Prve sorte vinove loze čovek je izdvojio iz divljjih populacija šumske loze (Vitis silvestris). Slobodnom oplodnjom i spontanim mutacijama od njih su nastale nove sorte. One su formirale autohtoni (domaći) sortiment svake zemlje. Negrulj (1956) je razvio teoriju o ekološko-geografskom porjeklu sorti. On je zapazio da različite sorte koje su porjeklom iz jedne geografske oblasti imaju niz sličnih morfoloških i bioloških karakteristika.
![Prve sorte vinove loze](https://ovinu.info/wp-content/uploads/2021/03/Smedervka-2-1024x452.jpg)
Definisao je tri grupe sorti:
- 1. Occidentalis (zapadnoevropska grupa)
- 2. Pontica (sorte basena Crnog mora)
- 3. Orientalis (grupa istočnih sorti)
Iz grupe sorti basena Crnog mora izdvojena je podgrupa Balkanika, koja obuhvata stari sortiment Srbije, Rumunije, Bugarske, Grčke i Albanije. Zajedničke osobine sorti ove podgrupe su: izražena maljavost listova, velika rodnost, srednji ili slabiji kvalitet grožđa i vina i osjetljivost na mrazeve (Cindrić i sar. 2000).
- U srednjem vijeku gajene su sorte loze: Prokupac (rskavac), Tamjanika, Lalica, Kečun, Gak, Pandurka, Smetuša, Hajmana, Volujsko oko, Šljiva grožđe, Crna ranka, Bela ranka, Peršun grožđe, Pljuca, Radovinka, Meljnik, Vrapčije grožđe…
- Sa dolaskom Turaka i Austrijanaca stižu i sorte: Drenkovi, Afus-ali, Čauš, Ćilibarka, Razaklija…
- Posle Karađorđa i tokom Obrenovića gaje se: Prokupac, Začinak, Bagrina, Kavčina, Crna okata, Tamjanika, Smederevka, Zelenika, Slamkamenka crvena (Plovdina), Slamkamenka bela (Mađarka), Ružica (Kevidinka), Skadarka…
![Prve sorte vinove loze](https://ovinu.info/wp-content/uploads/2021/03/Plovdina-4.jpg)
Sorte iz podgrupe Balkanika su dugo dominirale. Međutim, poslije Drugog svjetskog rata, prelaskom na savremeniji način vinogradarenja i introdukcijom zapadno evropskih sorti, mnoge autohtone sorte su potisnute i zaboravljene a neke i trajno izgubljene. Poslije prevazilaženja filokserne krize, u periodu između dva Svjetska rata, u Fruškogorskom vinogorju se šire direktno-rodni hibridi prve generacije, kao što su: Žakez (Francuz), Othelo, Delavare, Noa, Sasaroš i drugi. Zbog lošeg kvaliteta vina i narušavanja ugleda vinogradarstva, zakonom je zabranjeno njihovo dalje širenje, a postojeći čokoti su oporezovani.
Nove sorte
U ovom periodu sortiment se značajno mijenja. Umjesto sorti za crvena vina prednost dobijaju bijele vinske sorte. Prema podacima Pokrajinskog zavoda za vinogradarstvo i voćarstvo iz Sremskih Karlovaca, u izvještaju za period 1938–1948. godine (Lazić 1982), sorta Slankamenka crvena je bila zastupljena sa 55% površina, Crvena dinka (ružica) sa 10%, Šasle (Plemenke) sa 10%, Mirkovača – 6%, Bela slankamenka – 5%, Italijanski rizling–4%. Gajene su u manjoj mjeri i druge sorte: Smederevka, Bela kadarka, Buvije, Portugizer, Prokupac, Frankovka, Volovsko oko, Crveni drenak, Muskat hamburg, Kraljica vinograda, Čabski biser i druge sorte.
Danas se u sortimentu nalaze tri kategorije sorti:
- 1.Stare domaće i odomaćene vinske i stone sorte,
- 2.Introdukovane zapadno evropske vinske sorte i
- 3.Novostvorene domaće vinske i stone sorte.
Poslije drugog svjetskog rata, mijenja se tehnologija gajenja vinove loze u našoj zemlji. Uvode se špalirski uzgoji sa srednje visokim i visokim stablom, koji ne odgovaraju biološkim osobinama autohtonih sorti. Sa promjenom tehnologije gajenja dolazi i do promjene sortimenta. Šezdesetih godina masovno se uvode zapadnoevropske sorte, koje su značajno otpornije na niske zimske temperature nego autohtone sorte. Vodeće mjesto u sortimentu dobija Italijanski rizling, a za njim slede sorte: Traminac, Rajnski rizling, Bijeli i crni Burgundac, Sovinjon, Semijon, Šardone i druge.
Pogledati i: https://ovinu.info/prokupac-novi-stari-vinski-vladar-srbije/ i https://ovinu.info/srpska-dolina-koja-se-uzdize-zahvaljujuci-vinima-2/
Preuzeto sa: http://vocarstvo.rs/. Naslov orginala: Prve sorte vinove loze. Pripremio za Sajt: Dragutin Mijatović
Literatura
- Cindrić, P., Korać Nada, Kovač, V. (2000) Sorte vinove loze
- Lazić, S. (1982) Vinogradarstvo i vinarstvo Fruške Gore
- Negrulj, A.M. (1956) Vinogradarstvo sa osnovami ampelografiji i selekciji