Promjenljivo lice vina. Izrazi Novi svijet i Stari svijet koriste se decenijama za razlikovanje zemalje porijekla. Mr.sc. Melissa Lohmeyer, prof. dr Gergely Szolnoki i prof. dr Siegfried Pöchtrager pitaju da li ovi pojmovi još uvijek imaju značenje.
Termini ‘Stari svijet’ (Old World-OW) i ‘Novi svijet’ (New World-NW) su u redovnoj upotrebi od posljednje četvrtine 20. vijeka, kako bi se napravila razlika između vina proizvedenih u klasičnim evropskim proizvođačima vina i onih zemalja koje su prve sa kojima su se susreli Evropljani u šesnaestom vijeku i kasnije. Danas, međutim, postoji sve veća debata o tačnosti i relevantnosti ovih kategorizacija. Nedavno smo anketirali brojne stručnjake za vino u raznim oblastima, kako bismo otkrili jesu li to još uvijek korisni izrazi ili ne.
Promjenljivo lice vina – Percepcije Starog i Novog svijeta
Terminologija NW i OW, iako je široko shvaćena, otkriva nijansiranu i složenu stvarnost. U intervjuima sa stručnjacima za vino, postaje evidentno da, iako su ovi pojmovi široko priznati, postoje suptilne varijacije u njihovom tumačenju. Jedno intrigantno zapažanje je da mnogi stručnjaci automatski povezuju NW i OW sa vinom, ne uzimajući u obzir njihove šire istorijske konotacije ukorijenjene u kolonijalizmu.
Geografska destinacija
Većina stručnjaka se slaže oko zemalja koje su geografski povezane sa svakom kategorijom, sa centralnoevropskim nacijama koje se svrstavaju u OW i regionima izvan centralne Evrope koji obuhvataju NW. Deskriptori kao što je „Evropa“ često se koriste za ocrtavanje ovih teritorija; Evropljani često koriste izraz “prekomorska” za označavanje neevropskih zemalja.
Stilska kategorizacija
NW vina se često odlikuju svojim hrabrim, voćnim profilima, pri čemu proizvođači smatraju da cijene fleksibilnost i spremnost na eksperimentiranje. Nasuprot tome, OW vina se doživljavaju kao tradicionalnija, koja se pridržavaju strogih pravila i propisa i naglašavaju klasične tehnike proizvodnje vina. Dok stručnjaci priznaju postojanje stereotipa i predrasuda vezanih za ove pojmove, brzo ističu da ih ne podržavaju ili prihvataju.
Promjena percepcije
Kako vinska industrija prolazi kroz postepene, ali značajne transformacije, valjanost i korisnost NW i OW se preispituju. Neki stručnjaci tvrde da zadržavaju vrijednost, posebno u obrazovnom kontekstu i marketinškim naporima, jer pružaju istorijski kontekst i pomažu potrošačima u razumijevanju evolucije vina. Drugi se zalažu za precizniji i savremeniji jezik, odražavajući zabrinutost zbog negativnih asocijacija i zastarjelih konotacija vezanih za NW i OW.
Sveobuhvatna debata oko ovih pojmova proteže se izvan granica vinske industrije. Ona odražava šire društvene promjene prema kulturnoj osjetljivosti, preispitivanje istorijskih predrasuda i želju za jezikom koji poštuje različite perspektive.
Promjenljivo lice vina – Nova terminologija
Vinski entuzijasti uveli su alternativne termine kako bi dočarali kompleksnost vinskog svijeta. Pojavili su se termini kao što su “Emerging World” (EW), “Ancient World” (AW) i “New New World” (NNW). Međutim, ove alternativne klasifikacije još nisu dobile široko prihvaćenost, ostavljajući industriju u stanju jezičkih promjena.
Uvođenje ovih novih termina naglašava potrebu za jezikom koji preciznije opisuje složenu tapiseriju globalne proizvodnje vina. Dok neki vide ove pojmove kao korak u pravom smjeru. Drugi ih smatraju nepotrebnim žargonom koji komplikuje, a ne pojednostavljuje vinsku komunikaciju.
Uzimanje potrošačke perspektive naspram stručnih informacija
Iako postoji konsenzus među stručnjacima da je neki oblik kategorizacije neophodan kako bi se potrošačima pomoglo da identifikuju vina po njihovom porijeklu. Ali sve je veći skepticizam oko toga da li su NW i OW najprikladniji termini za taj zadatak. Izazov leži u pronalaženju ravnoteže između pojednostavljenja za potrošače i pružanja smislenih informacija o vinima.
Stručnjaci tvrde da bi se fokus trebao pomjeriti na identifikaciju vina po njihovim specifičnim zemljama i regijama. Ovaj pristup podstiče bolje razumijevanje različitog porijekla vina i prepoznaje da svijet vina nije uredno podijeljen u dvije kategorije. Naglašavajući pojedinačne regije, entuzijasti mogu dublje ući u jedinstvene karakteristike i nijanse koje svako područje nudi.
Treba li nam inkluzivniji vinski jezik?
Izrazi “Novi svijet” i “Stari svijet” odigrali su ulogu u pojednostavljivanju složenog svijeta vina. Međutim, njihova relevantnost se dovodi u pitanje kako se vinska industrija razvija i kako društvo postaje kulturno svjesnije. Stručnjaci predviđaju postepeni pad njihovog značaja, posebno među novijim generacijama vinskih entuzijasta koji su više prilagođeni kulturološkoj osjetljivosti i nijansama jezika.
Kako globalna povezanost i dostupnost vina nastavljaju rasti, može se pojaviti precizniji i inkluzivniji vinski jezik, koji bolje odražava promjenjivu dinamiku industrije. Fokus industrije bi se na kraju trebao pomjeriti na edukaciju potrošača o individualnom porijeklu i stilovima vina, te podsticanju dubljeg uvažavanja raznolikosti vina širom svijeta.
Naslov orginala: The Changing Face of Wine: Re-evaluating “New World” and “Old World” (Promjenjivo lice vina: ponovno vrednovanje “Novog svijeta” i “Starog svijeta”).
Izvor: https://www.meiningers-international.com/. Objavljeno: 17.10.2023. Prevod i obrada: Dragutin Mijatović
PREPORUKA ZA PROČITATI:
Pouka iz života: Tvenova pouka. Bez žena bi muškarci bili prilično oskudni.
