Fermentacija i civilizacija. Nova međukulturalna analiza ukazuje da su tradicionalna alkoholna pića možda pomogla ranim društvima da se razviju u složenije političke strukture. Globalna studija 186 tradicionalnih društava pronašla je dokaze koji podržavaju teoriju da su niskoalkoholna fermentisana pića igrala ulogu u evoluciji političke složenosti. Istraživanje, objavljeno u Humanističke i društvene nauke Komunikacije, koristilo je napredne tehnike uzročno-posljedičnog zaključivanja kako bi pokazalo da su kulture sa autohtonim alkoholnim pićima vjerovatnije razvile hijerarhijske političke sisteme sa više slojeva upravljanja.
Prema autorima studije Václav Hrnčíř, Angela M. Chira i Russell D. Gray, društvena svojstva alkohola – povezivanje, izgradnja povjerenja i kreativnost – možda su pomogla grupama da se udruže, sarađuju i konsoliduju moć. “Zajedničko pijenje čini da se ljudi osjećaju dijelom kolektiva”, tvrde autori, “a ovaj kolektivni osjećaj je kritičan kada društva prelaze iz lokalizovanih srodničkih grupa u višeslojne političke entitete.”
Poljoprivreda nadmašuje alkohol – ali ne u potpunosti
Iako nalazi podržavaju takozvanu “hipotezu o pijanstvu”. Ideju da je alkohol pomogao ljudima da žive u velikim, kooperativnim grupama – istraživači pažljivo ističu da sam alkohol ne može objasniti nastanak složenih društava.
Kada se uzme u obzir poljoprivreda, uticaj alkohola na političku složenost opada. Intenzivna poljoprivreda ostaje dominantna snaga, omogućavajući viškove hrane, rast stanovništva i dugoročno naselja – sve što je neophodno za izgradnju država. Studija pokazuje da je uticaj alkohola skroman je u usporedbi s tim,, ali ne i zanemariv. “Naši rezultati ukazuju da je alkohol možda bio sporedni glumac, a ne protagonist, u priči o civilizaciji”, pišu autori.
Politička korisnost alkohola
Studija ukazuje na mnoge uloge koje je alkohol igrao u ranim društvima, posebno u političkom i ceremonijalnom kontekstu. Rituali zajedničkog pijenja često su pojačavali društvenu koheziju. Dok su gozbe podstaknute alkoholom koristile nove elite za mobilizaciju radne snage, izgradnju saveza i konsolidaciju kontrole.
Kao što se vidi u arheološkim zapisima iz Mezopotamije, Kine i Južne Amerike, vladari su uložili velika sredstva u proizvodnju, distribuciju i konzumaciju alkohola. “Alkohol je bio oruđe meke moći”, objašnjavaju autori. “Pružajući vrijedno dobro, lideri su izgradili lojalnost i ugradili svoj autoritet u svakodnevni život.”
Nisu sva društva pila – Fermentacija i civilizacija
Odnos između alkohola i složenosti nije univerzalan. Studija je otkrila da je autohtoni alkohol bio prisutan u mnogim dijelovima Sjeverne Amerike i Okeanije, što ukazuje da su geografija, alternativna opojna sredstva i kulturne preferencije oblikovale ponašanje svakog društva u vezi sa pijenjem.
Istraživači upozoravaju da alkohol nije uvijek bio društveni lubrikant. Dok su tradicionalna fermentisana pića često promovisala koheziju, bilo je i slučajeva gdje je gozba dovela do sukoba. “Mogao je vezati ili slomiti grupu, ovisno o tome kako je korišten”, napominju autori.
Fermentacija i civilizacija – Moderne paralele
Nalazi nude istorijski kontrapunkt savremenim raspravama o politici alkohola. Kao što je nedavno izvijestio db, potrošnja alkohola u Velikoj Britaniji opada. Ali smrtni slučajevi povezani sa alkoholom ostaju visoki, što je podstaknulo pozive na strože oporezivanje. Međutim, ranija priča o alkoholu nije samo o šteti, već o društvenom povezivanju i saradnji.
Iako bi se malo tko zalagao za alkohol kao moderno rješenje za društvene izazove, istraživanje dodaje nijanse trenutnim razgovorima. Kao što su autori rekli: “Ne bismo trebali romantizovati alkohol, ali ne smijemo zaboraviti ni njegovu formativnu ulogu u ljudskoj priči.”
Studija oprezno podržava ideju da je alkohol, kada je kulturno integrisan i tradicionalno se proizvodio, možda pomogao ranim društvima da izgrade temelje civilizacije. Ali to ne zamjenjuje centralnu ulogu poljoprivrede, religije i drugih socio-ekonomskih faktora.
“Alkohol je vjerovatno bio jedan od mnogih alata – uz muziku, rituale i vjerovanje – koji su omogućili ljudskim grupama da se povećaju i ostanu zajedno”, zaključuju autori. I ako ništa drugo, dodaje novu istorijsku rezonancu toj poznatoj slici ljudi koji zajedno podižu čašu. Ne samo da bi proslavili, već i izgradili samo društvo.
Pogledati i: https://ovinu.info/10-000-godina-pijanstva-vino-i-alkohol/
James Bayley: Fermentation and civilisation: study links alcohol to rise of complex societies. (Fermentacija i civilizacija: studija povezuje alkohol sa usponom složenih društava). Izvor: https://www.thedrinksbusiness.com/. Objavljeno: 16.07.2025. Prevod i obrada teksta: Dragutin Mijatović
