Permakultura i biodinamika

Permakultura i biodinamika

biodinamičko grožđe permakultura sorta vino vinova loza

Permakultura i biodinamika. Wine Anarchist bio je tih tokom zime, dok je bio zauzet uspostavljanjem novog projekta u Sjevernoj Irskoj, uključujući podizanje eksperimentalnog vinograda i istraživanja vezana za knjigu o permakulturnom vinogradu.

Permakultura i biodinamika

Sada je krenuto na put za neka terenska istraživanja vezano za knjigu. Njegov prvi poziv bio je Vinarija Winzerhof Linder u malom istorijskom gradu Endingen u podnožju planine Kaiserstuhl u regiji Baden na jugozapadu Njemačke.

Permakultura i biodinamika

Kaiserstuhl je malo brdsko područje vulkanskog porijekla u dolini gornje Rajne (Rhine) između Schwarzwalda na istoku i planina Vosgue na zapadu i jedno je od najtoplijih mjesta u Njemačkoj. Kada je trenutni vlasnik Ronald Linder 2011. godine od svog djeda preuzeo malo imanje od 4 hektara, vinogradi su podignuti prije dvije godine i on će stvari raditi drugačije.

Početak

Permakultura i biodinamika. Za početak je njegov otac dobio ‘Maschinenverbota’, zabranjeno mu je korištenje bilo kakvih mašina, inače se zanosio na traktoru koseći korov između redova kako bi uredio vinograd. Upotreba ne-prirodnih sprejeva bila je ograničena na bakar sulfat i sumpor-dioksid, kao u organskoj poljoprivredi, samo posebno vlažnih sezona. Umjesto toga, Ronald prska raznim čajevima od komposta, kao i biodinamičkim preparatima. Po jedna parcela sorti Spaetburgunder (Pinot Noir) i Grauburgunder (Pinot Gris) održava se potpuno bez bakra i sumpora, pokušavajući ojačati prirodnu otpornost vinove loze na gljivične bolesti.

Permakultura i biodinamika

Umjesto toga, tokom vegetacije primjenjuje se nedeljno sprej koprive (ostavljene 10 dana da fermentiše pod vodom) i preslice (namočene u vodi preko noći, a zatim kuvane sat vremena kako bi se oslobodili silikati). Da bi zamijenio bakar sulfat, eksperimentiše sa čajem od komposta napravljenim od lišća jasena, jer navodno sadrže više nivoe bakra. Ronald se takođe zaklinje da će koristiti biodinamičke preparate poput silicijevog dioksida, za koji kaže da ima gotovo trenutni učinak na lišće, jer postaje čvršće i gotovo lomljivo na dodir.

Imanje se nalazi na padini okrenutoj prema jugu, između 200-250 metara nadmorske visine, na brojnim terasama. Na nižim terasama zasađen je permakulturni povrtnjak i biljke u kojem je ostavljeno mnogo biljaka da rastu prilično samoniklo i kao trajnice, poput toskanskog kelja, koji sada cvjeta već treću godinu zaredom pružajući hranu za porodicu. Vrt kao i vinograd nisu ni okopavani ni orani, već se tlo stvara uzastopnim slojevima organskog malča.

Malč u vinogradu uglavnom je od koprive koja je ostavljena da slobodno raste između redova vinove loze, zajedno sa travama, bokvicom, preslicom, sljezom, grahoricom, djetelinom, valerijanom, blagovanjem, lavandom, komoračem i mentom. Naročito se preporučuje aromatičnije bilje, a posebno blagovanj ne samo da privlači korisne insekte i odvraća štetočine, već ima i uticaj na hormonalnu ravnotežu čokota povećavajući prinose i poboljšavajući kvalitet grožđa.

Permakultura i biodinamika – Eksperimenti

Ronald Linder eksperimentiše i sa raznim drugim biljnim preparatima, poput infuzije bokvicom kao ljekovitog napitka za ozlijeđene čokote. Valerijana se dodaje u spreju od koprive i preslice kako bi se poboljšao opor miris čaja od koprive. Pokušava uzgajati Salix purpurea, grm iz porodice vrba na malom močvarnom području, kako bi proizveo korisni sprej. Drugi važan element je malo stado ovaca. Pasmina Heidschnucke vrlo je izdržljiva i na nju je lako paziti. Nakon berbe grožđa ovce ostaju da lutaju vinogradima kako bi opasle postrne usjeve i oplodile zemlju. Iako je korištenje mlijeka previše radno. Vuna ove pasmine nije najkorisnija, ovce se koriste za proizvodnju mesa, a runo se prodaje. U permakulturi je potreban bilo koji element za obavljanje više funkcija.

Ako postrne biljke narastu previsoko tokom vegetacije, jednostavno se poravnaju valjkom. Orezana loza ostaje da istruli među redovima vinograda kako bi se stvorili uslovi za insekte i gljive. Do nedavno je prskanje fosfornom kiselinom kao hranjivim sastojkom tokom cvjetanja bilo dozvoljeno u organskom vinogradarstvu. To se može zamijeniti primjenom koprive koja ima prirodne nivoe fosforne kiseline. Takođe u interesu korištenja lokalno dostupnih resursa, uz vinograd postoji i živa ograda od bagrema. Drvo je posebno otporno na truljenje, pa se koristi kao čeoni stubovi u špalirskom naslonu. Sve u svemu, Wine Anarchist uživao je u šetnji prirodnim vinogradom sa očitim znakovima prirode i biološke raznolikosti što je bilo u potpunoj suprotnosti sa konvencionalnim vinogradima u okolini.

A što se tiče vina? Winzerhof Linder proizvodi oko 20 različitih tipova vina od sorti Mueller Thurgau, (Rivaner), Weisser Burgunder (Pinot Blanc), Chardonnay, Grauer Burgunder (Rulaender, Pinot Gris), Sauvignon Blanc, Gewuerztraminer, Spaetburgunder (Pinot Noir) i Cabernet Sauvignon. Jedna stvar koja je zasjala kod svih vina bila je izrazita mineralnost i istinski izraz vulkanskog teroira.

Permakultura i biodinamika
Permakultura i biodinamika

Evo nekoliko napomena o degustaciji koju se obavila ekipa Wine Anarchists (WA)

Vina

• Sauvignon Blanc 2014 – blijeda boja sa zelenkastim odsjajem; arome koprive i kivija sa biljnim notama. Na nepcu se zaostala kiselost suzbija nekim zaostalim šećerom. Lijepe arome, ali pomalo razuđena i nedostaje harmonije.

• Grauburgunder 2014 – 1/3 ovog vina sazrijevalo je u lokalnom hrastovom barique-u tokom kratkog perioda, dok je 10% proizvedeno takozvanom metodom ‘narančastog vina’. Ova metoda seže do korijena vinarstva u Gruziji, gdje se i za crna i za bijela vina pokožica ostavljala da macerira tokom fermentacije. Da bi izbjegao oksidaciju tokom ovog postupka, Linder je za ovu seriju koristio zemljane posude. Posude za fermentaciju koje imaju tešku ploču na vrhu kako bi osigurale da pokožica ostane uronjena u tečnost. Napokon je vino ostavljeno da sazrije na talogu 4 mjeseca. Ove metode rezultirale su izuzetno složenim i punim vinom, koje pokazuje duboku zlatnu boju. Vino koje pokazuje bogatu i složenu mineralnost i voće sa primjesama latica ribizla i ruže i dugim začinskim završetkom.

• Chardonnay Kabinett Trocken 2014 – blijedo zlato sa zelenim nijansama: cvjetne arome cvjetova breskve i malo voća kajsije. Ima izrazitu kiselost, srednje tijelo, više voća kajsije sa primjesama zelene jabuke, završna obrada duga, iako malo trpka. WA je smatrao da mu treba malo vremena da se kiselina smiri.

Permakultura i biodinamika

• Cabernet Sauvignon 2013 – Cabernet Sauvignon uzgaja se na najsunčanijem dijelu vinograda koji je izložen suncu gotovo cijeli dan što rezultira impresivnim 14% alkoholom. Vino je sazrijevalo u barrique-u 18 mjeseci pokazujući klasičnu duboku ljubičastu boju. Na nosu je bogat aromama hrasta vanilije i crne ribizle. Nepca su puna istaknutih tanina, uravnoteženih bogatim sladićem (gospino bilje) i crnom ribizlom koji dugo sjaje. Za ovo vino očito još treba vremena, ali pokazuje puno obećanja.

Pogledati i:

Izvor:http://thewineanarchist.blogspot.com/. Naslov orginala: Permaculture and Biodynamics in Baden (Permakultura i biodinamika u Badenu). Objavljeno: 07.06.2015. Prevod: Dragutin Mijatović