Grožđe i geografija. Postoje dva prilično različita načina da se pristupi vinu. Oba su potrebna. Nastavljajući svoj pomalo mekan put u vino, želio bih istražiti dva pristupa za razumijevanje vino.
Grožđe i sorte
Grožđe i geografija. Gotovo sva vina (i svakako sva vina koja ćete vjerojatno naći u vinotekama i supermarketima) proizvedena su od iste vrste vinove loze, Vitis vinifera. Prvi put je uzgajana hiljadama godina unazad. Od tog trenutka pojavilo se mnogo hiljada različitih sorti grožđa, mada se ovih dana široko koristi samo 20 ili više njih. Nedavna knjiga, pod nazivom Wine Grapes, pokušava dati detalje o 1.368 različitih sorti grožđa koje se koriste za komercijalnu proizvodnju vina. [To je velika, skupa knjiga, ali veoma dobra.]
Imena sorti poput Cabernet Sauvignon, Chardonnay, Sauvignon Blanc i Shiraz vjerojatno su poznata većini ljudi. Sva ova imena odnose se na pojedine sorte iste vrste vinove loze.
Donedavno (zadnjih 40 godina ili tako nešto) nije bilo uobičajeno vidjeti vina koja se prodaju po imenu sorte grožđa. U mnogim evropskim zemljama to još uvijek nije – tamo su vina češće označena prema regiji iz koje dolaze. Ali, vinogradari novog svijeta u Kaliforniji i Australiji shvatili su da je stavljanje imena sorte grožđa na etiketu nevjerovatno korisno za potrošače. Svaka sorta grožđa ima posebno okusno obilježje. Pa umjesto da nauče stotine zbunjujuće zvučnih imena mjesta da bi se kretali po vinskoj listi, ljudi bi se sada mogli prilično dobro snaći samo naučivši imena desetak sorti grožđa.
Geografija-geografski put.
Tako je pristup “grožđu” najlakši način za učenje o vinu. Počnite sa tipičnim primjerima klasičnih sorti i uskoro ćete izgraditi samopouzdanje kao kušač-degustator, možda čak i do nivoa da možete probati vino na “slijepo” (bez da znate šta je) i uočite od koje sorte grožđa je proizvedeno. Kasnije ćemo se pozabaviti sortama grožđa, jer je ovo tako važna tema za razumijevanje okusa vina.
Ali, postoji i drugi put upoznavanja vina. Mnogo je složeniji, ali nudi način na koji ćete razumjeti vino na višem nivou. To je “geografija-geografski put”. Sorta grožđa vjerovatno je jedini najjači faktor u određivanju okusa (pod uslovom da se, naravno, sorta uzgaja u vinogradu sa klimom pogodnom za njezino zrenje). Ali ako podižete vinograd istom sortom na različitim tlima ili različitom izlaganju suncu ili suptilno različitim klimama, otkrit ćete da će vina imati različit okus. Kao primjer, uporedite mješavinu Cabernet/Merlot iz Bordeaux sa onom iz Napa Valley u Kaliforniji ili Margaret River u Australiji. Sva su izvrsna mjesta za uzgoj ovih sorti grožđa, ali vina su uočljivo različita. Tada biste mogli pogledati istu mješavinu iz Čilea ili Južne Afrike.
Čak i relativno neiskusni kušač primijetit će razlike između vina. O uticaju geografije na vino može se reći mnogo više pa ćemo se na to vratiti kasnije. ‘Geografija’ je, dakle, važan način razumijevanja vina, a najbolji način za učenje o vinu je započeti sa sortom grožđa, ali tome dodati geografiju u svojevrsnom tandem pristupu. Ako se držite samo sorte grožđa, na kraju ćete imati jednostavan i dosadan pogled na vino; ako se ograničite na geografiju, vidjet ćete da je sve užasno složeno i zbunjujuće. Pogledati i: https://ovinu.info/od-vinograda-do-boce/
Naslov orginala: The grapes and the geography. Izvor: https://wineanorak.com/, Objavljeno: 17.10.2019. by Jamie Goode. Prevod: Dragutin Mijatović
