Istorija vina – 26. dio – Srednji vijek-Razmjena i trgovina

istorija nauka vino vinova loza

Istorija vina – 26. dio – Srednji vijek. Od 11. vijeka, zemlje Sjeverne Evrope su doživjele period ekonomske ekspanzije zahvaljujući stvaranju Hanzeatske lige (koja je povezivala Sjevernu Njemačku i gradove Baltika, Skandinavije, Engleske i Flandrije). Pojavom bogate buržoazije, željne raskošnih stolova i banketa, pojavili su se novi oblici konzumacije vina, pogodni za oživljavanje vinogradarstva i trgovine vinom.

Istorija vina – 26. dio - Srednji vijek
Luka Briž (Bruges), iluminacija preuzeta iz kalendara Simon Bening-a, početak 16. vijeka, Clm 23638, folio 11v. Bayerisches Stadtbibliothek, Munich. © Photo de la Bibliothèque

U sjevernoj Evropi, vinski pejzaž se mijenja

Vino, koje je od pokrštavanja „varvarskih“ kraljevstava bilo rezervisano za liturgijsko okruženje, sada je integrisano u način života gradskog stanovništva. Ovaj nagli porast potražnje doprinosi, u susjednim zemljama, proširenju zasađenih površina i transformaciji poljoprivrednih pejzaža. Zahvaljujući povećanju riječne trgovine sa zemljama sjeverne Evrope, podizanje vinograda u sjevernoj Francuskoj i regijama rijeke Rajne znatno je porasla do 15. vijeka. Ubrzo to više nije bilo dovoljno da se zadovolji potražnja i razvile su se druge vinogradarske regije. Regije Bordeaux i Burgundy tada su doživjele novi procvat.

Uloga Venecije u trgovini vinom

Venecija je odigrala važnu ulogu u razvoju evropskog vinogradarstva, kroz trgovinu, ali i kroz proizvodnju vina. I danas šetamo Riva del vin (“vinski kej”) duž Velikog kanala. U 13. vijeku, Serenissime je uvozila i ponovo izvozila određenu količinu grčkih vina iz područja Malvoisie (Monemvasia), na jugoistočnoj obali Peloponeza. Ovaj region proizvodio je jako i slatko vino muskatnog okusa. Vino veoma popularno u to vreme, a koje je pogodnije za odležavanje. Mlečani su se čak preselili u Grčku i na Rodos da bi direktno tamo uzgajali vinovu lozu.

Mletačku trgovinu zanimaju i druga vina, poput kiparskog, slatka i vrlo poznata. Kreta (Krit) obezbjeđuje za svakodnevnu potrošnju vina, slatka i puna, čija je cijena, međutim, u 14. vijeku bila mnogo viša od prosjeka! Luke Piza i Đenova takođe su imale veliku ulogu u trgovini vinom sa Korzike i zapadnog Mediterana. Mlečani su zadržali kontrolu nad grčkim vinima sve do osmanskog osvajanja u drugoj polovini 16. vijeka. Zatim su razvili vinograde duž dalmatinske obale između Trsta i albanske granice, u regijama Imola, Ancona i Verona.

Istorija vina – 26. dio - Srednji vijek
Pogled na Veneciju, gravura Jacopo de Barbari, 15. vijek.

Da li ste znali ?

Dajte ili platite mito. Označavajući posudu napunjenu tečnošću namenjenom za uslugu, izraz mito preuzima, od 15. vijeka, figurativno značenje napojnice, novca koji se plaća u zamenu za uslugu ili sumu plaćenu uz ugovorenu cijenu (iznos bi se mogao navesti i u aktima notara ). Od 16. vijeka „mito“ je poprimilo pejorativnu konotaciju i primjenjivalo se na novac koji je nezakonito, u tajnosti, plaćen u cilju korupcije.

Izvorhttps://www.inrap.fr/. Naslov orginala: Archeologie du vin: Histoire du vin – Moyen Age – Échange et commerce (Arheologija-Istorija vina-Srednji vijek-Razmijena i trgovina). Prevod: Dragutin Mijatović

Pogledati i: https://ovinu.info/istorija-vina-25-dio-srednji-vijek-mitovi-i-religije/