Vinsko grožđe. U bliskoj budućnosti očekuje se da će klimatske promjene učiniti mnoge regije uzgoja grožđa toplim i suvim. Vinsko grožđe vrlo je osjetljivo na klimu. To znači da bi moglo postati teško proizvoditi visokokvalitetno vino od tradicionalnih sorti.
Studija
Ali sada, nova studija iz UC Davis otkriva da sorte grožđe iz regija koje su najosjetljivije na klimatske promjene imaju ugrađenu zaštitu koja ih može spasiti od porasta temperature. Voditelj studije Megan Bartlett je docent na Odsjeku za vinogradarstvo i vinarstvo na UC Davis.
Istraživači su otkrili da sorte grožđa uzgajane u toplijim, suvim regijama imaju osobine koje čuvaju vodu. Ova se strategija razvila tako da vinova loza ima vodu koja joj je potrebna tokom vegetacije. “Odnosi između sorti grožđa i regija u prošlosti su se temeljile na vinu, ne uzimajući u obzir osobine koje utiču na sušu ili toleranciju na toplotu”, rekla je profesor Bartlett. “Ova otkrića pokazuju da bi ove sorte mogle biti otpornije na klimatske promjene nego što se očekivalo.”
Stručnjaci su ispitali kako vinova loza reguliše svoje stome, male pore na površini lišća. Funkcionisanje ovih pora određuje koliko se ugljen dioksida uzima za fotosintezu i koliko vode isparava iz lišća. Vinova loza mora uspostaviti ravnotežu između otvaranja svojih stoma. Ravnoteža je potrebna za uzimanje CO2 za rast i sazrijevanje i zatvaranje stoma da bi se smanjilo isparavanje i stres vode. Neke od željenih karakteristika, poput okusa grožđa, poboljšavaju se kada vinova loza doživi mali stepen vodnog stresa. Međutim, preveliki gubitak vode može spriječiti grožđe da dostigne željeni okus.
Istraživači su ispitali svojstva 34 sorte grožđa i utvrdili povezanost između sorti grožđa i regija. Studija je bila usmjerena na evropske regije, gdje je navodnjavanje dosta ograničeno. Razlog je kako bi se steklo bolje razumijevanje direktnih efekata promjena u lokalnoj klimi.
Vinsko grožđe – reakcija sorti
Stručnjaci su takođe otkrili da sorte grožđa uzgajane u regijama koje imaju više toplih i suvih uslova, poput italijanskih sorti Sangiovese i Montepulciano, drže stome zatvorenima više od sorti poput Sauvignon Blanc iz hladnijih i vlažnijih područja. “Ova strategija pomogla bi ovim sortama da štede vodu”, rekla je koautor studije Gabriela Sinclair.
Profesor Bartlett upozorila je da ove osobine mogu imati neželjene posljedice jer toplotni talasi postaju sve ekstremniji. Previše ograničavanjem isparavanja, vinova loza bi mogla dopustiti da lišće dostigne štetne temperature, smanjujući njihovu sposobnost fotosinteze i ograničavajući šećere potrebne za sazrijevanje.
“Preostaje nam još posla da shvatimo kako će ove osobine uticati na sorte vinove loze, kako klima dostiže nove krajnosti”, rekla je profesor Bartlett. “Ova otkrića pokazuju da će osobine biti važno uzeti u obzir kada predvidimo šta će se dogoditi sa različitim vinskim regijama.” Pogledati i: https://ovinu.info/rasprostranjenost-svjetskih-sorti-vinove-loze/
Studija je objavljena u Journal of Experimental Botany.
Izvor: https://www.earth.com/. Naslov orginala: Wine grapes in dry regions have a strategy to conserve water. Objavljeno: 20.12.2020 by Chrissy Sexton. Prevod: Dragutin Mijatović
