Sorte grožđa koje se koristi u proizvodnji šampanjca-drugi dio

grožđe pjenušavo vino sorta vino vinska kultura

Sorte u proizvodnji šampanjca. Vjerovatno znate da su tri glavne sorte grožđa za proizvodnju šampanjca: Chardonnay, te Pinot Noir i Pinot Meunier, jedine dvije sorte crnog grožđa u regiji. Tri sorte čine oko 99% zasada regije. Ali da li ste znali da zapravo postoji sedam dozvoljenih sorti koje se mogu uzgajati u Šampanji? Preostala četiri sorte su: Pinot Gris, Pinot Blanc, Petit Meslier i Arbane, sve bijele sorte koje čine manje od 3% zasada.

Četiri dopunske sorte grožđa za proizvodnju šampanjca

Sorte u proizvodnji šampanjca

1.Pinot Blanc (Burgundac bijeli)

Pinot Blanc je bijela sorta grožđa, ali srodna je sa sortom Pinot Noir. Mutacija boje čini određene gene koji proizvode pigment neaktivnim, što stvara ovu bijelu verziju burgundca crnog. Veličina bobica i oblik lista često se brkaju sa sortom Chardonnay, dalekim rođakom burgundca bijelog. Pinot bijeli oduvijek se uzgaja u Burgundiji i Šampanji, ali Alzas drži najveće zasade u Francuskoj, sa gotovo ca 3.400 ha. Pinot bijeli donosi snažni cvjetni profil buketu vina i nešto jače kiselosti na nepcu.

2.Pinot Gris (Pinot Grigio, Burgundac sivi)

Poznat i pod istorijskim imenom Fromenteau. Ovo grožđe ružičaste pokožice dobro je poznato u mirnom vinu, ali je takođe jedna od sedam dopuštenih sorti u Šampanji. To je ujedno i mutacija boje burgundca crnog. Pomiješan, Pinot Gris nudi voće i bogatstvo.

3.Petit Meslier

Jedna od najskrovitijih sorti šampanjca, Petit Meslier, ima izraženu kiselost koja preovladava i u najtoplijim godinama. Poput sorte Pinot Blanc, rođak je sorte Chardonnay. Jedan od njegovih „roditelja“ je sorta Gouais Blanc, takođe roditelj sorte Chardonnay koji se ukrštao sa drugom malo poznatom sortom, Savagnin.  Okusi kod sorte Petit Meslier su često biljni i mogu podsjećati na sortu Sauvignon Blanc. Glavni bonus je što je otporan na mraz, glavni neprijatelj vinograda u regionu Šampanje.

4.Arbane

Arbane bi mogao biti najrjeđe zasađena sorta u regionu Šampanje, sa samo 1 ha širom Francuske 2006. To je svijetložuta, vrlo kasno sazrijevajuća sorta grožđa sa prekomjernom kiselošću koja često zahtijeva puno pažnje zbog niskih prinosa koje daje. Okusi su često biljni ili zeleni. Grozdovi su prilično rastresiti. Od grožđa se proizvode vina koja se odlikuju svježinom, kiselinom koja može biti pomalo prskava i sa elegancijom. Dobijete relativno malo bobica po grozdu, što je vjerovatno jedan od razloga zašto je gotovo iščezla.

Gdje je sada „Zaboravljena četvorka“?

Kuća L. Aubry Fils Champagne pripremila se za svoju dvjestogodišnjicu 1991. godine, oponašajući vina koja su se proizvodila još u njenim prvim danima. Ideja je bila koristiti sorte poput Arbane koje su pale u nemilost. Ali trebalo je vremena da sorta poraste i da da željeno grožđe. Tek 1994. godine, kuća Aubry je uspjela ubrati svih sedam dozvoljenih sorti. Iz tih zasada proizašao je Le Nombre d'Or ili “Zlatni broj“.

Sorte šampanjca i klimatske promjene

Stalno zagrijavanje u Šampanji ukazuje na veliko globalno pitanje. Šampanjske kuće poput Bollinger-a počele su saditi više od četiri korištene sorte zbog njihove prirodno visoke kiselosti. To pomaže uravnotežiti zrelost voća, drugu strukturnu komponentu potrebnu za starenje šampanjca.

Ostali proizvođači uravnotežuju slađe voće smanjenjem doze ili smješom šećera dodanom šampanjcu nakon uklanjanja taloga iz grlića boce. Brut šampanjac ima manje od 12 grama po litru, ali kako se temperature nastavljaju penjati, nivoi doziranja se smanjuju ili čak uklanjaju. Ova flaširanja sa nula šećera sada su nevjerovatno popularna među svjetskim poznavaocima šampanjca.

Neki proizvođači, poput AR Lenoble, blokiraju malolaktičku “konverziju” da bi zadržali kiselost. Malolaktična fermentacija, koja je od milja poznata i kao “malo”, postupak je u kojem se oštra jabučna kiselina koja postoji u vinu pretvara u mliječnu kiselinu sa kremastijim osjećajem.

Mnogi šampanjci to koriste zbog obilja kiselosti u vinu, ali porast temperature smanjuje nivo kiselina. Ovo je samo nekoliko metoda sa kojima proizvođači eksperimentišu kako bi sačuvali istoriju i okus Šampanjca. Ali oni sigurno neće biti jedini.

Pogledati i: https://ovinu.info/sorte-grozdja-u-proizvodnji-sampanjca/

Izvor: https://www.winemag.com/. Naslov orginala: All the Grapes Used in Champagne, Explained. Objavljeno: 18.12.2020. by Jnai Gaither. Prevod i dopuna: Dragutin Mijatović