Pustinjski vinogradi. U pustinji Negev sunce se spušta na pustu zemlju. Vazduh je suv, a zemlja aridna. Ali na planinskom grebenu u blizini grada Mitzpe Ramon, iz užarenog tla niču redovi vinove loze – jedini tračak zelenila u neplodnom pejzažu.
Ovo nije pustinjska fatamorgana. Ovo je dio eksperimentalnog vinograda u kojem istraživači istražuju kako vinova loza može rasti pod ekstremnim uslovima koji dominiraju ovom regijom na jugu Izraela.
Negev, na hebrejskom znači “suvo”, primi samo oko 10 centimetara kiše svake godine, od čega većina nestaje u poplavama. Temperature mogu danju dostići 38oC, a tokom zimskih noći pasti ispod nule. Ipak, više od dvije desetine vinarija nastalo je na tom području tokom posljednje decenije ili otprilike, zajedno sa uspješnim vinskim turizmom. Sve je započelo 2014. godine kompanijom za navodnjavanje Netafim i podrškom italijanske i izraelske vlade.
Jedinstveni pristup proizvodnji vina odmah je skrenuo pažnju sa tradicionalnih vinorodnih regija širom svijeta. Mnogi su shvatili da promjenjiva i nesređena klima predstavlja prijetnju njihovim lozama. U 2019. godini proizvodnja vina u Italiji i Francuskoj opala je za 15%. U Španiji je pala za 24%. Ti su se padovi svodili na neobično vruće vrijeme koje je peklo kontinent ljeti i druge klimatske promjene. Ovo su podaci Međunarodne organizacije za lozu i vino.
TEHNIKA PUSTINJE
“Klimatske promjene stvaraju nestabilnije vremenske obrasce”, kaže Aaron Fait. Navodi biljni molekularni biolog sa Univerziteta Ben-Gurion, koji vodi istraživanje u pustinji Negev. “Negev može poslužiti kao poligon za razumijevanje kako će klimatske promjene uticati na vinove loze i pronalazak načina prilagođavanja.”
Vinogradarstvo u regiji datira hiljadama godina. Nabatejci – nomadsko pleme koje je živjelo na području pustinje Negev prije otprilike 2.500 godina – izgradili su terase i male kamene brane. Ovo su gradili kako bi skrenuli vodu koja je padala tokom rijetkih pljuskova i uzgajali vinsko grožđe.
Fait i njegove kolege sada koriste ovu drevnu zaostavštinu da bi razvili nove tehnike kako bi ukrotili pustinju. Jedan način je sistema naslona koji prisiljava vinovu lozu da rastu po šablonu, tako da lišće stvara krošnju koja baca sjenu na grozdove koji se razvijaju. Naučnici i dalje eksperimentišu sa mrežama i prekrivačima različite gustine i materijalima kako bi ograničili izloženost toploti. „Grožđe brže sazrijeva i berba je ranija u toplijim uslovima, što dovodi do niže kiselosti i višeg nivoa šećera“, objašnjava Fait. “To narušava karakteristike vina poput sadržaja alkohola, boje pića i, na kraju, okusa vina.”
Ostale tehnike koje se testiraju uključuju senzore koji mjere nivo vlage u tlu i termičke kamere koje prate koncentraciju hlorofila u vinovoj lozi. Oni takođe testiraju malčiranje i pokušavaju pokriti korijenje biljaka plastičnim materijalom kako bi se spriječilo isparavanje – istovremeno vodeći računa da voda za navodnjavanje odvodi (ispire) so duboko u zemlju. Pored toga, istraživači proučavaju kombinacije sorti i podloga koje mogu podnijeti slanost tla bolje od konvencionalnih sorti. Cilj je gajiti sorte grožđa pogodnije za napredovanje u slanoj lokalnoj podzemnoj vodi.
PUSTINJSKI VINOGRADI -TESTIRANJE TEORIJA
“Pustinja Negev je jedinstveno pogodna za ove vrste eksperimenata jer možete kontrolisati varijable okoline kao nigdje drugdje na svijetu,” kaže Fait. Da bi testirali inovacije, Fait i njegov tim rade sa lokalnim vinarijama poput Nana Estate. Vlasnik Eran Raz rado se prisjeća vremena kada je morao zabraniti vodu komšijama koji su se tuširali kako bi navodnjavao svoje parcele! To je bilo prije više od deset godina.
Danas Raz uzima vodu iz lokalnog akvadukta punjenog desaliniziranom morskom vodom iz Mediterana. Pomno prati temperaturu, težinu, veličinu i hemijski sastav grožđa, prilagođavajući način navodnjavanja, koristeći aplikaciju na telefonu – mnogo moderniji pristup. “Imam gotovo potpunu kontrolu nad tim kako se razvijaju moji grozdovi”, rekao je Raz. “Mogu čak i odlučiti koliko veliki mogu biti.” U posljednjih nekoliko godina, nekoliko vinara i vlasnika vinograda iz Francuske, Italije, Slovenije i drugih dijelova Evrope posjetilo je istraživače u Negev-u. Zajedno sa vinskim grožđem, naučnici ovdje gaje paradajz, bundevu, datulu i druge osnovne usjeve koji cvjetaju u suvim klimatskim uslovima.
“Evropski proizvođači zabrinuti su zbog klimatskih promjena”, kaže Enrico Peterlunger, koji predaje vinogradarstvo na Univerzitetu u Udinama u Furlaniji, sjeveroistočna Italija. “Oni gledaju na način na koji se njihove izraelski kolege nose sa teškim uslovima, jer ovo je budućnost koja ih očekuje.” Neke vinarije u njegovoj italijanskoj regiji već pokušavaju jedan od izraelskih izuma pustinje, precizne sisteme navodnjavanja kap po kap. Ovo je vrlo specifičan postupak gdje crijeva i cijevi dovode dovoljnu količinu vode ravno do svakog korjena biljke.
EUROPA MOŽE UČITI OD IZRAELA
Do nedavno su evropski propisi zabranjivali takvu praksu iz straha da bi to povećalo prinos i poremetilo terroir. Terroir je od najveće važnosti u Europi, što znači kako klima i topografija određene regije utiču na rast grožđa i oblikuju okus vina. “Uveli smo navodnjavanje vinograda u najvlažnije područje Italije”, kaže Peterlunger. “Ovo puno govori o tome što su klimatske promjene i koliko im moramo prilagoditi vinogradarstvo.”
Ovo nije jedino vinogradarsko područje koje mijenja izgled svojih vinograda u susret klimatskim promjenama. Prošle godine je apelaciono tijelo u regionu Bordeaux najavilo da će proizvođačima omogućiti upotrebu sedam novih sorti grožđa u svojim mješavinama, u pokušaju da pronađu alternativna vina koja mogu uspjeti u toplijoj Francuskoj. Franciacorta, talijanska regija poznata po pjenušavom vinu, pokrenula je sličnu inicijativu.
I nije samo u Evropi. Vodeće vinarije u kalifornijskoj dolini Napa – području za koje neki stručnjaci pretpostavljaju da bi moglo postati prevruće za uzgoj vinove loze – eksperimentišu sa novim sortama grožđa koje su otporne na sušu i mogu bolje podnijeti više temperature. Još o pustinji Negev, Fait, molekularni biolog, kaže da ga je ovo negostoljubivo i udaljeno okruženje privuklo zbog njegove istorije. “Ljudi su ovdje uzgajali grožđe i pili vino od biblijskih vremena”, objašnjava on. Fait je uvjeren da će upravo te zastarjele tradicije, zajedno sa novim tehnologijama, otvoriti put za budućnost vina.
Pogledati i: https://ovinu.info/nove-tehnike-u-vinogradama/ i https://ovinu.info/podizanje-vinograda-od-ideje-do-sadnje/
Izvor: https://www.euronews.com/. Naslov orginala: The Future Of Wine-Israel’s Desert Vineyards Show Us How To Cope With A Changing Climate (Budućnost pustinjskih vina izraelskih vinograda pokazuju nam kako se boriti sa promjenjivom klimom). Objavljeno: 18.01.2021. by Marcello Rossi. Prevod: Dragutin Mijatović
