Konzument crvenog vina. Istraživači otkrivaju blagu kognitivnu/spoznajnu prednost kod umjerenih potrošača/konzumenata crvenog vina. Ali pozivaju na oprez jer dokazi ostaju još neuvjerljivi i nedovoljno istraženi. Istraživači Instituta za srce (InCor) Kliničke bolnice Univerziteta u Sao Paulo objavili su nova otkrića o tome kako umjereno pijenje crvenog vina može uticati na moždanu aktivnost. Studija, koju je vodio profesor Protásio Lemos da Luz, koristila je funkcionalnu magnetnu rezonancu (functional magnetic resonance imaging-fMRI) i neuropsihološke testove kako bi uporedila 30 redovnih konzumenata/potrošača crvenog vina sa 27 osoba koje apstiniraju (osoba koje ne konzumiraju alkohol). Svi učesnici bili su odrasli bez znakova kognitivnog/spoznajnog pada.
Istraživanje je provedeno u São Paulo, a u njemu su učestvovali timovi iz InCor-a, Kliničke bolnice i Laboratorije za eksperimentalnu kardiologiju. Učesnici su podvrgnuti skeniranju mozga dok su obavljali standardne zadatke pažnje i pamćenja. Takođe su obavili neuropsihološke procjene izvan skenera kako bi se izmjerila pažnja, pamćenje i brzina mentalne obrade podataka.
Konzument crvenog vina
Rezultati nisu pokazali značajne razlike u strukturnim karakteristikama mozga između osoba koje piju vino i onih koje ga ne piju. Međutim, postojale su razlike u načinu na koji su određene regije mozga aktivirane tokom kognitivnih zadataka. Apstinenti su pokazali veću aktivaciju u područjima lijevog parijetalnog režnja, regije na stražnjem dijelu mozga koja je uključena u obradu senzornih informacija i pažnju. Istraživači su primijetili da su dob i nivo inteligencije uticali na ove obrasce moždane aktivnosti.
Na neuropsihološkim testovima kao što su Stroop i Trail Making testovi, koji mjere pažnju i mentalnu brzinu, oni koji su pili crveno vino postigli su nešto bolje rezultate od apstinenta. Uprkos ovim nalazima, istraživači upozoravaju da oni ne donose čvrste zaključke. Profesor da Luz naglasio je da je ova istraživačka studija osmišljena da generiše hipoteze za buduća istraživanja. A ne da dokaže direktan učinak crvenog vina na funkciju mozga.
Lucas Z. Campane i Mariana Nucci, članovi istraživačkog tima, objasnili su da umjerena konzumacija crvenog vina nije povezana ni sa kakvim smanjenjem volumena mozga u proučavanim područjima. Ukazali su da razlike u aktivaciji mozga mogu odražavati kompenzacijske mehanizme koji variraju sa godinama i inteligencijom. Ali su rekli da još nije moguće identifikovati jasno neurobiološko objašnjenje za ove varijacije.
Treba sačekati
Naučnici su naglasili da su potrebna veća i dugoročnija istraživanja kako bi se bolje razumjelo kako umjerena konzumacija alkohola može biti povezana sa kognitivnim zdravljem. Profesor da Luz je istakao da su druge studije povezale crveno vino sa mogućim kardiovaskularnim i neurološkim koristima, dijelom zbog antioksidansa poput resveratrol-a koji se nalaze u grožđu. Međutim, upozorio je da se ove asocijacije ne bi trebale tumačiti kao preporuke za konzumiranje alkohola.
Kardiolog Roberto Kalil Filho takođe je komentarisao nalaze, pozivajući na umjerenost i odgovornost kada je u pitanju konzumacija alkohola. Upozorio je da naučni rezultati koji ukazuju na potencijalne koristi ne bi trebali podsticati neselektivno pijenje. Posebno među ljudima sa istorijom srčanih bolesti, problema sa jetrom ili ovisnošću.
Ova studija je dio partnerstva između InCor-a i nekoliko brazilskih organizacija vinske industrije koje podržavaju naučna istraživanja o uticaju vina i soka od grožđa na ljudsko zdravlje. Uključene institucije uključuju Sicredi, Consevitis-RS, Fecovinho, ACIU, Agavi, Uvibra, Sindivinho RS, Anprovin i Sindusvinho. Prema predstavnicima ovih grupa, podrška istraživanjima pomaže u informisanju javne debate. Te pokazuje posvećenost odgovornoj proizvodnji i informacijama zasnovanim na dokazima.
Istraživači planiraju daljnja istraživanja kako bi razjasnili da li umjerena konzumacija/potrošnja crvenog vina ima dugoročni uticaj na kognitivne funkcije ili zdravlje mozga. Za sada preporučuju oprez pri tumačenju ovih ranih rezultata i savjetuju pojedincima da se konsultuju sa zdravstvenim stručnjacima. Naravno prije nego što naprave promjene u svojim navikama pijenja na osnovu naučnih studija.
POGLEDATI I: https://ovinu.info/crvena-vina-koja-odlezavaju-u-hrastovim-bacvama/
Naslov orginala: Red Wine Drinkers Show Subtle Brain Differences in Study of 57 Adults, but No Structural Changes Detected. (Konzumenti crvenog vina pokazuju suptilne razlike u mozgu u studiji na 57 odraslih, ali nisu otkrivene strukturne promjene). Izvor: https://www.vinetur.com/en/. Objavljeno: 15.12.2025. Prevod i obrada teksta: Dragutin Mijatović
