Može li terroir preživjeti klimatske promjene? Mnogo se raspravlja o promjeni klime. Trenutno se u Velikoj Britaniji nalazimo usred najtoplijeg ljeta ikada, a posljednje najtoplije ljeto ikada bilo je 2022. godine, prije samo četiri godine. Ovdje je bilo kao u Kaliforniji: vruće i suvo, i zapravo prilično ugodno ako volite vruće. Ali čudno, i nije vrijeme koje se obično povezuje sa Velikom Britanijom. U međuvremenu, Bordeaux i druge južnije lokacije gore. Sve je to pomalo apokaliptično.
Ovo nas vraća na pojam terroira. Uzmimo za primjer region Burgundy koja je posljednjih decenija postala mjesto hodočašća za ljubitelje vina širom svijeta. U Parkerovo doba, Bordeaux je bio najistaknutija vinska regija; sada kada je Parker stao i kada se svijet udaljio od pomalo djetinjastih okusa velikih, zrelih, raskošnih, skupih crvenih vina sa okusom hrastovog bureta, otkrivši magiju elegancije i mjesta iznad moći, Burgundy (Burgundija) je sveta zemlja kojoj ljubitelji vina putuju sa poštovanjem i čežnjom.
Burgundy
U Burgundiji postoji 1.247 klimatskih područja, na mozaiku vinograda koji se proteže duž 60 km blagih padina, od Dijona do juga Beaunea. To su komadi zemlje prepoznati kao pojedinačne terroir jedinice, a zajedno sa hijerarhijskom klasifikacijom regionalnih, seoskih, premier cru i grand cru, imamo ovu najljepše organizovanu prezentaciju terroira na svijetu. Status svake parcele dobro se slaže sa tlom i temeljnom geologijom, kao i sa položajem na padini. Klimatska područja su 2015. godine dobila status svjetske baštine UNESCO-a. I ovi komadići zemlje se zatim interpretiraju gotovo isključivo kroz prizmu dvije sorte grožđa: Pinot Noir i Chardonnay.
Ali sa promjenom klime, koja je bila haotična, ali je imala jasan trend zagrijavanja, postoji zabrinutost da ove dvije izvanredne sorte možda više neće biti vjerni nosioci terroira u Burgundiji. Strah je da će se, kada se klima promijeni, naporan rad koji je doveo do identifikacije ovih terroira početi raspetljavati. Teorija koja stoji iza ovoga je da postoje periodi izražavanja terroira u smislu zrelosti grožđa. Signal terroira se gubi ako se grožđe bere prerano ili prekasno; takođe se gubi ako je grožđe previše zrelo, čak i ako se bere u pravo vrijeme.
S toplijom klimom, mogu postojati berbe u kojima burgundac sa vrhunskih lokacija ima okus samo dobrog vina Pinot Noir ili dobrog Chardonnay, a ne kompleksna, nijansirana vina koja postižu visoke cijene. To bi bio veliki problem, jer kupci neće biti spremni platiti mnogo novca za vina koja su samo dobra sortna vina, a ne odlična vina određenog mjesta.
Terroir
Naravno, postoje dva aspekta terroira kod finih vina. Jedan je apsolutni potencijal kvaliteta. Samo neka mjesta imaju potencijal za proizvodnju vina vrhunskog kvaliteta. Ta mjesta su cijenjena jer proizvode odlična vina. Da li možete okusiti to mjesto ili ne je sekundarno pitanje. Drugo je poštanski broj. Odlični terroiri koji se izražavaju na takav način da možete prepoznati mjesto u vinu, ili barem neki ljudi sa pravim iskustvom mogu prepoznati mjesto u vinu.
Oba aspekta terroira su valjana i oba su potencijalno ugrožena klimatskim promjenama.
To nas dovodi do niza pitanja. Da li je rizik stvaran? Da, postaje vruće, ali Pinot Noir i Chardonnay i dalje uspijevaju ovdje. Koliko će dugo ovo nastaviti biti slučaj? Ne znamo. Jedna mogućnost je da će promjena vinogradarstva u regiji od načina na koji se trenutno obavlja u luksuznim vinogradima (10.000 loza po hektaru sa niskom rodnom prvom žicom u naslonu i niskom krošnjom) do načina na koji se obavlja u manje luksuznim Hautes-Côtes (širi razmak između redova, više rodne žice, veća krošnja) dati regijama više prostora za djelovanje. Ovo mišljenje je predložio vinski naučnik kojeg sam intervjuisao u regiji u aprilu kada smo snimali epizodu emisije ” Nauka o vinu” na ovu temu.
Što se tiče prelaska na druge sorte koje su pogodnije za topliju klimu, ovo je vrlo složena stvar za razmatranje. Fokus regije na terroiru je na Pinot Noir i Chardonnay sorte koje izražavaju različite klime. S novim sortama, možda ćemo morati početi ispočetka i preispitati klime i njihove potencijale. Ali s obzirom na ogroman broj uzgajivača u regiji i složenost načina poslovanja, ovo se ne može implementirati od vrha prema dolje, a cijene grožđa mogle bi spriječiti uzgajivače da eksperimentišu sa alternativama. Ovdje je jednostavno previše toga u pitanju da bismo se počeli igrati.
Može li terroir preživjeti klimatske promjene?
Naravno, terroir nije vlasništvo Burgundije i nije ograničen samo na Francusku, ili samo na klasične regije ‘starog svijeta’. Drugim regijama će biti lakše eksperimentisati i modifikovati područje svojih vinograda sa pogledom na klimatski drugačiju budućnost. Neka mjesta su trenutno pobjednici u borbi protiv klimatskih promjena: Njemačka i Velika Britanija mi prvo padaju na pamet. Ali za većinu, klimatske promjene uzrokuju probleme. Suša i dostupnost vode ključni su problemi u mnogim južnim vinogradima (na sjevernoj hemisferi), a bez vode nemate ni terroir!
Mislim da bi se veći naglasak trebao staviti na promjene u vinogradarstvu koje mogu kupiti prostor i otpornost. Otporni vinogradi bit će vrlo važni, jer iako postoje mnoge toplije berbe, zaista svjedočimo klimatskom haosu, a neke će biti vlažnije, neke sušnije, a neke hladnije. Tretiranje vinograda kao agroekosistema i podsticanje efikasne biološke raznolikosti zaista će pomoći u ovoj potrazi za otpornošću.
Na kraju, terroir je partnerstvo između vinogradara i mjesta, a postoji snažan ljudski element. Terroir će preživjeti, ali bi mogao biti prilično drugačiji izraz mjesta. Vješti vinogradari će uspjeti zadržati mjesto u središtu svojih vina čak i ako se berbe razlikuju i vrijeme postaje toplije i sušnije, ali samo do određene tačke.
Pogledati i: https://ovinu.info/terroir-i-drugi-mitovi-u-vinogradarstvu/
Jamie Goode (Author of the original article): Can terroir survive climate change? (Može li terroir preživjeti klimatske promjene?). Izvor: https://winemag.co.za/wine/opinion/jamie-goode-can-terroir-survive-climate-change/?. Objavljeno: 03.08.2026.
Prevod i obrada teksta: Dragutin Mijatović
