Održavanje vinove loze tokom ekstremnih vrućina. Ekstremne temperature predstavljaju zabrinutost za uzgajivače grožđa, posebno u sušnim područjima. Pacifički sjeverozapad zabilježio je rekordne temperature krajem juna 2021. godine. Temperature su dostigle i do 48°C u periodu od 27. do 28. juna u svim regijama Oregona koje uzgajaju grožđe. Učestalost i ozbiljnost ekstremnih vrućina rastu kako prosječne globalne temperature rastu zbog klimatskih promjena.
UTICAJ TEMPERATURNIH SKOKOVA NA RAST I RAZVOJ LOZE
Uticaji temperaturnih skokova na razvoj vinove loze i bobica variraju ovisno o fenologiji vinove loze (faze rasta).
Cvjetovi vinove loze u vrijeme cvjetanja osjetljivi su na visoke temperature, što može smanjiti zametanje plodova, što dovodi do manjeg broja bobica po grozdu. Srećom, visoke temperature (>38 °C) su rijetke tokom cvjetanja. Vrućina u 2021. godini dogodila se nakon zametanja bobica, tako da je prinos bio minimalno pogođen. Bobice su otpornije na visoke temperature između zametanja bobica i šarka, početka sazrijevanja (šarka). Međutim, duži toplotni talasi mogu smanjiti prinos ograničavanjem rasta bobica.
Od šarka do berbe, gubici prinosa se prvenstveno pripisuju desikaciji. Toplija klima uglavnom ubrzava početak zrenja i drugih fenoloških faza. Međutim, jake vrućine (> 38 °C) mogu umanjiti fotosintezu vinove loze i usporiti akumulaciju šećera tokom zrenja. Pored gubitka prinosa, kvalitet grožđa može patiti od visokih temperaturnih skokova zbog različitih efekata. Ekstremna vrućina može usporiti akumulaciju šećera i povećati disanje jabučne kiseline, što dovodi do smanjene kiselosti bobica.
Istovremeno djelovanje visokih temperatura i izloženost grozdova suncu može uticati na kvalitet grožđa i vina. Opekotine od sunca mogu dovesti do isušivanja, a takođe mogu povećati gorčinu i tamnjenje vina od oštećenog bijelog grožđa. Visoka temperatura u kombinaciji sa štetnim ultraljubičastim svjetlom može dovesti do degradacije antocijanina (crvenih pigmenata) i loše boje crvenih vina. Obim uticaja se smanjuje sa trajanjem i jačinom toplotnog događaja.
PRIJE NAGLOG PORASTA TEMPERATURE
U vinogradu se može koristiti nekoliko preventivnih strategija kako bi se smanjio uticaj visoke temperature na razvoj i sastav grožđa.
1.Navodnjavanje. Navodnjavanje koje se primjenjuje prije porasta temperature može pripremiti vinovu lozu za visoke temperature. Navodnjavanje u ranoj sezoni može biti korisno ako je kasnije u sezoni nesigurno snabdijevanje vodom. Dovoljna količina vode je neophodna za održavanje protoka vode kroz čokot pod visokim temperaturama. Ovo snabdijevanje vodom podstiče kontinuirani rast i hlađenje krošnje putem transpiracije. Navodnjavanje je jednako učinkovito kao i metode hlađenja isparavanjem (npr. zalijevanje odozgo) i ne zahtijeva dodatnu infrastrukturu.
2.Uklanjanje lišća. Uklanjanje lišća u zoni grožđa povećava izloženost grozdova suncu, smanjuje pritisak na bolesti i poboljšava sadržaj fenola u bobicama. Međutim, povećani rizik od ekstremnih temperatura može zakomplikovati ovu praksu.
Temperatura grozda može porasti iznad temperature okolnog vazduha kada su izloženi suncu, posebno tokom ekstremnih temperatura (foto 1). Uklanjanje manjeg broja listova smanjit će mogućnost oštećenja grozdova uzrokovanih vrućinom ili suncem tokom ekstremnih temperatura. Uklanjanje lišća treba razmotriti kod vinove loze sa gustim krošnjama i provesti ga rano u sezoni, od zametanja bobica do zatvaranja grozda, kako bi se spriječilo oštećenje od sunca.
3.UPRAVLJANJE PREKRIVAČEM TLA U VINOGRADU
Upravljanje prekrivačem tla u vinogradu može se prilagoditi promjenjivim uslovima uzgoja. Ovo je korisno u uslovima suše ili kada navodnjavanje nije dostupno. Obrada tla vinograda može potencijalno smanjiti konkurenciju za vodom tokom dugotrajne suše. Međutim, golo tlo zrači više toplote nego vinograd sa postrnim usjevom ili mirujućim travnjakom.
Foto 2 prikazuje razliku u temperaturi površine između obrađenog i neobrađenog zemljišta vinograda tokom vrhunca temperature 2021. godine u južnom Oregonu. Stoga, golo tlo može pogoršati uticaj skokova temperature na grozdove bliže tlu. Vinogradi koji se suočavaju sa sušom i skokovima temperature/naglim vrućinama mogu razmotriti zadržavanje pokrivača ispod čokota, ali i prekid rasta na početku sezone.
TOKOM VRUĆINE
Cilj je smanjiti temperaturu krošnje i zone oplodnje tokom porasta temperature.
1.Isparavajuće hlađenje. Evaporativno hlađenje je najdirektniji način smanjenja temperature krošnje i grozdova. Hlađenje koristi prskalice ili raspršivače iznad ili ispod krošnje za nanošenje vode na vinovu lozu (foto 3). Ova metoda je ograničena infrastrukturom vinograda i dostupnošću vode.
Evaporativno hlađenje može značajno smanjiti temperaturu krošnje i grozdova tokom ekstremnih temperatura. Ova metoda je efikasna, ali ne nužno i efikasnija od pravilne hidratacije vinove loze putem kap-po-kap navodnjavanja. Dobro zalivena vinova loza koja koristi kap-po-kap navodnjavanje će održavati otvorene stome (pore na listu) tokom ekstremnih temperatura kako bi se vinova loza prirodno ohladila putem evapotranspiracije.
2.Mreže za sjenu. Mreže za sjenu koje se koriste u zoni grozdova smanjit će opekotine od sunca presretanjem ili odbijanjem svjetlosti. Imajte na umu da se mreže za sjenu razlikuju od mreža za ptice. Mreže različitih boja različito propuštaju svjetlost i mogu promijeniti fenolni sastav bobica. Za snižavanje temperature treba koristiti mreže svijetlih boja. Antocijanini se mogu razgraditi kada su izloženi visokim temperaturama. Stoga, u toplim klimama, mreže za sjenu mogu poboljšati koncentraciju antocijanina. Ova metoda koja zahtijeva puno rada možda neće biti korisna u hladnijim klimama ili tokom kratkog porasta temperature.
3.Tanke prevlake čestica. Čestice sa visokim albedom (npr. svijetle boje) mogu reflektirati više sunčeve svjetlosti i smanjiti temperaturu vinove loze. Kaolin (registrovan kao Surround) može se primijeniti na krošnju i grozdove prije porasta temperature. Kaolin može smanjiti temperaturu krošnje i grozdova te poboljšati koncentraciju antocijanina u bobicama. Kalcijev karbonat može imati slične efekte, ali nije dovoljno procijenjen za ekstremne vrućine. Ove filmove/tanke prevlake čestica/ napr. kaolina možda će trebati isprati prije obrade grožđa kako bi se spriječili neželjeni efekti u vinu.
RAZMATRANJA DIZAJNA VINOGRADA
Održavanje vinove loze tokom ekstremnih vrućina. Dizajn i razvoj vinograda pružaju mogućnosti za smanjenje osjetljivosti vinove loze na ekstremne vrućine.
1.Sistem uzgoja. Sistem uzgoja može uticati na izloženost suncu i temperaturu u zoni plodonošenja. Vertikalno pozicioniranje izdanaka (Vertical shoot positioning-VSP) izlaže grozdove većoj količini sunčeve svjetlosti nego drugi sistemi uzgoja. Različiti sistemi uzgoja ili prilagođavanja uobičajenog VSP (vertikalno usmjereni izdanci/lastari) sistema mogu smanjiti izloženost u zoni grozdova i povećati izloženost svjetlosti u krošnji:
- Opušteni VSP (Normalno, vertikalno usmjereni izdanci): Izdanci su manje gusto postavljeni u krošnji kako bi se omogućila otvorenija krošnja. Ova krošnja pruža više sjene zoni grozdova ispod. To može zahtijevati dodavanje poprečnih krakova kako bi se omogućila raspodjela izdanaka ili se može postići smanjenjem broja žica za prihvat izdanaka u gornjem dijelu krošnje i izbjegavanjem prekomjernog prevršivanja izdanaka.
- Polu-rašireni uzgoj: Ova varijacija se sastoji od normalnog vertikalnog položaja izdanaka na strani jutarnjeg sunca i izdanaka koji se ostavljaju da se šire na strani krošnje okrenutoj popodnevnom suncu.
- Sistemi uzgoja sa potpunim širenjem (otvoreni) mogu maksimizirati zaštitu grozdova od izlaganja suncu. Potpuno širenje zahtijeva veću visinu glave čokota (deblo i žica za plodonošenje) i često šire redove kako bi se olakšao rad traktora i izbjeglo prekomjerno zasjenjivanje. Promjena sistema naslona može zaštititi grozdove, ali će takođe izložiti veću površinu lišća. Povećana izloženost površine lišća promijenit će potrebe vinove loze za vodom i hranjivim materijama, što može biti korisno ili štetno, zavisi od klimatski uslova.
2.ORIJENTACIJA REDA
Orijentaciju redova treba uzeti u obzir u uslovima toplije klime, jer to utiče na izloženost krošnje i grozdova suncu u različito doba dana. Korištenje orijentacije istok-zapad (ili sjeveroistok-jugozapad) sa uklanjanjem lišća samo na sjevernoj strani smanjuje izloženost grozdova.
3.Izbor lokacije. Vinogradi sa čokota u razvoju na dubokom tlu sa visokim kapacitetom zadržavanja vode otporniji su na nagle promjene temperature od vinograda na plitkom tlu. Sjeverne ili istočne padine mogu pružiti određeno olakšanje od najekstremnijeg sunca i temperatura. Nadmorska visina takođe se mora uzeti u obzir u regijama sa većim rizikom od mraza i kraćom vegetacijskom sezonom.
4.Izbor sorti. Izbor sorti pruža priliku za prilagođavanje vinograda toplijoj klimi. Na izbor sorti utiču kulturni i tržišni faktori, koji ne uzimaju u obzir toleranciju na vrućinu ili sušu. Mediteranske sorte često imaju veću otpornost na vrućinu i sušu od dominantnih zapadnoevropskih sorti. Najtoplije regije uzgoja sklonije su štetnim mrazevima ili smrzavanju, te je to važno uzeti u obzir.
Temeljita evaluacija je neophodna kako bi se identifikovale najperspektivnije sorte i klonovi koji će funkcionisati na osnovu sezonskih toplotnih pokazatelja, potrebna dužina veretacije i broja dana bez mraza na lokaciji.
5.Izbor podloge. Izbor podloge utiče na otpornost vinograda na sušu i ekstremne vrućine. Prilikom izbora podloge, uzgajivači moraju uravnotežiti važne osobine poput otpornosti na sušu, bujnosti i dužine vegetativnog ciklusa (vrijeme do zrenja).
Državni univerzitet Oregon trenutno provodi dva ispitivanja podloga. Jedno ocjenjuje sortu, Pino noir bez navodnjavana. Drugo procjenjuje mlade čokote sorte Cabernet sauvignon i Pino noir, u vinogradu sa navadnjavanjem. U budućnosti će ova ispitivanja pružiti više smjernica za izbor podloga u promjenjivoj klimi.
Pogledati i. https://ovinu.info/da-li-se-bobice-guse-do-smrti-visoke-temperature-i-vodni-stres/
Alexander Levin: Managing grapevines during a heat spike (Održavanje vinove loze tokom ekstremnih vrućina). Izvor: https://extension.oregonstate.edu/. Objavljeno: Maj, 2022. Prevod i obrada teksta: Dragutin Mijatović
