Prve sorte vinove loze

ampelografija region sorta vinogradarstvo vinska kultura

Prve sorte vinove loze čovek je izdvojio iz divljjih populacija šumske loze (Vitis silvestris). Slobodnom oplodnjom i spontanim mutacijama od njih su nastale nove sorte. One su formirale autohtoni (domaći) sortiment svake zemlje. Negrulj (1956) je razvio teoriju o ekološko-geografskom porjeklu sorti. On je zapazio da različite sorte koje su porjeklom iz jedne geografske oblasti imaju niz sličnih morfoloških i bioloških karakteristika. 

Prve sorte vinove loze

Definisao je tri grupe sorti:

  • 1. Occidentalis (zapadnoevropska grupa) 
  • 2. Pontica (sorte basena Crnog mora) 
  • 3. Orientalis (grupa istočnih sorti) 

Iz grupe sorti basena Crnog mora izdvojena je podgrupa Balkanika, koja obuhvata stari sortiment Srbije, Rumunije, Bugarske, Grčke i Albanije. Zajedničke osobine sorti ove podgrupe su: izražena maljavost listova, velika rodnost, srednji ili slabiji kvalitet grožđa i vina i osjetljivost na mrazeve (Cindrić i sar. 2000).

  • U srednjem vijeku gajene su sorte loze: Prokupac (rskavac), Tamjanika, Lalica, Kečun, Gak, Pandurka, Smetuša, Hajmana, Volujsko oko, Šljiva grožđe, Crna ranka, Bela ranka, Peršun grožđe, Pljuca, Radovinka, Meljnik, Vrapčije grožđe…
  • Sa dolaskom Turaka i Austrijanaca stižu i sorte: Drenkovi, Afus-ali, Čauš, Ćilibarka, Razaklija…
  • Posle Karađorđa i tokom Obrenovića gaje se: Prokupac, Začinak, Bagrina, Kavčina, Crna okata, Tamjanika, Smederevka, Zelenika, Slamkamenka crvena (Plovdina), Slamkamenka bela (Mađarka), Ružica (Kevidinka), Skadarka…
Prve sorte vinove loze

Sorte iz podgrupe Balkanika su dugo dominirale. Međutim, poslije Drugog svjetskog rata, prelaskom na savremeniji način vinogradarenja i introdukcijom zapadno evropskih sorti, mnoge autohtone sorte su potisnute i zaboravljene a neke i trajno izgubljene. Poslije prevazilaženja filokserne krize, u periodu između dva Svjetska rata, u Fruškogorskom vinogorju se šire direktno-rodni hibridi prve generacije, kao što su: Žakez (Francuz), Othelo, Delavare, Noa, Sasaroš i drugi. Zbog lošeg kvaliteta vina i narušavanja ugleda vinogradarstva, zakonom je zabranjeno njihovo dalje širenje, a postojeći čokoti su oporezovani. 

Nove sorte

U ovom periodu sortiment se značajno mijenja. Umjesto sorti za crvena vina prednost dobijaju bijele vinske sorte. Prema podacima Pokrajinskog zavoda za vinogradarstvo i voćarstvo iz Sremskih Karlovaca, u izvještaju za period 1938–1948. godine (Lazić 1982), sorta Slankamenka crvena je bila zastupljena sa 55% površina, Crvena dinka (ružica) sa 10%, Šasle (Plemenke) sa 10%, Mirkovača – 6%, Bela slankamenka – 5%, Italijanski rizling–4%. Gajene su u manjoj mjeri i druge sorte: Smederevka, Bela kadarka, Buvije, Portugizer, Prokupac, Frankovka, Volovsko oko, Crveni drenak, Muskat hamburg, Kraljica vinograda, Čabski biser i druge sorte.

Danas se u sortimentu nalaze tri kategorije sorti: 

  • 1.Stare domaće i odomaćene vinske i stone sorte, 
  • 2.Introdukovane zapadno evropske vinske sorte i 
  • 3.Novostvorene domaće vinske i stone sorte.

Poslije drugog svjetskog rata, mijenja se tehnologija gajenja vinove loze u našoj zemlji. Uvode se špalirski uzgoji sa srednje visokim i visokim stablom, koji ne odgovaraju biološkim osobinama autohtonih sorti. Sa promjenom tehnologije gajenja dolazi i do promjene sortimenta. Šezdesetih godina masovno se uvode zapadnoevropske sorte, koje su značajno otpornije na niske zimske temperature nego autohtone sorte. Vodeće mjesto u sortimentu dobija Italijanski rizling, a za njim slede sorte: Traminac, Rajnski rizling, Bijeli i crni Burgundac, Sovinjon, Semijon, Šardone i druge.

Pogledati i: https://ovinu.info/prokupac-novi-stari-vinski-vladar-srbije/ i https://ovinu.info/srpska-dolina-koja-se-uzdize-zahvaljujuci-vinima-2/

Preuzeto sa: http://vocarstvo.rs/. Naslov orginala: Prve sorte vinove loze. Pripremio za Sajt: Dragutin Mijatović

Literatura

  • Cindrić, P., Korać Nada, Kovač, V. (2000) Sorte vinove loze
  • Lazić, S. (1982) Vinogradarstvo i vinarstvo Fruške Gore
  • Negrulj, A.M. (1956) Vinogradarstvo sa osnovami ampelografiji i selekciji