bal i Celik, 2013).

Koji su izazovi?

Vremensko određivanje prvevršivanja može biti izazov, jer prevršivanje u različito vrijeme donosi različite rezultate. Prevršivanje se obično završava između zametanja bobica i šarka, ali ako se radi prerano u vegetaciji (prije zametanja bobica), to može uticati na rast zaperaka, što može povećati gustinu krošnje (Goldammer, 2018). Takođe, rano prevršivanje kada je tlo vrlo vlažno može pospješiti rast bočnih lastara-zaperaka, što takođe dovodi do povećanja gustine krošnje (Grant, 2000). Jako prevršivanje kasno u vegetaciji može oduzeti previše listova, što može smanjiti fotosintezu, otpornost nodusa (okaca) i antocijanine, što rezultira odloženim sazrijevanjem grožđa (Reynolds & Wardle, 2000, & Grant, 2000). Kao opšte pravilo, izbjegavajte prevršivanje čokota više od 2 ili 3 puta u vegetaciji. Prevršivanje je kratkotrajno rješenje za upravljanje rastom vinove loze, a potreba za čestim prevršivanjem pokazatelj je da vinova loza nije u ravnoteži i mogu postojati drugi razlozi (pretjerano đubrenje, loš izbor mjesta za vinograd ili neodgovarajući sistemi uzgoja) na koje treba obratiti pažnju. Vinogradari bi trebali preispitati svoju postupke ako se čokoti moraju često prevršivati. Samo prevršivanje povećava rast lastara, što rezultira željenim bočnim rastom i potrebom za još jednim prevršivanjem.

Vrijeme prevršivanja.

Prevršivanje treba raditi nakon zametanja bobica kad lastari počnu visiti preko žica špalira-naslona, ali prije šarka, jer će to omogućiti lozi da razvije nove listove koji će proizvoditi šećere za potrebe grožđa. Prednost prevršivanja rano u vegetaciji (nakon zametanja bobica) ima za rezultat podmlađivanje čokota koji je fotosintetski efikasniji. Odgađanje prevršivanja do kasnije u vegetaciji rezultira starijom krošnjom koja je manje efikasna (Sabbantini, 2020). Prevršivanje kasnije u vegetaciji (poslije šarka) usmjerit će energiju vinove loze na novi porast bočnnih lastara-zaperaka, a ne na gržđe, što može rezultirati odloženom zrelošću bobice-grožđa i smanjenjem zrelosti lastara i zimske otpornosti (Cartechini et al., 2000). U većini vinograda mašinsko prvršivanje se koriste za smanjenje radne snage potrebne za prevršivanje.

Zaključak. Prevršivanje je koristan alat za upravljanje snagom vinove loze, smanjenje zasjenjivanja i pružanje ravnomjernije raspoređenih, jednoličnih krošnji sa dobrim protokom vazduha. Vrijeme izvođenja prevršivanja može imati različite uticaje na lozu. Vinogradar treba uzeti u obzir troškove rada prije nego što se odluči o bilo kojoj tehnici upravljanja krošnjom (zelenom površinom) čokota.

Reference

1. Goldammer,T. (2018, March). Vineyard canopy management. In Grape grower's handbook. Apex Publishers.
   
2. Grant, G. (2000, July). To hedge or not to hedge? Lodi Wine Growers Commission. https://www.lodigrowers.com/to-hedge-or-not-to-hedge/
   
3. Kok, D., Bal, E. & Celik, S. (2013). Influences of various canopy management techniques on wine grape quality of V.vinifera L. cv. Kalecik Karasi, Bulgarian Journal of Agricultural Science 19(6). 1247-1252. Retrieved from http://www.agrojournal.org/19/06-12.pdf
   
4. Minnesota Grape Growers Association. (2015). Care of established vineyards canopy management. Minnesota Grape Growers Association. https://cdn.ymaws.com/www.mngrapes.org/resource/resmgr/Growing_Grapes_in_MN_Best_Practices/Chapters/Ch_8_Canopy_Management_2015.pdf
   
5. Olmstead, M., Williams, K., & Keller, M. (2006, December). Canopy management for pacific northwest vineyards. Washington State University Extension. pubs.cahnrs.wsu.edu/publications/pubs/eb2018e/?p-page=7
   
6. Reynolds, A. & Wardle, D.A. (1989, January). Impact of several canopy management practices on growth, yeild, fruit composition, and wine quality or Gewurztraminer. American journal of enology and viticulture. 40. 121-129
   
7. Sabbantini, P. (2020, June 4). Canopy management approaches between bloom and fruit set. Michigan State University. https://mediaspace.msu.edu/media/Canopy+management+approaches+between+bloom+and+fruit+set/1_3qgkrw4t/167253541
   
8. Vanden Heuvel., J., France, J. & Chou, M. (2018). Palissage reduces cluster zone lateral shoots compared to hedging. Cornell College of Agriculture and Life Science. https://grapesandwine.cals.cornell.edu/newsletters/appellation-cornell/2018-newsletters/issue-35-november-2018/research-plain-english/
   

Naslov Orginala: Hedging and Canopy Management in Grapes. Izvor: https://onfruit.ca/ . Objavljeno: 17.07.2020. by Spencer Leidi i Kathryn Carter. Prevod: Dragutin Mijatović