Podjela sorti vinove loze. Osnova svjetskog vinogradarstva i vinarstva su sorte vinove loze. Prema podacima, http://vinopedia.hr/, sorta (kultivar) je naziv za skupinu biljaka koje pripadaju istoj vrsti, ali se izgledom, proizvodnim svojstvima i genetski međusobno trajno razlikuju.
Selekcijom pojedinih jedinki unutar iste vrste, nastalih spontano u prirodi (klonskom selekcijom) ili ukrštanjem, vinogradar nastoji izdvojiti pojedine jedinke koje pokazuju posebna morfološka, fiziološka i proizvodna svojstva, pa na taj način uzgojiti novu ekonomski interesantnu skupinu koja će, ako zadovoljava određene standarde biti upisana u nacionalni ili jedan od međunarodnih sortnih popisa, naprimjer https://plantgrape.plantnet-project.org/.
O sortama vinove loze napisane su mnogobrojne knjige. Do današnjih dana poznato je preko 20.000 sorti vinove loze. O broju sorti vonove loze koje se danas gaje u svijetu postoje toliko kontradiktorni podaci da se praktično ne zna koliko ih ima. Podjela sorti i njihovo razvrstavanje u pojedine grupe je prilično komplikovano i dosta zavisi od načina podjele u državi u kojoj se određena sorta gaji. Gajene sorte vinove loze mogu se podijeliti na različite načine.
Podjela sorti vinove loze: boja pokožice, kvalitet grožđa, epohe dozrijevanja …
I. Prema boji pokožice, susrećemo:
- 1.Bijele sorte, zelenožute pokožice
- 2.Sorte sa crvenom bojom pokožice
- 3.Sorte sa tamnom (crnom, tamnoplavom) bojom pokožice
II. Prema kvalitetu grožđa, u zavisnosti od zakonske regulative sorte se mogu svrstati u jednu od ovih grupa:
- 1.Zabranjene
- 2.Dozvoljene
- 3.Preporučene
III. Prema epohama dozrijevanja
Sve gajene sorte vinove loze podijeljene su po vremenu sazrijevanja na pet grupa. Ovu podjelu sorti predložio je Pulliat (1.897). Kao standard sorta poslužila je sorta Chassellas Blanc (Šasla bijela).
| Grupa | Epoha | Dozrijevanje | |
| 1 | Vrlo rane sorte | predepoha dozrijevanja | dozrijevaju 15 dana prije sorte Šasla |
| 2 | Rane sorte | I epoha dozrijevanja | dozrijevaju istovremeno sa Šaslom |
| 3 | Srednje pozne sorte | II epohe dozrijevanja | dozrijevaju oko 15 dana poslije Šasle |
| 4 | Pozne sorte | III epohe dozrijevanja | dozrijevaju oko 30 dana poslije Šasle |
| 5 | Vrlo pozne sorte | IV epohe dozrijevanja | dozrijevaju oko 45 dana poslije Šasle |
Epohe dozrijevanja sorti, primjer:
- Predepoha dozrijevanja: Cardinal i mnoge druge sorte
- I epoha dozrijevanja: ChassellassBlanc (Šasla bijela) i mnoge druge sorte
- II epoha dozrijevanja: Danlas i mnoge druge sorte
- III epoha dozrijevanja: Muscat Hamburg i mnoge druge sorte
- IV epoha dozrijevanja: Crveni Valandovski Drenak i mnoge druge sorte
IV. Prema ekološko-geografskom porijeklu sorte su prema Negrulj (1.946) podijeljene na tri velike grupe:
- 1.Convarietas (Proles) orientalis – grupa istoĉnih sorti; sa dvije podrgupe: Caspica (Muscat Blanc) i Anthasiatica (Nimrang)
- 2.Convarietas (Proles) pontica – grupa sorti bazena Crnog mora; sa dvije podrgupe: Georgica (Rkaciteli) i Balcanica (Prokupac)
- 3.Convarietas (Proles) occidentalis – zapadnoevropska grupa sorti; sa dvije podgrupe: Gallica (Pinot Noir) i Iberica (Carignan)
Podjela sorti: upotrebna vrijednost …
V. Prema upotrebnoj vrijednosti. Negrulj (1.946) je sve sorte podijelio u 9 grupa i više podgrupa:
| Grupe | Podgrupe | |
| 1. | Vinske sorte (Sorte za proizvodnju vina) | Sorte za obična vina – stona vina Sorte za kvalitetna vina Sorte za visokokvalitetna (vrhunska) vina Sorte za desertna vina Sorte za pjenušava vina |
| 2. | Sorte za proizvodnju jakih alkoholnih pića | Sorte za proizvodnju konjaka – vinjaka Sorte za destilate i rakije |
| 3. | Sorte za potrošnju u svježem stanju | Sorte za lokalnu upotrebu Sorte za udaljenija tržišta Sorte za duže čuvanje u toku zime |
| 4. | Sorte za proizvodnju suvog grožđa | Besjemene sorte Djelimično besjemene sorte |
| 5. | Sorte za proizvodnju bezalkoholnog soka i koncentrata | |
| 6. | Sorte za spravljane slatka i kompota | |
| 7. | Sorte za proizvodnju boje | Sorte bijadiseri |
| 8. | Sorte kao lozne podloge | Podloge otporne prema filokseri Podloge otporne prema mrazu Podloge za slana zemljišta itd |
| 9. | Sorte za ukrasne svrhe (Dekorativne sorte) |
VI. Podjela sorti prema potrebi toplotnih stepeni
Podjela sorti na bazi potrebne sume toplotnih stepeni za sazrijevanje, prema Gasparen-u (1.948) svrstane su u jednu od ovih epoha:
| Epoha dozrijevanja | Potrebna suma temperatura viših od 10oC |
| I epoha | 2.254 |
| II epoha | 3.400 |
| III epoha | 3.564 |
| IV epoha | 4.135 |
| V epoha | 4.238 |
| Vi epoha | 4.392 |
| VII epoha | 5.000 |
VII. Prema obliku bobice sorte su podeljene u tri grupe ( Goethe i Oberlin, 1.879):
- 1.Sorte sa okruglim bobicama
- 2.Sorte sa izduženim bobicama
- 3.Sorte sa bobicama neodređenog oblika.
Podjela sorti vinove loze – nastavak
VIII. Sorte se mogu podijeliti na:
- 1.Domaće, lokalne ili autohtone sorte
- 2.Introdukovane ili uvezene sorte
IX. Sorte mogu pripadati i jednoj od ove dvije grupe:
- 1.Klasične sorte
- 2.Hibridne sorte
X. Sorte nastale ukrštanjem mogu se podijeli na:
- 1.Interspecies sorte
- 2.Intraspecies sorte
XI. Prema aromatičnosti uobičajena je podjela sorti na:
- 1.Aromatične sorte
- 2.Nearomatične sorte
XII.Prema otpornosti na bolesti sorte se mogu se podijeliti na:
- 1.neotporne,
- 2.slabo otporne,
- 3.srednje otporne i
- 4.sorte zadovoljavajuće otpornosti
I to nije sve? Ako niste znali postoji i ova podjela sorti, Polifiletička podjela sorti. Andrašovski (1926) je postojeći sortiment vinove loze podijelio u 5 različitih vrsta.
| Naziv vrste | Geografsko porijeklo | Primjeri sorti | |
| 1. | Vitis byzantina | Dio stonih sorti zapadne Azije | Chasselas |
| 2. | Vitis alemannica | Srednjevropske sorte | Pinot, Gamay |
| 3. | Vitis deliciosa | Muskatne sorte zapadne Azije | Muscat of Alexandria |
| 4. | Vitis antiquorum | Dio stonih sorti zapadne Azije | Cornichon |
| 5. | Vitis mediterranea | Sorte oko Sredozemnog mora | Csokaszölö |
Nadam se da je članak bar približno pojasnio ovu komplikovanu klasifikacuju sorti vinove loze.
Pogledati i: https://ovinu.info/sta-je-vinska-sorta-grozdja/ i https://ovinu.info/znacaj-izbora-sorte-vinove-loze-u-proizvodnji-grozdja-i-vina/
Pripremio: Dragutin Mijatović
Literatura:
- Ambrosi, H. i saradnici (1997) Guide des Cepages. Paris
- Avramov, L. Žunić, D. (2001) Posebno vinogradarstvo. Beograd
- Cindrić, P. Korać, Nada., Kovač, V. (2000) Sorte vinove loze. Novi Sad
- Galet, P. (2002) Grape Varieties. London
- Kerridge, G. Antcliff, A. (2004) Wine grape varieties. Csiro Publishing, Australia
- Mirošević, N. Turković, Z. (2003) Ampelografski atlas. Zagreb
- Žunić, D. i saradnici (2009) Atlas sorti vinove loze. Niš
Slike, izvor:
- https://glossary.wein.plus/
- https://www.wintertravel-com/
- https://vinograd.info/
- https://grovesnurseries.co.uk/
- https://bz.farmforage.com/
- https://eiffelmarkets.com/
- https://svetvina.rs/
