Sorte vinove loze. A sada malo geografije. Na putovanje u svijet sorti letimo preko svih kontinenata da se upoznamo sa gajenim sortama u petnaest zemalja svijeta, koje vidimo na ovoj slikovitoj karti svijeta.
Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino (OIV)
Izvještaj o distribuciji svjetskih sorti vinove loze dala je Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino (OIV). Pregled distribucije svjetskih sorti vinove loze daje promjene u trendovima ugoja sorti. Ovaj dokument fokusira se na sve sorte, bez obzira na to kako se grožđe koristi. Bilo kao vino, stono, za sušenje ili na neki drugi način, obuhvatajući 75% svjetskih površina pod vinovom lozom. Sorte vinove loze. Daju se podci dostupni za 44 zemlje od 2.000. godine i fokusira se na one zemlje sa površinom vinograda iznad 65.000 ha i 10 njihovih glavnih sorti. Imajte na umu da je studija reprezentativnija za vinske sorte od ostalih sorti sa obzirom na prirodu podataka koje posjeduje OIV.
Iako neke mogu biti dvostruke namjene, stono grožđe i grožđa za sušenje uglavnom se razlikuju od vinskih sorti grožđa. Iz tog razloga razlikuje se distribucija sorti vinove loze u zemljama koje primarno proizvode stono grožđe i suvo grožđe. Ove sorte se razlikuje od distribucije vinskih sorti namijenje proizvodnji vina u pretežno vinskim zemljama. Od 10.000 poznatih svjetskih sorti vinove loze, 13 sorti pokriva više od jedne trećine svjetskih vinogorja, a 33 sorte čak 50% površina. Neke sorte vinove loze gaje se u mnogim zemljama i zato se nazivaju „međunarodnim sortama“. Najočitiji primjer je sorta Cabernet Sauvignon, koja je sada jedna od najkultiviranijih sorti na svijetu (5% ukupne svjetske površine pod vinovom lozom). Suprotno tome, druge sorte se mogu uzgajati na velikom površinama, ali samo u malom broju zemalja. Primjer je sorta Kyoho, koja se uglavnom uzgaja u Kini.
Izvor: http://www.oiv.int/; Naslov orginala: Distribution of the world's grapevine varieties. Objavljeno: Focus OIV 2017. Prevod: Dragutin Mijatović
