Dvostruko orezivanje vinove loze. Glavni nedostatak tehnike forsiranog ponovnog rasta vinove loze je gubitak roda. Da bi se izbjegao takav gubitak prinosa i ne eliminisali već formirani primarni grozdovi na osnovnim lastarima, moguće je forsirati razvoj latentnih (spavajućih) pupoljaka petog i šestog nodusa, a istovremeno zadržati grozdove na glavnim lastarima.
Na taj način prinos forsiranih pupova se može dodati normalnom ili primarnom prinosu lastara. U ovom su članku predstavljeni eksperimenti izvedeni na sortama Grenache, Tempranillo i Maturana Tinta u regionu La Rioja (Španija).
Dvostruko orezivanje vinove loze
U junu 2020. objavljen je zanimljiv članak pod naslovom: „Dvostruko orezivanje vrste Vitis vinifera L. Pinot Noir: mit ili stvarnost?“ (Double Cropping in Vitis vinifera L. Pinot Noir: Myth or Reality?) u kojem se ovo pitanje rješava kroz jednogodišnji eksperiment na jednoj sorti uzgajanoj u posudama. Ovaj članak ima za cilj pokazati kako dobijanje dvostruke berbe od vinove loze nije mit, već stvarnost opisujući terenske eksperimente na sortama Grenache, Tempranillo i Maturana Tinta u regionu La Rioja.
Posljednjih godina provedena su različita ispitivanja koja uključuju forsiranje novih pupova na vinovoj lozi sa ciljem odgađanja dozrijevanja grožđa do dva mjeseca, kao strategija za prilagođavanje vinove loze na klimatske promjene (2, 3). Glavni problem tehnike forsiranja pupoljaka je gubitak proizvodnje. Drugi nedostatak je ručni rad potreban za uklanjanje zaperaka, lišća i grozdova sa glavnih lastara kako bi se podspješio razvoj novoformiranih latentnih pupova. Nadalje, s obzirom na njegovu praktičnu primjenu, eliminacija grozdova koji su već razvijeni na glavnim (primarnim, osnovnim) lastarima nije dobro prihvaćeno od strane vinogradara.
U prethodnim studijama o jakom orezivanju lastara radi odgađanja sazrijevanja (4, 5) potvrdili smo da je pored razvoja zaperaka, i razvoj nekih latentnih pupova bio je čest, konkretno jedan ili dva najviša čvora, kod kojih su već razvijeni zaperci bili orezani. U ovim studijama grozdovi forsiranih pupova nisu uzeti u obzir i ostavljeni su na čokotu, kao što se to radi sa grozdovima razvijenim na zapercima.
Tehnika jakog orezivanja
Tehnika u ovom istraživanju provodila se tokom dvije godine i sastojala se od izvođenja jakog orezivanja na kraju cvjetanja, ostavljajući šest čvorova na osnovnim lastarima, sa listovima, zapercima i postojećim grozdovima; odnosno održavanje prinosa glavnih lastara. Sljedeći korak uključivao je forisiranje razvoja jednog ili dva latentna pupoljka smještena na 6. i 5. nodusu, čime bi se dobio dvostruki rod: uobičajeni rod te godine i rod koji je pripremljen u latentnom pupoljku za sljedeću godinu (slika 1, sredina i desno). U ovom trenutku još uvijek nema endomirovanja u latentnim pupoljcima i, ako uklonimo zaperke (jer je temperatura povoljna), ti pupovi će brzo krenuti i razviti se (6).
Prilikom orezivanja u vodoravnoj ravni, zaperci na nodusima u položaju šest i pet takođe se orezuju, čime se prekida inhibicija zbog razvijenih zaperaka (slika 1, lijevo). Moguće je izvršiti i drugo orezivanje na istom nivou deset dana kasnije kako biste orezali razvijene sekundarne izdanke (zaperci zaperaka) ili ih ručno uklonili.
Dvostruko orezivanje vinove loze – Proučavani tretmani
- F1. Orezivanje razvijenih primarnih (osnovnih, glavnih) lastara na kraju cvjetanja i na vodoravnoj ravni iznad nodusa broj šest, a drugo orezivanje na istoj visini desetak dana kasnije.
- F2. Orezivanje na kraju cvatnje iznad čvora broj šest i ručno uklanjanje dva gornja zaperka
- F3. Orezivanje na kraju cvatnje iznad šestog čvora i ručno uklanjanje svih zaperaka
- C. Kontrola, bez ikakvog orezivanja.
Nisu pronađene značajne razlike između različitih tretmana orezivanja.
Naša hipoteza je da na taj način možemo postići prvi rod koji odgovara glavnim grozdovima, odgađajući sazrijevanje za 10 do 15 dana u odnosu na kontrolu smanjujući površinu lista orezivanjem, što je u skladu sa radovima o orezivanju lastara. Uz to, iz forsiranih latentnih pupova možemo dobiti drugi rod čije će se sazrijevanje grožđa odgoditi do mjesec i po dana u odnosu na kontrolu.
Rezultati
Kašnjenjem sazrijevanja (od oko 13 dana za glavne grozdove i oko 35 dana za grozdove forsiranih lastara) došlo je do povećanje sadržaja šećera u grožđu, kada upoređujemo forsirane tretmane sa kontrolom. Efekti forsiranih tretmana na fenologiju sorti dati su u Tabela 1.
Efekti forsiranih tretmana na komponente prinosa
Prinos (rod) forsiranih lastara iznosio je oko 30% od prinosa osnovnih lastara i predstavljao je oko 1 kg po čokotu. Postoje značajne razlike između kontrole i forsiranih tretmana u pogledu odnosa površina lišća/prinos, koji, iako je niži za forsirane tretmane, ima vrijednosti oko 0,9-1,0 m2/kg (Tabela 2).
Dalje studije su potrebne kako bi se procijenili dugoročni efekti forsiranja vinove loze i razvoja novonastalog latentnog pupoljaka, posebno na obezbijeđivanje rezervi za ishranu višegodišnjih organa (korjenovog sistema, itd.). Čini se da je odnos površine lišća/prinos kod forsiranih tretmanima dovoljan za održavanje rezervnog statusa.
Prema Zheng i sur. 2017, odnos površina lišća/prinosa od 0,9-1,0 m2/kg ukazuju na to da vinova loza ima dovoljnu površinu lišća za sazrijevanje bobica i akumuliranje rezervi za narednu godinu. S druge strane, Poni i dr. 2020, proučavali su efekte ove tehnike na rodnost bazalnih pupoljaka i otkrili da forsiranje nije smanjilo njihovu plodnost.
Zaključci
Primjenom odgovarajuće tehnike forsiranog ponovnog rasta sorti Grenache, Tempranillo i Maturana Tinta, moguće je dobiti drugi rod iz forsiranih pupova, koji se može dodati osnovnom rodu sa glavnih (primarnih) lastara. Drugi rod predstavlja oko 30% primarnog prinosa, što je oko 1 kg/čokotu u našim uslovima ispitivanja. U odnosu na kontrolu, primarni rod sazrijeva oko 13 dana kasnije, a sekundarni rod otprilike 35 dana kasnije.
Iako su potrebne dugoročne studije, ostvareni odnos površina lišća/prinos ovog dvostrukog roda ukazuje da je bilo dovoljno da grožđe iz dva roda pravilno sazrije, i može se pretpostaviti da se zalihe ugljenohidrata normalno dopunjavaju za sljedeću godinu. Ovo je prvi doprinos literaturi koja pokazuje mogućnost dobijanja dvostrukog uroda u umjerenim vinogradarskim regijama u poljskim uslovima. Zanimljivo je primijetiti da se forsiranje vrši prije latentnog endomirovanja pupova na zelenim osnovnim (primarnim) lastarima (tj. ne na odrvenjenim lastarima).
Ideja za moguću praktičnu primjenu
Prije svega, tehnika orezivanja je vrlo jednostavna i može se izvesti mehanički na vodoravnoj ravni. Drugi proizvedeni rod može se obrati ili, ako ne vrijedi brati, može se ostaviti na čokotu, kao što se to radi sa grozdovima koji se formiraju na zapercima (jagurida, greš). Druga berba se može obaviti mehanički. Kao što su istakli Poni i dr. 2020, ova tehnika će očito pružiti bolje rezultate kada je snaga lastara dovoljno velika; u slučaju lastara male snage, razvoj i površina listova novo forsiranih lastara neće biti dovoljna.
Pogledati i: https://ovinu.info/uravnotezena-rezidba-vinove-loze-i/
Izvor: https://ives-technicalreviews.eu/. Naslov orginala: Grapevine double cropping: a reality, not a myth (Dvostruko orezivanje vinove loze: stvarnost, a ne mit). Slika: https://www.almanac.com/. Objavljeno: 14.01.2021. by Fernando Martinez de Toda. Prevod: Dragutin Mijatović
- 1 Martínez de Toda, F. (2020). Forcing vine regrowth: a new technique to delay grape ripening until a cooler period. IVES, Technical Reviews Vine and Wine. https://doi.org/10.20870/IVES-TR.2020.3790.
- 2 Poni, S., Gatti, M., Tombesi, S., Squeri, C., Sabbatini, P., Lavado, N., Frioni, T. (2020). Double Cropping in Vitis vinifera L. Pinot Noir: Myth or Reality? Agronomy, 10, 799; doi:10.3390/agronomy10060799
- 3 Martínez de Toda, F., García, J., Balda, P. (2019). Preliminary results on forcing vine regrowth to delay ripening to a cooler period. Vitis, 58, 17-22.
- 4 Martínez de Toda, F., Sancha, J. C., Zheng, W., Balda, P. (2014). Leaf area reduction by trimming, a growing technique to restore the anthocyanins: sugars ratio decoupled by warming climate. Vitis. 53 (4), 189-192.
- 5 Zheng, W., J. García, P. Balda, F. Martínez de Toda (2017). Effects of severe trimming after fruit set on the ripening process and grape quality. Vitis, 56, 27-33.
- 6 Pellegrino, A., Rogiers, S., Deloire, A. (2020). Grapevine Latent Bud Dormancy and Shoot Development. IVES,
