Površina lista vinove loze – nedestruktivna metoda

Površina lista vinove loze. Površina lišća je mjera veličine čokota i jedan je od faktora pomoću kojeg se može izračunati ravnoteža čokota. Poput težine orezane loze, površina lista može se koristiti za kvantitativno opisivanje područja velike ili male snage čokota u vinogradu. Čokot vinove loze treba da ima odgovarajuću površinu lišća kako bi obezbjedio hranu za trenutni rast i razvoj tokom vegetacije i da bi sačuvao odgovarajuće rezerve ugljenih hidrata potrebnih za rast tokom proljeća sledeće godine.

Površina lista vinove loze mijenja se kroz veći dio vegetacije, a mjerenje površine listova može biti pokretna meta. Iz tog razloga, metode koje se koriste za kvantifikovanje površine listova obično se rade u vrijeme šarka (početak sazrijevanja) kada se čokot prestao uvećavati.

Mjerenja se mogu izvršiti ranije u sezoni, ali imajte na umu da će se zelena masa čokota i dalje rasti povećanjem lišća i razvojem novih listova na zapercima, čak i ako održavate isti volumen krošnje prevšivanjem lastara. Najbolji način za mjerenje površine lišća bez potrebe za skupim skenerima ili uklanjanjem lišća sa čokota vinove loze je upotreba jednostavne metode šablona. ŠABLON se sastoji od koncentričnih krugova koji predstavljaju različite veličine listova (slika 1). Ti se krugovi upoređuju sa stvarnim lišćem na öokotu, a brojenjem broja lastara po čokotu i mjerenjem površine lista na reprezentativnim lastarima, možete procijeniti cijelu površinu listova čokota u vašem vinogradu.

^{_{Zašto mjeriti površinu lista?}}

Mjereći površinu lišća reprezentativnih čokota, možete odrediti ravnotežu čokota u vinogradu koristeći veličinu krošnje (zelene mase) u odnosu na masu grožđa (vegetativni naspram reproduktivnog rasta). Odnos površine lišća i prinosa jedan je od načina za kvantifikovanje ravnoteže čokota, koji će vam pomoći u određivanju zahtjeva upravljanja vašim vinogradom. Mnoga istraživanja upravljanja čokotom ukazuju da je za optimalnu zrelost grožđa potrebno između 0,22 i 0,54 m² ili 2.230 i 5.388 cm² površine lišća po kilogramu grožđa (Kliewer i Dokoozlian 2005), iako će ovaj raspon možda trebati prilagoditi za hladne klime i sorte poput Pinot Noir.

Sa podacima o površini lišća mogu se uporediti gustine krošnje i bujnosti između vinograda ili unutar bloka. Potrebno je napraviti nekoliko izračunavanja pomoću podataka o površini listova, broja lastara, razmaka čokota i visine krošnje, kako bi lakše donijeli odluku o upravljanju i kako biste postigli jednoličnost vinograda, optimizirali produktivnost i poboljšali kvalitet grožđa. Pogledajte šablon nedestruktivnog određivanja površine lišća u vinogradu.

Potreban material: šablon, trajni marker sa finim vrhom, šestar, lenjir, traka za označavanje, karta vinograda, fleksibilna mjerna traka (krojačka traka), tehnički listovi-tabele za unos podataka (jedna od radnih tabela, tabela 3) i obična ili hemijska olovka

Ovo je nedestruktivna metoda koja se može koristiti za procjenu ukupne površine listova čokota u vinogradu. Ova metoda najbolje funkcioniše ako je rade dvije osobe, jedna koja mjeri veličinu lista i druga koja bilježi podatke. Ovu metodu treba provoditi kasnije u vegetaciji, jer je tada krošnja čokota završila sa rastom. Jednostavni šablon od 6 kategorija listova koji se sastoji od koncentričnih krugova koji predstavljaju glavne grupe veličina listova razvijen je za procjenu ukupne površine lišća čokota (slika 2). Metoda vam omogućava da odredite površinu lišća bez uklanjanja lišća sa čokota.

^{_{Korak 1: Napravite šablon}}

Na papiru (pričvršćen na držač) ili ploči nacrtajte niz koncentričnih krugova počevši od dna papira (ploče) i mjereći najmanji krug (kategorija 6) i pomičući se do najvećeg (kategorija 1). Šestarom nacrtajte obris svakog kruga (6 kategorija), koristeći dno držača papira kao početnu tačku svakog kruga (tabela 1). Pažljivo ocrtajte krug crnim trajnim flomasterom. Napišite odgovarajuću veličinu lista unutar obrisa svakog kruga. Konačni proizvod trebao bi izgledati kao niz koncentričnih krugova sa tačkom iz koje polaze (slika 2).

Napomena. Ovaj šablon korišten je za upoređivanje svake od šest sorti iz tabele 1, ali stvarna površina lista (određena pomoću skenera za mjerenje površine lista) u svakoj kategoriji iz šablona malo se razlikovala među sortama grožđa zbog razlika u obliku lišća. Ovo je važno prilikom izvođenja proračuna u koraku 4.

Isti šablon koristi se za sve sorte u vinogradu. Ako vam je draže, možete koristiti i srednju veličinu lista (tabela 1) za sve sorte, umjesto da za račun u koraku 4 koristite veličinu specifičnu za tu sortu. To će vam ipak pružiti dobre informacije, ali će biti nešto manje precizno.

^{_{Šablon i površina lista vinove loze}}

Tabela 1. Kategorije šablona i skala za procjenu površine lišća različitih sorti grožđa i prosječna veličina lista za svaku od šest kategorija šablona

^{_{Korak 2: Identifikujte svoje referentne čokote}}

Prije početka mjerenja u vinogradu, identifikujte referentne čokote sa kojih ćete uzimati podatke o površini lišća. U određenom vinogradarskom bloku treba uzeti najmanje 20 do 30 čokota. To se može učiniti izborom tri lokacije u vinogradu ili danom bloku i označavanjem 10 uzastopnih čokota na svakoj lokaciji (10 čokota x 3 površine = ukupno 30 čokota).

Alternativno, možete odabrati uzorak od 5 uzastopnih čokota na 5 različitih lokacija u vašem vinogradu (5 x 5 = 25 čokota). U oba slučaja trebali biste izmjeriti najmanje 20 čokota po vinogradarskom bloku. Iz našeg istraživanja otkrili smo da je potrebno najmanje 20 mjerenja kako bi se utvrdile razlike na temelju mjerenja površine lista pomoću ovog šablona.

Obavezno zabilježite redove vinove loze i mjesta koja se mjere u vašim bilješkama i na vašoj vinogradarskoj karti. Najbolje je označiti čokot koja će se mjeriti radi lakše identifikacije u bloku (slika 3). Važno je znati područja u vinogradu gdje postoje posebni problemi sa rastom kada se označavaju područja uzimanja uzoraka. Referentni čokoti vinove loze trebali bi biti postavljeni prostorno u cijelom vinogradarskom bloku i uključivati odvojena mjesta uzorkovanja za manje povoljne površine (udoline, vlažna mjesta, slabi čokoti)

^{_{Vinogradarska karta}}

Pogledajte sliku 4 za primjer. U nekim slučajevima možda nećete znati da postoje područja s razlikama u porastu sve dok ne počnete pažljivije nadgledati svoje blokove, a možete upotrijebiti rezultate uzorkovanja kako biste dodijelili vrijednost svojim zapažanjima na mapi vinograda.

Jednom kada započnete sa upravljanjem tim problematičnim područjima, godišnja mjerenja istih čokota pomoći će vam da utvrdite da li je vaša praksa upravljanja promijenila veličinu i produktivnost čokota. Važno je vratiti se na referentne čokote za druga ključna mjerenja (prinos i težina orezane loze) tokom cijele godine i u narednim godinama kako biste pratili kako vaše prakse upravljanja utiču na rast ili prinos čokota. Kada identifikujete referentne čokote, ne birajte krajnje čokote ili rubne redove jer su ovi čokoti često snažniji od ostatka vinogradarskog bloka.

^{_{Korak 3: Mjerenje – površina lista vinove loze}}

Za mjerenje površine listova koristite referentne čokote koje ste identifikovali u koraku 2. Nećete izmjeriti sve listove na datom čokotu, već jedan odabrani lastar unutar svakog čokota na svakom od vaših referentnih čokota. Podaci će se zatim koristiti za izračunavanje prosječne površine listova čokota.

• 1. Prebrojite broj lastara na svakom referentnom čokotu i zabilježite na svojoj tabeli podataka. Ove informacije potrebne su za konačna izračunavanje površine lišća čokota.
• 2. Slučajnim izborom odaberite po jedan lastar normalnog izgleda na svakom referentnom čokotu kako biste pomoću šablona izmjerili površinu listova. Izbjegavajte mjerenje listova na lastarima koji nastaju iz reznika ili glave čokota jer ti lastari često mogu biti bujniji i duži od prosječnih lastara na čokotu.
• 3. Započnite mjerenjem dužine lastara fleksibilnom mjernom trakom i zabilježite je na svoj tehnički list. Obavezno zabilježite jedinice koje koristite u tabeli sa podacima.
• 4. Upotrijebite šablon za stavljanje svakog lista na lastaru sa odgovarajućom kategorijom, pri čemu pazite da list centrirate na najprikladniji krug (slika 5), umjesto da bazu peteljke postavite na mjesto gdje su svi koncentrični krugovi susreću. Na tabeli podataka zabilježite broj kategorije koja najbolje odgovara krugu koji predstavlja veličinu lista. Izmjerite veličinu lista počevši od osnove lastara i idite prema vrhu lastara. Obavezno izmjerite površinu listova svih primarnih listova na lastaru i svih listova koji se nalaze na zapercima (bočnim izdancima).

^_Savjet

Ako dvije osobe prikupljaju ove podatke, ovaj će postupak biti efikasniji. Jedna osoba mjeri područje lista i naglas čita kategoriju dok se kreće po dužini lstaru. Druga osoba bilježi brojeve.

5. Ponovite ovaj postupak na preostalim referentnim čokotima. Nakon što steknete malo iskustva sa usklađivanjem veličine lista na šablonu, postat ćete brži u procjeni veličine lista bez pridržavanja šablona uz svaki list. Međutim, pripazite da šablon držite kod sebe kako biste povremeno kalibrirali oči prema veličini lista i šablona sa vremenom.

^{_{Korak 4: Korišćenje podataka}}

Sad kad imate svoje podatke, unesite ih u tabelu za izračunavanje dodavanjem oznaka zbroja izrađenih za svaku kategoriju veličine lista. Proračunska tabela za izračunavanje trebala bi izgledati slično tabeli za prikupljanje podataka navedenom u ovom protokolu, ali će takođe sadržavati neke račune. Prvo ćete htjeti odrediti ukupnu površinu listova za svaki izmjereni lastar. Da biste to učinili, stvorite jednačinu koja množi broj listova u svakoj kategoriji referentnom površinom lista iz tabele 1. Evo primjera koji koristi prosječnu površinu lista za svih 6 sorti:

(broj listova ketegorije 1) x 239,94 cm² + (broj listova ketegorije 2) x 166,41 cm² + (broj listova ketegorije 3) x 123,20 cm² + (broj listova ketegorije 4) x 83,85 cm² + (broj listova ketegorije 5) x 41,28 cm² + (broj listova ketegorije 6) x 20,64 cm² = Ukupna površina listova lastara.

Jednom kad napravite jednačinu, možete je lako koristiti u proračunskoj tabli za izračunavanje površine listova za svaki lastar koji ste izmjerili, a pomoću tih podataka procijenit ćete ukupnu površinu listova čokota množenjem broja lastara sa referentnog čokota. Odatle možete izračunati prosječnu površinu listova čokota za svaki blok ili vinograd. Niz izračunavanja (tabela 2) može se koristiti za određivanje niza drugih mjerenja rasta čokota koje su korisne za upoređivanje bujnosti čokota sa različitim visinama krošnji i razmakom sadnje.

^{_{Proračuni, površina lista vinove loze}}

• ■ Najlakše je raditi sa podacima o površini vaših listova u kvadratnim metrima, pa razmislite o konverziji površine listova vašeg lastara u kvadratne metre prije izračunavanja ukupne površine listova čokota.
• ■ Pretvorite površinu listova lastara u ukupnu površinu listova čokota kako bi imali pomoć u daljnjim proračunima i upoređivanju prosjeka površine listova u blokovima vinograda. Upotrijebite prosječnu površinu listova slijedećih čokota pomnoženu sa brojem lastara na svakom od slijedećih čokota kako biste generisali procjene po mjestu uzimanja uzoraka.
• ■ U vrijeme berbe prikupite podatke o prinosa sa referentnih čokota. To vam omogućuje izračunavanje metrike ravnoteže čokota za upoređivanje podataka, uključujući površinu lista, prinos i težinu orezane loze. Sve tri komponente mogu se koristiti za izračunavanje ravnoteže čokota vinove loze, uključujući odnos površina listova/prinos i odnos prinosa i težine orezane loze (poznat kao opterećenje prinosa ili Ravaz-ov indeks).
• ■ Podaci o čokotu često su manje važni za vinogradare koji upravljaju vinogradarskim blokovima i pojedinačnim vinogradima. Dakle, možete pretvoriti ukupnu površinu lista u površinu listova po dužini jednog reda. To vam sada omogućava upoređivanje površine lišća čokota kroz vinogradarske blokove.
• ■ Sloj lišća ili gustina krošnje može se odrediti uzimajući u obzir raspodjelu površine vašeg lišća unutar krošnje. To zahtijeva da izmjerite površinu vaše krošnje. To se može učiniti mjerenjem dužine i visine “lica” vaše krošnje. To je lako učiniti na VSP čokotima s obzirom na to da je većina lastara orijentisana uspravno i prekraćena iznad naslona. Zatim se površina listova unutar krošnje dijeli sa površinom krošnje kako bi se dobila procjena sloja lišća u krošnji.

^{_{Korišćenje potataka o površini listova}}

Guste krošnje imaju više slojeva lišća. Preporučuje se da uravnoteženi čokoti umjerene snage imaju 1,5 slojeva listova.

Tabela 2. Pretvaranje i proračuni za korištenje podataka o površini listova

^{_{Korak 5: Tumačenje podataka}}

Nakon što napravite sve željene proračune, možete upoređivati svoje podatke sa odnosom površine lišća i prinosa koji se obično preporučuje za kvalitetnu proizvodnju grožđa (0,8 do 1,2 m²/kg grožđa). Imajte na umu da vaš vinograd može zahtijevati drugačiju površinu lišća kako bi grožđe u potpunosti sazrelo, zavisno o klimi i sorti. Na osnovu istraživanja u Oregonu, regije za proizvodnju grožđa hladne klime, poput doline Willamette, zahtijevaju gotovo 3 puta veću površinu listova od Kalifornije za sazrijevanje sorte Pinot Noir sa vertikalnim postavljenim lastarima u krošnji čokota (2,25 do 3,25 m²/kg). Takođe imajte na umu da veća površina lišća nije uvijek najbolja – prevelika površina listova i premali prinos mogu rezultirati smanjenim kvalitetom grožđa.

Razni podaci koje prikupite mogu se koristiti za bolju kvantifikaciju vaših površina visoke ili male bujnosti koja zahtijevaju različite prakse upravljanja kako bi se čokoti vinove loze doveli u bolju ravnotežu i postigla bolja ujednačenost vinograda. Vođenje evidencije o površinama listova, zajedno sa ostalim mjerenjima rasta i produktivnosti čokota vinove loze, kao što su prinosi i težina orezane loze, pomoći će vam da utvrdite kako prakse upravljanja utiču na vaš vinograd i šta u budućnosti možete učiniti za poboljšanje ukupnog zdravlja čokota i dugovječne proizvodnje.

Tabela 3. Radna tabela za unos podataka-nedestruktivna metoda-površina lista vinove loze

Podatke prikupio:_______________________, Datum:______, Strana:__, od:___

Objašnjenje skraćenica u tabeli 3.

• OV=Oznaka vinograda ili bloka
• BČ=Broj referentnog čokota
• BL=Broj lastara po čokotu
• DL=Dužina lastara u cm
• BL1=Broj listova 1 kategorije
• BL2=Broj listova 2 kategorije
• BL3=Broj listova 3 kategorije
• BL4=Broj listova 4 kategorije
• BL5=Broj listova 5 kategorije
• BL6=Broj listova 6 kategorije

^_Postupak

Prebrojite broj lastara na referentnom (odabranom) čokotu. Slučajnim izborom, odaberite jedan lastar normalnog izgleda za mjerenje površine lista na tom čokotu. Uskladite list sa šablonom, odredite kategoriju koja najbolje odgovara svakom listu, počevši od osnove lastara, idući do vrha lastara. Izmjerite sve listove na tom lastaru. Neka pomoćnik zabilježi brojeve dok ih stavljate na oznaku u odgovarajuću kategoriju šablona. Tabela 3 je samo primjer za mjerenja na 10 čokota. Ovakvih radnih tabela treba imati više na raspolaganju.

Pogledati i: https://ovinu.info/odnos-povrsina-lisca-kolicina-grozdja/

Naslov orginala: How to Measure Grapevine Leaf Area (Kako izmjeriti površinu lista vinove loze). Objavljeno: by Patricia A. Skinkis i R. Paul Schreiner. Prevod: Dragutin Mijatović

Za pročitati više

(http:// eViticulture.org), a online Extension resource in viticulture.

For other publications in this canopy management series, please see the following:

• Skinkis, P.A. 2013. Understanding Vine Balance: An Important Concept in Vineyard Management. EM 9068. Corvallis, OR: Oregon State University Extension Service.
• Skinkis, P.A. 2013. How to Measure Dormant Pruning Weights Of Grapevines. EM 9069. Corvallis, OR: Oregon State University Extension Service.
• Vance, A.J., A. Reeve, and P.A. Skinkis. 2013. The Role of Canopy Management in Vine Balance. EM 9071. Corvallis, OR: Oregon State University Extension Service.