Zaštita vinograda oštećenog gradom

vinogradarstvo vinova loza zastita loze

Zaštita vinograda oštećenog gradom. Grad (led, tuča) može padati gotovo u svim fenofazama razvića vinove loze. U nekim krajevima on se pojavljuje i u toku zimskog mirovanja vinove loze. U našim klimatskim uslovima najćešće pada u toku proljeća i ljeta, rijeđe u toku jeseni. Štete koje grad nanosi vinovoj lozi su ogromne.

Zaštita vinograda oštećenog gradom

Abiotički stres
Abiotička stres je uzrokovan u živim organizmima od strane neživih faktora okoline. To su suše, ekstremne temperature, grad, olujni vjetrovi, itd. Biljke su posebno ovisne od faktora sredine u kojoj rastu, gdje abiotički stres može imati jako štetne posljedice na njih ili prisiliti jedinke na mijenjanje prirodne selekcije. Abiotička stres je najveće ograničenje u proizvodnje hrane. Većina poljoprivrednih kultura ima optimalne uslove razvoja kako bi izbjegle ili smanjile abiotička stres (navodnjavanje, đubrenje, itd Oplemenjivanje je između ostalog, osmišljen proces, kako bi se dobile genetski stabilne biljke koje bi davale redovnije prinose i utemeljene na zaštiti od takvih stresova.

Zaštita od vinograda oštećenog gradom -preventivne mjere 
Najdjelotvornija mjera zaštite vinograda je upotreba raketa za razbijanje gradonosnih oblaka (Mirošević, 1996.). Postavljanje gradozaštitnih mreža je mjera koju ne treba
zanemariti u koliko se imaju sredstva za njeno postavljanje. One predstavljaju skupu ali isplativu investiciju. Prosječna cijena protivgradne mreže je oko 15.000 evra za 1 hektar. Eksploatacioni period mreže je od 10 do 12 godina, a nosećih konstrukcija i više od 20 godina, tako da je godišnja amortizacija podnošljiva i isplativa za proizvođača. Po završetku vegetacije odnosno u toku jeseni protivgradna mreža se skuplja u rolne na krajeve konstrukcije, zaštiti i ponovo širi naredne godine. Pogledati i: http://www.vinogradarstvo.hr/

Preuzmite PDF ovdje