Stari i novi svijet – da li je podjela vina zastarjela?

region sorta vino vinska kultura

Stari i novi svijet. Kako klimatske promjene haraju ekosistemima i ometaju vinogradarstvo, pojavio se znatiželjan narativ u odabranim krajevima vinskog svijeta. Neki kažu da će tradicionalne razlike između vina Starog i Novog svijeta uskoro zastarjeti.

Stari i novi svijet

“Vina su odavno kategorisana kao jedno od dva svijeta: stari ili novi”, napisala je nedavno novinarka Wall Street Journal, Lettie Teague. Da li je tačna podjela vina na ovaj način? To je logično pitanje. Iako je klimatska kriza katastrofalna, to nije jedini faktor koji crta vinsku kartu. Tehnologija nastavlja napredovati, vinari razvijaju i razmjenjuju tehnike, a što je najvažnije, globalni okus i trgovinski odnosi evoluiraju. Za neke potrošače vina, „Novi svijet“ je skraćenica za vina koja su voćnija i sadrže više alkohola. Tipično ih označavaju sorte grožđa. Vina “Starog svijeta”, za razliku od toga, više se bavi mjestom nego grožđem. Generalno su lakša i manje voćna.

Mislim da Stari svijet još uvijek ima tu svježinu i ravnotežu, rekao je Christophe Rebut, iz French Flair Food & Wine, firme koja uvozi francuska vina u Australiju. Ali definitivno sam vidio promjenu. U Novom svijetu sada zasigurno proizvode uravnoteženija vina. Ali pitam se je li to zato što su i vinari sve bolji. Vještina sigurno igra ulogu. Uz to, stilske podjele između Novog i Starog svijeta rezultat su istorijske tradicije, sklonosti potrošača i, naravno, uslovi područja. Kako se ovi faktori mijenjaju, mijenja se i ono što je moguće u različitim vinskim regijama.

Stari ili novi svijet

Mi smo veliki pobjednici zbog klimatskih promjena, rekao je Dirk Würtz, njemački vinar i novinar, prošle godine za The New York Times o rekordnoj berbi u području Mosel 2018. godine. “Znam da je odvratno reći, ali to je istina.” Klimatske promjene izazvale su ekstremne vrućine, sušu, požare, poplave i razorne proljetne mrazeve. Pa ipak, postoji i neugodna istina da su vinogradarski uslovi u određenim regijama u određenom smislu imale koristi od posljedica klimatskih promjena.

Životni vijek ovih takozvanih koristi tek će se vidjeti. U međuvremenu, Njemačka proizvodi dozrelo grožđe i suvo vino kakvo prošle generacije nisu ni zamišljale. U Engleskoj je nikla industrija pjenušavih vina svjetske klase. Čak i prestižne regije poput Champagne ili Barolo imaju dosljednije, toplije berbe nego ikada prije. 2018. godine Klaus Peter i Julia Keller proizvodili su vino u Norveškoj u regiji poznatijoj po snježnim sportovima nego po vinarstvu. Ova je berba istovremeno lijepa i zastrašujuća, rekao je tada Keller.

Efekti klimatskih promjena vidljivi su u rejonu Loare Valley (Francuska), posebno u regijama poput Anjou i Touraine koje su poznate po sorti Chenin Blanc. Vinogradari su se jednom borili za zrelost sa sortom Chenin Blanc. Osamdesetih godina berba u mjestima poput Vouvray, Montlouis-sur-Loire ili Savennières dogodila se sredinom oktobra. Krajem 1990-ih, Chenin je obran početkom oktobra. Sada se berba događa sredinom septembra.

To je dovelo do stilskih promjena u vinima. Iako se na ovim područjima još uvijek mogu postići različiti izrazi, karakteristike konačnih vina mogu se razlikovati od tradicionalnih flaširanja. Na primjer, fermentacija potpuno suvog Chenin Blanc sada ima za rezultat visok nivo alkohola. Neki prestižni Chenin Blanc iz područja Savennières sada se redovno flašira sa više od 15 vol.% alkohola. To su postala velika vina punog tijela, slično kao i njihove nekadašnje kolege iz Novog svijeta.

Novi ili stari svijet

Prije petnaest godina ljudi su željeli više zrelosti, kaže Jacky Blot, poznati vinar Domaine de la Taille Aux Loups iz Montlouis-sur-Loire. Zbog klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja, dozrijevanje je sada lako. Sada ljudi žele nešto drugo. Neki američki vinski profesionalci baš i ne prihvataju razlike između starog i novog.

Iako su se stilovi i klima promijenili i u Novom i u Starom svijetu, približavajući razliku između ova dva svijeta, sama razlika nikada neće biti nevažna, kaže David Foss, u LaLou (Brooklyn, New York). Uvijek će postojati tradicionalni Burgundy, Barolo i Bordeaux. Iako su klimatske promjene ubrzale zrelost i povećale sadržaj alkohola, ta vina i dalje imaju osjećaj za mjesto koji je u vremenu nepogrešiv.  Victoria James, autorica Wine Girl i direktorica u Cote (New York City), ima listu sa nizom vina Starog i Novog svijeta, uključujući bogatu kolekciju šampanjca.

Vjerujem da je razlika između vina Starog i Novog svijeta još uvijek sasvim jasna, kaže James. Posebno u pogledu geografije, starosti vinove loze, tipova tla, vjekovne tradicije i lokalnih resursa. Vincent Carême, vinar (Vouvray), radio je sa sortom Chenin Blanc i u Francuskoj (Loire Valley) i u Južnoj Africi. Razlika između Starog i Novog svijeta sigurno će biti manja nego prije, kaže on. Ipak, „klima se brzo mijenja. Ali navike se ne mijenjaju tako brzo.”

Više o ovoj temi, pogledati i: https://ovinu.info/razlike-izmedju-vina-stari-i-novi-svijet/

Izvor: https://www.winemag.com/. Naslov orginala: In the Era of Climate Change, is Old and New World Wine Obsolete? (Da li je vino Starog i Novog svijeta zastarjelo u eri klimatskih promjena?). Slika: https://winefolly.com/ . Objavljeno: 11.03.2020. by Jason Wilson. Prevod: Dragutin Mijatović