Ruby Cabernet je rezultat ukrštanja sorti Carignane i Cabernet Sauvignon kojeg je 1936 godine obavio Harold P. Olmo (1909-2006) sa Kalifornijskog univerziteta, Davis. To je najstarija hibridna vinska sorta selekcionera Olmo, puštena u distribuciju 1948. godine.
Rasprostranjenost. Sorta se najviše uzgaja u regionu California, sa opadajućim trendom, kao i drugim američkim državama North Carolina, Oklahoma, Teksas, Virginia i Wisconsin, te Australia, Brazil, Izrael, South Africa i Urugvaj.
Botanički opis – Ruby Cabernet
- Grozd: srednji do velik, dug, piramidalan, krilat, srednje do zbijen, srednje do duge peteljke.
- Bobica: srednje veličine, okrugla do malo ovalna, tamnoljubičaste pokožice sa izrazitim okusom sorte Cabernet Sauvignon.
- List: velik, petodjelan, dubokih zatvorenih bočnih ureza, često sa zubima u gornjim bočnim sinusima, sinus peteljke uzak i zatvoren, zupci lista dugi, naličje lista golo, peteljka lista i neravi ružičasti, liska blago do umjereno naborana i podsjeća na sortu Carignane.
- Vrh lastara: maljav; mladi listovi maljavi i bronzanocrveno obojeni.
Uzgoj i prilagodljivost tla
Na dubokim, finim, pjeskovitim ilovačama do glinovito ilovastim tlima čokot je bujan. Bujnost je manja do umjerena na vrlo siromašnom pijesku. Lastari imaju tendenciju polu uspravnog rasta. Rastojanje između čokota trebao bi biti od 210 do 240 cm ili više za uzgojne oblike sa vertikalnim usmjeravanjem lastara ili standardne dvokrake kordunice.
Podloge. Treba koristiti umjereno bujne podloge, poput 101-14 Mgt ili Kober 5BB, iako vrlo pjeskovita tla ili plitka tla mogu zahtijevati snažnije podloge poput Freedom, 1103P ili, možda, 110R. Mašinsko prevršivanje lastara ili eventualno minimalno orezivanje može biti prihvatljivog kvaliteta uz manje troškove. Čokoti sa vlastitim korjenom ili sorta kalemljena na podlogu Freedom dobro su se pokazale, iako oba izbora za sobom povlače dugoročni rizik, posebno loza na vlastitom korijenu zbog potencijalne osjetljivosti na štetočine u tlu.
Klonovi. Sorta, uvedena u proizvodnju 1948. godine, prerano je da bi imala pravu klonsku raznolikost, tako da Ruby Cabernet nema pravih klonova. Postoje dvije registrovane selekcije Ruby Cabernet: FPS 02 i 03.
Proizvodnja grožđa. Sorta Ruby Cabernet vrlo je produktivna sa prinosima i od 18 do 27 tona po hektaru. Veći prinosi mogu ugroziti intenzitet boje i odgoditi datum berbe.
Berba
- Vrijeme berbe: Sorta sazrijeve srednje do kasno (4 epoha), bere se od sredine septembra do sredine oktobra.
- Metoda: Ručna berba je vrlo teška zbog debele drvenaste peteljke grozda. Mašinska berba trešenjem djeluje prilično dobro, ali novije glave za tresanje čokota mogu smanjiti gubitak soka i oštećenja vinove loze.
Uzgojni oblik i rezidba
Sorta ima tendenciju prekomjernog rađanja tokom formiranja uzgojnog oblika zbog kratkih internodija i visoke rodnosti okaca. Prorjeđivanje lastara i grozdova je od suštinskog značaja za prilagođavanje opterećenja prinosu i formiranja jakih kondira tokom ranih godina razvoja kordunice. Sorta je vrlo pogodna za orezivanje na kondire u dvokrakim kordunicama. Prihvatljiv je veći broj kondira sa po dva okca, zavisno od podloge, dubine i teksture tla. Takođe je prilagođena za mašinsko prevršivanju lastara na bilateralnim kordonicama sa tradicionalnim razmakom čokota od 210 do 240 cm.
Naslon (špalir) i upravljanje zelenom masom čokota (održavanje čokota). Jedna ili dvije žice ili naslon sa dvije žice u obliku slova „T“ bile bi prihvatljive za većinu uslova. Sistem kordonice bez žica koristan je za vinove loze namijenjene mašinskom orezivanju i berbi. Malo je potrebe za prorjeđivanjem lastara ili posebno uklanjanje lišća (u većini situacija) s obzirom na kvalitet.
Problemi sa insektima i bolestima. Ruby Cabernet je umjereno osjetljiv na pepelnicu i vrlo je otporan na Botrytis i kiselu trulež. Pokazuje određenu toleranciju na Pierce-ovu bolest.
Ostale karakteristike. Po kretanju pupoljaka sorta spada u kasniju grupu komercijalnih sorti. Zametanje bobica može biti neregularno, posebno na pjeskovitim tlima sa nedostatkom cinka. Grožđe se dobro drži na čokotu u kasnim fazama zrelosti.
Vino – Ruby Cabernet
Ruby Cabernet daje kvalitetna vina dobre boje pod optimalnim uslovima, posebno sa nižim nivoima prinosa. Sadržaj alkohola u vinu je obično oko 12,5% vol. Sadrži manje od 1 g/l histamina i manje od 2 g/l tanina. Preporučljivo za one koji su osjetljivi na crveno vino. Vino može imati prepoznatljiv sortni karakter. Potencijalna vina mogu se koristiti za jeftinije sorte ili kao mješavina za poboljšanje vina tipa Cabernet ili Claret. Interes za sortu kao vrhunsko vino za toplije krajeve može doći u obzir.
Bobice grožđa fermentišu na temperaturi od 26-28ºC. Vino se može potrošiti u roku od 2-3 godine od proizvodnje. Potencijal starenja nije jako visok. Vino ima visoku kiselost, kao i veći sadržaj alkohola, pa ga zato cijeni veliki broj ljubitelja vina. Voćni okusi grožđa donose poseban okus uobičajenim stonim vinima.
Uparivanje vina sa hranom. Pravilo br. 1: Usklađivanje nivoa alkohola i tijela vina sa težinom hrane trebalo bi da osigura pravilno spajanje svaki put. Ako se uspijete dočepati zaista kvalitetnog vina Ruby Cabernet (najboljeg od dva svijeta; Cabernet Sauvignon i Carignan), poželjet ćete puno, bogatije veliko jelo koje mu odgovara. Ispod je lista jela koja bi se trebala dobro uklopaiti sa vinom: Chili Con Carne, BBQ goveđa rebra, Rižoto od gljiva, Tandoori piletina, Pačje grudi sa zrnima zelenog bibera, Sirevi punog tijela i Ovčji Curry.
Pogledati i: https://ovinu.info/rasprostranjenost-svjetskih-sorti-vinove-loze/
Izvor:http://iv.ucdavis.edu/. Naslov orginala: Ruby Cabernet. Objavljeno: by Paul S. Verdegaal. Prevod: Dragutin Mijatović
