Istorija vina: Antika – 18. dio – Mitovi i religija. Vinalia priora i vinalia rustica, vinski festivali i bogovi vina. U drevnom Laciju (Latium) čitav se vinski ciklus odvijao između dva simbolična festivala posvećena vinu.
Lijevo: Stub bubnja otkriven 1902. godine u iskopinama kasnog južnog bedema Arles-a, 2. vijek nove ere, čiji je gornji element berač grožđa.
Sredina: Berač grožđa naslikan na gornjem elementu stuba otkriven 1902. godine u iskopinama kasnog južnog bedema Arles-a, 2. vijek nove ere.
Desno: Bronzana statua Bacchus-a kao djeteta koji je drži grozd grožđa i vazu. Musée de l'Arles antique. © Photo du musée
Vinalia priora, 23. aprila, trebala je odbiti božanski gnjev zrelog grožđa i tako izbjeći jake pljuskove i kišne oluje. Pune bačve su tada otvorene iz prethodne jeseni i sveštenik je izlio šalicu vina na zemlju, nudeći uzdizanje Jupiteru ispred venerinog hrama, zaštitnika ovog festivala povezanog sa potrošnjom vina.
Vinalia rustica, 19. avgusta, otvorila je berbu; jagnjad su spremana prije ubiranja prvog grozda. Ova dva festivala posvećena su Jupiteru, gospodaru nebesa i meteoroloških uslova, a kao drugo Veneri, zbog bliske povezanosti sa vegetacijom. Dionysos / Bacchus je takođe intervenisao, ali sa drugačijom ulogom. Asimiliran u latinskom svijetu pod imenom Liber Pater, štitio je sekularne faze dobijanja vina, kao što je presanje grožđa, čija šira, još uvijek nečista tečnost, nije bila pogodna za svete libacije.
Istorija vina: Antika – 18. dio – Simbolika vina u Bibliji
U Starom zavjetu vino se pojavljuje u različitim oblicima. Zmijsko vino, ono je saučesnik razvrata, ubistava, obmana. Lotove kćeri tjeraju oca da pije da bi ga natjerale na incest. Opijeni Noah pokazuje svoju golotinju. Absalon napije Ammon-a, a zatim ga ubije …
U Novom zavjetu vinogradar radi u svom vinogradu, naslijeđenom od Jahve-a, koji ga nagrađuje za trud dozvoljavajući mu da sa suprugom kuša vino iz svog vinograda, ispred svoje kuće. Nema mistične opijenosti, ovdje vino pripada profanom svijetu; još nije sveto kao Božja krv.
Vino je poput hljeba plod ljudskog rada. Vino simbolizuje transformaciju prirode od strane čovjeka. Odbiti ga znači prihvatiti primat ove prirode, konzumirati ga pretpostavlja prihvatanje njenog djela. Ono takođe omogućava utjehu zbog vlastitog stanja.
Bilo je to u prvoj polovini četvrtog vijeka, nakon što je car Konstantin prešao na hrišćanstvo, 312. godine, da bi Euharistija (sa simboličkim preobražajem vina u krv i hljeba u Hristovo tijelo) ušla u liturgijsku ceremonija koju danas znamo. Ali upotreba vodom hlađenog vina potvrđena je tek pod Justin-om početkom 6. vijeka.
Vino je simbol radosti u jevrejskoj religioznoj tradiciji povezano sa tradicijom Uskrsa (Pashe).
Izvor: https://www.inrap.fr/. Naslov orginala: Archeologie du vin: Histoire du vin – Antiquité – Mythes et religions (Arheologija-Istorija vina-Antika-Mitovi i religija). Prevod: Dragutin Mijatović
Pogledati i: https://ovinu.info/istorija-vina-antika-17-dio-kultura-i-drustvo/
