Hrvatska je od davnina važno vinogradarsko-vinarsko područje. Regije Hrvatske zbog svog geomorfološkog sastava savršeno su pogodne za uzgojvinove loze. Vinova loza se uzgaja u Hrvatskoj kako u brdskom području tako i na primorju. Brojne su sorte vinove loze, od kojih se dobija preko 900 kvalitetnih vina, ravnomjerno raspoređenih na ovom području. Različiti tipovi vina proizvedenih u Hrvatskoj pokrivaju širok raspon mirisa i okusa, od svježih i voćnih doonih postojanih i vina punog tijela.
Područja proizvodnje vina u Hrvatskoj
Nakon ulaska Hrvatske u EU, geografsko područje vinogradarstva podijeljeno je na tri regije: Istočna kontinentalna Hrvatska, Zapadna kontinentalna Hrvatska i Primorska Hrvatska. Istočna kontinentalna Hrvatska je podijeljena je na podrejone: Dunav i Slavonija. Zapadna Kontinentalna Hrvatska je podijeljena na podrejone: Moslavina, Prigorje-Bilogora, Zagorje, Međimurje, Plešivice, Pokuplje. Primorska Hrvatska je podijeljena u podregije: Istra, sjeverna Dalmacija, Dalmatinska Zagora, Srednja i Južna Dalmacija.
Sorte vinove loze gajene u Hrvatskoj
Sorte grožđa u upotrebi u Hrvatskoj mogu izazvati konfuziju među strancima, ne samo zbog jezika, nego i zato što se mnoge od sorti ne koristiti izvan vrlo ograničenog područja. U Hrvatskoj, kao i u Italiji, uzgajaju se mnoge “međunarodne” sorte grožđa, ali posebno u kontinentalnim područjima ili u najekstremnijim uslovima uzgoja prevladavaju autohtone sorte. Neke od njih, iako dobro poznate na lokalnom nivou, ostaju relativno nepoznate van zemlje. Jedna od njih je crna sorta Plavac mali, koja se gaji u Dalmaciji.
Bijelo vino u Hrvatskoj čini oko dvije trećine ukupne proizvodnje, naročito u kontinentalonom području. Samo 10% ukupne godišnje proizvodnje je crveno vino. Graševina (Riesling italijanski) je već dugo omiljena među bijelim sortama, uz sortu Istarska Malvasija i mnogo lokalnih sorti, kao što su Bogdanuša (vrlo rodna sorta, čije ime znači “dar sa neba”). Tu su i sorte: Grk, Pošip, Škrlet, Kraljevina, Rukatac i moćna Vugava (slična sorti Viognier u Dolini Rone).
Najpopularnije međunarodne bijele sorte grožđa u Hrvatskoj su: Chardonnay, Sauvignon Blanc, Pinot Grigio i Riesling Renano. Uz odomaćene crne sorte Istarski Teran i pomenuti Plavac mali, tu su strane sorte: Pinot Noir, Cabernet Sauvignon i Merlot.
Hrvatska – klasifikacija vina
U Hrvatskoj su nedavno uspostavljeni standardi slični evropskim kako bi se osigurao kvalitet finalnog proizvoda. Na etiketi mora biti jasno naznačena kategorija kojoj vino pripada.
- Visokokvalitetno vino (Vino vrhunskog kvaliteta)
- Kvalitetno vino
- Stono (Stolno) vino
Nadalje, vina mogu imati oznaku geografskog porijekla, čija definicija postaje strožija kod viših klasifikacija kvaliteta. Vrhunska kvalitetna vina sa oznakom geografskog porijekla moraju zadovoljiti i kriterijume u pogledu sortnog sastava, proizvodnog lokaliteta i hemijsko-fizičkih i organoleptičkih svojstava. Ako vino nosi naziv sorte, ono mora imati najmanje 85% sadržaja navedene sorte. “Arhivska vina”, moraju da prođu dodatni period starenja, ukupno 5 godina nakon berbe, od čega najmanje 3 godine u boci. Sa stanovišta sadržaja zaostalog šećera u vinu, vina se dijele na:
- Suvo
- Polusuvo
- Slatko
Izvor: https://www.quattrocalici.it/. Naslov orginala: La Croazia. Prevod: Dragutin Mijatović
POGLEDATI I: https://ovinu.info/plavac-mali/
Dobro je znati-ako niste znali?
Prema podacima https://eu.usatoday.com/ iz 2014. Hrvatska se tada našla među dest najpoženijih vinskih regija za posjetiti: 1. Alentejo, Portugal; 2. Dolina Okanagan, Britanska Kolumbija; 3. Maipo, Čile; 4. Marlborough, Novi Zeland; 5. Hrvatska; 6. Napa Valley, Kalifornija; 7. Toskana, Italija; 8. Oregon, SAD; 9. Hunter Valley, Australija i 10. Virginia, SAD
