Alkohol u vinu

alkohol degustacija vino vinska kultura

Alkohol u vinu. Svi tipovi vina sadrže alkohol, ali neka i više od drugih. Dobro je znati unaprijed. Iako je postupak složen, jednostavno rečeno, alkoholna fermentacija grožđe pretvara u vino. U proizvodnji bijelih vina grožđe se bere, drobi i presa prije fermentacije. Za proizvodnju crvenog vina grožđe se obično presa nakon izvlačenja tanina i boje. Tokom fermentacije kvasci pretvaraju šećere u alkohol i ugljen dioksid.


Šema 1. Raspon sadržaja alkohola za neke popularne sorte grožđa i njihova vina.  

Mnogi faktori mogu uticati na sadržaj alkohola u vinu, uključujući klimu, uslove uzgoja, sortu grožđa, pa čak i temperaturu tokom fermentacije. Zrelo grožđe sadrži više šećera i stvara više alkohola u procesu fermentacije. Zato je vrijeme branja presudna odluka o proizvodnji vina. Ranije obrano grožđe može imati za rezultat lakša vina sa višim udjelom kiselina. Kasna berba povećava sadržaj alkohola u zavisnosti od tipa vina. Vidjeti i: https://ovinu.info/kiseline-u-vinu/

Znači li više alkohola bolje vino?

Karakteristike izvrsnog, starijeg, odležalog vina su složenost, kiselost i – u crvenom vinu – tanin. Iako se neke od ovih karakteristika mogu podudarati sa vinima sa većim udjelom alkohola, prisustvo alkohola samo po sebi ne mora ukazivati na kvalitet. U stvari, ponekad to može značiti i suprotno. Sadržaj alkohola u odležavajućem vinu ostat će isti od trenutka kada je fermentacija završena. U lošem ili lijepom primjeru, starenje može uzrokovati da druge karakteristike okusa izblijede, a prisustvo alkohola da postane nadmoćno i neugodno.

Tačan procenat alkohola za vino je u odnosu na ono što je tipično za tu sortu. U nekim zemljama (Australija) ono što je navedeno na boci može varirati i do 1,5%. Tamo gdje se vino nalazi u centru, to može uticati na njegov okus i potencijal spajanja vina sa hranom. Evo tri jednostavna načina da utvrdite koliko alkohola sadrži vino.

Koliko alkohola treba imati vino?

Pročitaj: Sadržaj alkohola u vinu utisnut je na etiketi i može se kretati od 11 do 15% vol. ali ponekad manje ili više, zavisno od stila vina. Ovaj procenat se odnosi na ABV (alkohol by volumen) standardizovano mjerenje koje se globalno koristi za označavanje količine alkohola u piću.

Gledaj: Ako nemate bocu, možete samo pogledati u čaši vina da bi ocijenili koliko je alkohola u vinu koje pijete. Naravno to nije tačno, već samo orijentaciona procijena da li je vino jače ili slabije alkoholizirano). Taj uobičajeni izraz “vinske noge” ili “vinske suze” odnosi se na kapljice koje se stvaraju na unutrašnjosti čaše kada se vino zavrti. Ovaj fenomen poznat je pod nazivom Gibbs-Marangonijev efekt i nastaje uslijed površinske napetosti fluida izazvanog isparavanjem alkohola. Što je vino sa više alkohola, to će se stvoriti više “suza” ili “nogu”.

Probaj: Kada je riječ o kušanju vina, dva su pojma koja se obično koriste za orijentacionu procijenu sadržaja alkohola: “tijelo” i “toplota”. Alkohol se može osjetiti vrućim na nepcu – slično onom peckanju koje dobijete nakon gutljaja jakog alkoholnog pića – a vino koje se osjeća “vrućim” nakon gutanja, najvjerojatnije ima visok sadržaj alkohola. Alkohol takođe doprinosi tijelu i strukturi vina. Tokom kušanja obratite pažnju na to koliko se osjeća tečnost na vašem nepcu – alkohol je viskozniji od vode, pa će vino sa većim ABV imati izrazito teži osjećaj u ustima.

Naslov orginala: A guide to alcohol content in wine. Izvor: https://www.winecompanion.com.au/. Objavljeno: 13.10.2020. by Eliza Campbell. Prevod: Dragutin Mijatović