Klimatske promjene i nova vinska karta svijeta

klima nauka region sorta vino vinogradarstvo vinova loza

Vinska karta svijeta . Klimatske promjene brzo su izmjestile najpoželjniji vinski terroir iz SAD i Španije u Englesku, Kinu itd. Klimatske promjene već imaju snažan uticaj na vinsku industriju, promjene su dovele do ekstremnijih vremenskih uslova na svjetskom nivou. Na primjer, za klimatske promjene krive se šumski požari i u Kaliforniji i u Španiji – kao što su to imali kasni mrazevi u Francuskoj koji su opustošili vinograde. Sve u svemu, više temperature prisiljavaju vinare da traže hladniju klimu, bilo na većim nadmorskim visinama ili znatno dalje prema sjeveru ili jugu, više nego ikad, a nedavno su se ti regioni smatrali nemogućim za uzgoj grožđa.

Vinska karta svijeta

Prvo veliko istraživanje koje je analiziralo uticaj klimatskih promjena na vinsku industriju objavljeno je u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences još 2013. Ono što su istraživači primjetili je da bi vino koje se proizvodi u iskonskim vinskim regijama svijeta – uključujući Burgundy (Francuska) i Napa Valley (Kalifornija) – polako nestalo u narednih 50 godina. Na njihovom mjestu pojavile bi se nove vinske regije – poput Engleske u Evropi i sjevernih država poput Montane, Wyominga i Michigan-a u Sjedinjenim Državama. Pa koji vinski regioni svijeta imaju najbolje šanse da u narednih nekoliko decenija postanu „novi Bordeaux“ ili „naredna Napa Valley“?

Engleska i Skandinavija.

U vinskom svijetu raste konsenzus da bi engleska vinska industrija mogla biti jedan od najvećih pobjednika globalnih klimatskih promjena. Do 2020. godine, u stvari, Engleska bi mogla postati jedan od najvećih igrača u kategorijama proizvodnje pjenušavih vina. U južnim dijelovima Britanije rađa se stotine vinarija, a više od polovine njih proizvodi pjenušavo vino. Jedina regija koja sada privlači pažnju svih je regija Sussex South Downs, koja se nalazi na manje od 160 km od svog daleko poznatijeg susjeda, Champagne. Zbog toplih vremenskih prilika u Britaniji, South Downs sada ima slično vrijeme kao Champagne. Štoviše, obe regije imaju istu tip tla kreda, glineno tlo koje pomaže u stvaranju pjenušavog vina svjetske klase. Posljedica toga je da će najbolji britanski vinski objekti uskoro biti rival najboljim francuskim kućama šampanjca. A ako ste voljni kroz duži period sagledati budućnost vinske industrije u Engleskoj, sačekajte samo 2100. godinu. Prema grupi istraživača sa University College London, zbog klimatskih promjena temperature će se podići u prosjeku za 20 C, a bit će 5% više padavina godišnje. Kao rezultat, oni predviđaju da bi na kraju mogli postojati vinogradi zasađeni sortom Tempranillo u središnjem Londonu i snažna vinska regija sa sortom Pinot Grigio na granici prema Škotskom.

Skandinavija. Drugdje u sjevernoj Evropi, jedna vinska regija koja plijeni pažnju vinskih ljubitelja je Skandinavija. Tri nacije – Danska, Švedska i Norveška – brzo razvijaju svoju vinsku industriju. Kao rezultat porasta temperatura, vinari sada imaju duže razdoblje za rast loze i blaže zime. U Švedskoj, regija poput Skane sada su mini-vinska žarišta. Prema Guardian situacija je u Švedskoj u odnosu na situaciju u Engleskoj od prije oko 15 godina. Dakle, ako se zamislite kako će Engleska uskoro postati glavna vinska regija, tada Švedska i ostatak Skandinavije neće daleko zaostajati.

Kina i Tasmania

Niste valjda pomislili da razgovaramo o budućnosti vina a da ne spominjemo Kinu, zar ne? Tradicionalno, kineska vinarska industrija koncentrisana je duž primorskih regiona. Ali sada se najveći domaći proizvođači – poput Changyu Pioneer Wine Company – udaljava u unutrašnjost, tražeći netaknute uslove za uzgoj loze. Vinska regija koja privlači najviše pažnje je Ningxia, koja je već izgradila reputaciju svjetskog vina Cabernet Sauvignon i mješavine Bordeaux. U regionu sada postoji čak i zamak Bordeaux, a vina iz Ningxia sada se počinju pojavljivati u vrhunskim restoranima, hotelima i ugostiteljskim mjestima širom svijeta. I nije samo Ningxia mogla postati sljedeća regija sa toplim vinom – druge regije uključuju Xinjiang, kao i sjeverne vinske regije blizu kineske granice sa Sjevernom Korejom i Rusijom.

Tasmania. Upravo sada, kontinentalna Australija privlači svu pažnju vinskog svijeta, a regije poput regiona Barossa Valley opravdano su poznate po vinima svjetske klase. Ali zbog viših temperatura u Australiji i mogućnosti jakih toplotnih valova i suše, pažnja se sada okreće maloj Tasmaniji. Klimatske promjene će zapravo poboljšati uslove uzgoja u Tasmaniji, čineći ovaj kraj pogodnijim za sorte grožđa kao što su Riesling i Sauvignon Blanc.

Sjeverne države SAD.

U Sjedinjenim Američkim Državama, više temperature mogle bi podstaći vinare da gledaju dalje prema sjeveru, na države kao što su Michigan, Wyoming i Montana. Sve ovo trenutno ima vinsku industriju u vrlo malim razmjerima, ali ako Napa Valley postane previše topla i sušna za uzgoj određenih sorti grožđa, možete se kladiti da će hladniji sjeverni krajevi dobiti mnogo više pažnje. Od ovih država Michigan ima možda najveći potencijal. Prema službenim podacima broj vinarija u Michiganu u posljednjih je deset godina skočio sa 16 na 130.

Južni Čile. Situacija u Čileu u mnogo čemu odražava situaciju u Australiji. Vinari se uporno kreću prema jugu, u potrazi za boljim uslovima za uzgoj loze. Dok je Čile imao koristi od tradicionalne, mediteranske klime, topliji i sušniji uslovi uzgoja daju prednost pronalaženju regija ili na većim nadmorskim visinama ili na jugu, gdje su temperature hladnije. Jedna od vinskih regija koja se trenutno puno spominje je La Union, regija koja je nekada bila previše hladna i previše vlažna za uzgoj grožđa. Međutim, godišnje količine padavina opadaju, a temperature rastu. Zbog toga su neki vinski stručnjaci zaključili da bi sorta Pinot Noir ovdje mogla postati vrlo popularna. Zbog klimatskih promjena, jedan veliki trend koji se primjećuje u cijelom svijetu je pojava novih vinskih regija dalje od ekvatora, do geografskih širina koje su se nekad smatrale predaleko sjevernim ili previše južnim da bi podržale snažnu vinarsku industriju. Kao rezultat, u sljedećem desetljeću možda više neće zvučati čudno govoriti o engleskom bubblu u istoj rečenici kao i francuskom Champagne ili govoriti o vinima iz Mičigna (SAD) kao o dostojnim rivalima vinima iz regiona Napa Valley i Sonoma u Kaliforniji.

Pogledati i: https://ovinu.info/vinogradarski-regioni-10-magical-wine-regions-you-need-to-visit-bifore-you-die/

Naslov orginala: How Climate Change is Re-Drawing the Wine Map of the World. Izvor: https://futurewineexpo.com/en/; Prevod: Dragutin Mijatović. Ključne riječi: vinova loza, regioni, klimatske promjene