Šta je vinogradarstvo. Šta je tačno vinogradarstvo i zašto je važno? Čitajte dalje da biste saznali važnost ove poljoprivredne grane, kako utiče na vino i ključne faktore koji na nju utiču. Jeste li se ikada zapitali kako grožđe dospijeva iz vinograda u vašu vinsku čašu? Putovanje je dugo i naporno, i da biste u potpunosti cijenili gotov proizvod, važno je razumjeti proces proizvodnje grožđa od početka do kraja. Dakle, nakon što smo već utvrdili razliku između vina Starog i Novog svijeta, vrijeme je da se pozabavimo sledećom ključnom komponentom u izgradnji temelja znanja o vinu: šta je vinogradarstvo?
Imajući privilegiju raditi na dvije uzastopne berbe u vinariji na Novom Zelandu, proveo sam vrijeme radeći u vinogradima i učeći iz prve ruke o vinogradarstvu. Prva berba je bila izuzetno izazovna, dok je druga berba bila jedna od najboljih koje je Marlborough doživio u više od deset godina. Tako da sam između ova dva iskustva imao priliku iz prve ruke susresti se sa izazovima vinogradarstva, kako u dobrim tako i u lošim vremenima, te stekao mnogo dublju svijest i uvažavanje vitalne uloge koju vinogradarstvo igra u vinarstvu.
Iako je tema vinogradarstva opsežna i izuzetno složena i zahtijeva godine učenja u učionici i praktičnog iskustva da bi se u potpunosti razumjela, moj cilj u ovom članku je da pružim sveobuhvatan odgovor na pitanje „ šta je vinogradarstvo? “ i da objasnim kako se ono odnosi na proces proizvodnje vina.
ŠTA JE VINOGRADARSTVO U VINSKOM SMISLU?
Termin “vinogradarstvo” se konkretno odnosi na proučavanje, nauku i uzgoj grožđa. Međutim, u oblasti vina, vinogradarstvo je više od pukog uzgoja grožđa; to je temelj na kojem počiva cijela vinska industrija.
Iako sorta grožđa određuje opšti okus vina, način uzgoja grožđa ima najveći uticaj na njegov karakter i kvalitet. To uključuje niz odluka i vinogradarskih praksi koje direktno utiču na karakter, okus i potencijal vina za starenje mnogo prije nego što grožđe uopšte stigne do podruma. Dakle, u svojoj suštini, vinogradarstvo se odnosi na njegovanje vinograda i čokota vinove loze kako bi se osiguralo da napreduju u svim uslovima i daje najbolje moguće grožđe za proizvodnju vina.
ŠTA JE VINOGRADAR I ČIME SE VINOGRADAR BAVI?
Vinogradar je stručnjak za vinogradarstvo odgovoran za uzgoj i njegu vinove loze od trenutka sadnje do berbe. Ovi uzgajivači grožđa rade tokom cijele godine kako bi donosili proračunate odluke koje utiču na ukupni nivo kvaliteta i profil okusa grožđa.
Izuzetno zahtjevan posao vinogradara zahtijeva snažno razumijevanje hortikulture, poljoprivrede i biologije. Međutim, ova uloga nije ograničena samo na vinograd. Vinogradari često sarađuju sa vinarima, dijeleći svoje stručno znanje o kvalitetu i potencijalu grožđa, a istovremeno primjenjuju radnje u vinogradu kako bi proizveli grožđe koje ispunjava željene standarde vinara u pogledu kiselosti, šećera, zrelosti i okusa.
Vinogradari su u suštini neopjevani heroji u vinarstvu. Iako njihov rad iza kulisa često ne vidi prosječni potrošač vina, kroz pažljivo upravljanje vinogradima i razumijevanje složene interakcije između grožđa i okoline, vinogradari igraju ključnu ulogu u stvaranju vina koja obuhvataju jedinstveni karakter sorte grožđa i mjesta gdje se sorta uzgaja.
ZAŠTO JE VINOGRADARSTVO TOLIKO VAŽNO?
Briga i preciznost primijenjeni u vinogradu određuju zdravlje i ravnotežu grožđa prilikom berbe. Stoga, aksiom ” dobro vino počinje na čokotu ” naglašava integralnu ulogu vinogradarstva u procesu proizvodnje vina.
To uključuje sve, od izbora odgovarajućih sorti grožđa za lokalnu klimu, preko analize sastava tla, nadzora nad štetočinama i bolestima, do usmjeravanja upravljanja vodom, odabira pravih tehnika rezidbe… lista se nastavlja. Svaka od ovih odluka donosi se s krajnjim ciljem berbe grožđa najboljeg kvaliteta koje utjelovljuje suštinu njihovog terroira. Međutim, osim toga, odgovorno vinogradarstvo igra važnu ulogu u održavanju zdravlja i održivosti ekosistema vinogradarstva. Usvajanjem metoda koje poštuju okolinu, vinogradarstvo doprinosi očuvanju zemljišta i dobrobiti zajednica oko njega.
ŠTA JE TEROAR?
Francuski pojam terroir odnosi se na sve u prirodnom okruženju što utiče na razvoj čokota vinove loze, od makro do mikro nivoa. Uključuje faktore kao što su tlo, topografija, klima i specifični ekosistem vinograda, a može biti širok kao klima vinske regije, pa sve do specifičnog kao tip tla koja okružuje pojedinačnu lozu.
Koncept terroira je ključan za filozofiju vinarstva, posebno u regijama gdje se vina klasifikuju prema geografskom porijeklu. Terroir je ono što vinu daje osjećaj mjesta koji ga čini prepoznatljivim, pružajući senzornu vezu sa njegovim porijeklom. To objašnjava zašto ista sorta grožđa može dati vina koja se drastično razlikuju po okusu, boji i strukturi kada se uzgajaju u različitim dijelovima svijeta.
ŠTA JE VINOGRADARSTVO: KLJUČNI FAKTORI
Vinogradarstvo je pod uticajem mnoštva faktora koji igraju ulogu na putu od čokota do boce vina. Međutim, četiri ključna elementa obično imaju najveći uticaj: klima, tlo, upravljanje čokotom vinove loze i sorta grožđa.
KLIMA
Klima je vjerovatno jedan od najvažnijih faktora u vinogradarstvu. Ona utiče na svaki aspekt uzgoja grožđa, od osnovne sposobnosti vinove loze da napreduje, preko vremena vegetacije, do nijansi sazrijevanja grožđa i razvoja okusa i još mnogo toga.
Stoga, vinogradari moraju uzeti u obzir i makroklimu vinske regije i mikroklimu pojedinačnih vinograda. Hladnije klime obično proizvode grožđe sa višom kiselošću i nižim nivoom šećera, idealno za pjenušava i bijela vina, dok toplije klime daju zrelije grožđe, što dovodi do punijeg tijela crvenih vina sa većim sadržajem alkohola. Sezonske vremenske varijacije, poput mraza, grada i toplotnih talasa, takođe mogu značajno uticati na godišnji prinos i kvalitet grožđa.
Previše ili premalo sunca ili kiše može biti štetno za razvoj grožđa, zbog čega vinova loza uspijeva u područjima sa prosječnim godišnjim rasponom temperatura od 10° do 20°C. Za proces zrenja, crnom grožđu potrebni su topli dani ljeti sa prosječnim temperaturama od oko 21°C, dok bijelo grožđe najbolje uspijeva sa prosječnim temperaturama od oko 19°C. Ova preferencija stoga ograničava uzgoj grožđa prvenstveno na umjerene zone na sjevernoj i južnoj hemisferi koje se nalaze između 30° i 50° geografske širine.
Vinogradi se takođe često podižu u blizini rijeka ili na strmim padinama koje su optimalno okrenute prema suncu (južno na sjevernoj hemisferi i sjeverno na južnoj hemisferi). To im omogućava da koriste ne samo povećanu izloženost suncu već i toplotu koju stvara sunčeva svjetlost koja se reflektira od vode.
Međutim, postoje izuzeci od pravila, sa jedinstvenim ekspozicijama i povoljnim vremenskim uslovima u određenim regijama koji omogućavaju vinogradarstvo u područjima izvan ovih tipičnih geografskih širina. A da ne spominjemo činjenicu da su klimatske promjene već počele redefinisati ta ograničenja.
TLO
Tip tla i kvalitet tla igraju ključnu ulogu u vinogradarstvu, utičući na odvod vode, zdravlje korijena i dostupnost hranljivih matarija. Različiti tipovi tla, od krečnjaka i krede do gline i ilovače, nude različite prednosti i izazove za uzgoj grožđa. pH vrijednost i sadržaj minerala u svakoj od njih takođe mogu uticati na rast vinove loze i profil okusa grožđa, dodajući još jedan sloj složenosti tlu terroira.
Suprotno uvriježenom mišljenju, vinova loza zapravo uspijeva na manje plodnim tlima gdje mora više raditi kako bi pristupila vodi i hranljivim materijama. Kada je prisiljena na muke, rezultirajuće grožđe obično je bogatije složenošću i kvalitetom. U uslovima gdje vinova loza raste prelako i obilno, grožđe je često jednostavnije i generičnijeg kvaliteta.
Ova interakcija između tla i korijena vinove loze duboko utiče na mineralnost, kiselost i ukupni karakter grožđa, što je ključno za vinogradare da razumiju kako bi primijenili najbolje prakse koje vode do proizvodnje grožđa u skladu sa željenim stilom vina.
UPRAVLJANJE ČOKOTOM
Efikasno upravljanje čokotom vinove loze/vinogradom je ključno za proizvodnju grožđa. To obuhvata niz praksi i tehnika koje vinogradari koriste za poboljšanje zdravlja i produktivnosti vinove loze i za brigu o njenom cjelokupnom korijenovom sistemu. Neki od najvažnijih aspekata upravljanja vinovom lozom uključuju:
1.Rezidba i uzgojni oblik čokota: Rezidba pomaže u kontroli rasta vinove loze i prinosa grožđa, dok uzgojni oblik oblikuje strukturu čokota/dizajn kako bi se optimizirao kvalitet grožđa i izloženost sunčevoj svjetlosti. Ovo pomaže u maksimiziranju performansi vinove loze u lokalnim klimatskim uslovima i sprečava da izdanci/lastari dodiruju tlo i uspostavljaju novo i neželjeno korijenje.
2.Upravljanje krošnjom: Krošnja vinove loze, ili lisna površina čokota vinove loze, igra ključnu ulogu u sposobnosti vinove loze da fotosintetizira i reguliše rast i sazrijevanje grožđa. Bez obzira na to da li vinogradar koristi uklanjanje lišća kako bi grožđe bilo više izloženo suncu ili pušta lišće da raste kako bi ga zaštitio od previše sunčeve svjetlosti, pravilno upravljanje krošnjom pomaže u kontroli sazrijevanja grožđa. Ovaj važan proces takođe pomaže u osiguravanju potrebne cirkulacije vazduha kako bi se vinova loza zaštitila od štetočina i bolesti, što je posebno važno pri proizvodnji biodinamičkog i organskog vina.
UPRAVLJANJE…Šta je vinogradarstvo?
3.Upravljanje tlom i vodom: Zdravo tlo i odgovarajuća količina vode su od fundamentalnog značaja za vinograde. To zahtijeva održavanje prave ravnoteže hranljivih materija i organski jedinjenja u tlu. Naravno uz pažljivo prilagođavanje potreba vinograda kako mu se ne bi davalo previše vode.
4.Suzbijanje bolesti i štetočina: Održavanje zdravlja vinove loze takođe znači zaštitu od štetočina i bolesti. Dok sve više vinogradara danas primjenjuje održive, organske i biodinamičke prakse vinogradarstva kako bi smanjili ili eliminisali unos hemikalija, ponekad se koristi i ciljana upotreba pesticida.
5.Vrijeme berbe: Odluka o pravom vremenu/terminu za berbu grožđa predstavlja kulminaciju sezone upravljanja čokotom. Na ovu ključnu odluku utiču faktori poput vremenskih uslova i nivoa šećera u grožđu, kiselosti i razvoja okusa, a sve to oblikuje Majka Priroda i prethodni mjeseci pažljivog upravljanja vinogradom.
SORTA GROŽĐA
Izbor sorte grožđa je fundamentalan za vinogradarstvo jer različite sorte grožđa imaju različite karakteristike i potrebe. Na primjer, neke bijele sorte grožđa poput sorte Riesling odlično uspijevaju u hladnijim klimama gdje mogu održati svoju kiselost. Dok druge sorte grožđa poput crne sorte Cabernet Sauvignon trebaju toplotu kako bi razvile bogate okuse i duboku boju. Neke sorte poput sorte Pinot Noir osjetljivije su na tlo. Dok su druge, poput sorte Grenache, svestranije i mogu se prilagoditi širem rasponu tipova tla.
Budući da se sorte razlikuju po klimatskim preferencijama, otpornosti na bolesti, vremenu zrenja i slično. Njihova kompatibilnost sa klimom i tlom njihovog vinogradarskog regiona mora se uskladiti kako bi se postigla optimalna ekspresija. Štaviše, svaka sorta grožđa ima jedinstvene arome i okuse koji postavljaju temeljni profil okusa vina. A na sve to utiče terroir u kojem se uzgaja (https://ovinu.info/znacaj-izbora-sorte-vinove-loze-u-proizvodnji-grozdja-i-vina/).
Iz različitih razloga, međudjelovanje ovih faktora – klime, tla, upravljanja čokotom i sorte grožđa – definiše vinogradarsku praksu. Dubinsko razumijevanje načina na koji ovi elementi međusobno djeluju omogućava vinogradarima i rukovodiocima vinograda da donosu informisane/pravovremene odluke. Odluke koje postavljaju temelje timu za proizvodnju vina da odabere najbolje grožđe. Stvori najbolja vina koja izražavaju puni potencijal njihove sorte grožđa i terroira.
ISTORIJA VINOGRADARSTVA
Ne možemo u potpunosti odgovoriti na pitanje „šta je vinogradarstvo“? bez da pogledamo gdje je ta praksa zapravo započela. Korijeni vinogradarstva sežu hiljadama godina unazad, u davna vremena. Dokumentacija o uzgoju divljeg grožđa postoji još u neolitskom periodu (10.000 do 2.200. godine prije nove ere). Arheološki dokazi ukazuju na to da je pripitomljavanje vrste Vitis vinifera (ili uobičajene sorte grožđa porijeklom iz Evrope) započeto oko 6.000. godine prije nove ere. Današnja Gruzija se smatra rodnim mjestom vina.
Vinogradarstvo se potom proširilo Mediteranom i Bliskim istokom zahvaljujući drevnim civilizacijama poput Egipćana, Feničana, Grka i Rimljana. Ovi rani vinogradari razvili su prve prakse upravljanja vinogradima, shvatajući važnost terroira i izbora sorti. Mnogo prije nego što su ovi koncepti formalno definisani.
U srednjem vijeku evropski monaški redovi postali su čuvari znanja o vinogradarstvu, pedantno njegujući vinograde i usavršavajući tehnike proizvodnje vina. Ovaj period učvrstio je vezu između specifičnih sorti grožđa i njihovih idealnih uslova za uzgoj. Što je važan princip modernog vinogradarstva.
Renesansa i naredni vijekovi doveli su do globalne ekspanzije proizvodnje grožđa. A evropski istraživači i kolonisti su uveli vinovu lozu u vinorodne regije poput Južne Afrike, Australije, Brazila, Novog Zelanda, Sjeverne Amerike. Uprkos izazovima poput filoksere krajem 19. vijeka, koja je opustošila vinske regije širom Evrope. Filoksera je podstakla inovacije u tehnikama kalemljenja, vinogradarstvo se nastavilo razvijati.
Danas se vinogradarstvo suočava sa izazovima poput klimatskih promjena i zabrinutosti za održivost, ali duh inovacija cvjeta. Nove tehnologije i ekološki odgovorne prakse nastavljaju se pojavljivati. Što zajedno sa dubljim razumijevanjem terroira i dalje pomiče granice kvaliteta i raznolikosti vina.
KOJI SU TO TIPOVI VINOGRADARSTVA?
Vinogradarstvo nije univerzalna praksa. Obuhvata niz pristupa u proizvodnji grožđa, a svaki je prilagođen specifičnim filozofijama, ciljevima održivosti, te uslovima okoline unutar vinogradarskih područja. Neki od glavnih tipova vinograda uključuju:
Konvencionalno vinogradarstvo: koristi utvrđene metode, tehnologije i sintetičke hemikalije i đubriva sa fokusom na maksimiziranje efikasnosti i prinosa grožđa. (Što ponekad može izazvati zabrinutost zbog potencijalnog uticaja na okolinu)
Održivo vinogradarstvo: uravnotežuje zdravlje okoline, ekonomsku isplativost i društvenu odgovornost. Često integrišući kombinaciju konvencionalnih, organskih i biodinamičkih praksi
Organski uzgoj vinogradstva (organsko vinogradarstvo): izbjegava sintetičke supstance, fokusirajući se na organska đubriva i prirodne metode suzbijanja štetočina. Kako bi se njegovala vinova loza, podsticao biodiverzitet, promovisalo zdravlje tla i smanjio uticaj na okolnu.
Biodinamičko vinogradarstvo: holistički pristup koji vinograd tretira kao samoodrživi ekosistem. Uključujući lunarne/mjesečeve cikluse, kosmičke ritmove i specijalizovane preparate za poboljšanje zdravlja tla i biljaka
Prirodno vinogradarstvo: naglašava minimalnu intervenciju, omogućavajući prirodi da što je više moguće vodi rast vinove loze i grožđa
Precizno vinogradarstvo: još uvijek u ranoj fazi, ovaj tehnološki vođen pristup koristi analizu podataka i alate poput dronova, senzora i GPS-a za precizno praćenje. Za precizno praćenje i upravljanje pojedinačnim lozama ili vinogradskim blokovima sa ciljem optimizacije kvaliteta i efikasnosti.
VINARSTVO NASUPROT VINOGRADARSTVO: Jesu li vinarstvo i vinogradarstvo isto?
Kratak odgovor je da… i ne! Tehnički gledano, vinogradarstvo i vinarstvo se odnose na nauku, uzgoj i proučavanje grožđa. Međutim, vinogradarstvo je termin koji se koristi za sve vrste grožđa (uključujući svježe stono grožđe). Dok se vinarstvo odnosi na uzgoj grožđa za vino.
Uz to rečeno, važno je napomenuti da se u vinskoj industriji termin “vinarstvo” proteže daleko izvan ove rječničke definicije. Često ćete čuti da se koristi za označavanje cijele proizvodnje vina, inače poznate kao proces vinifikacije.
ŠTA JE VINOGRADARSTVO – ČESTO POSTAVLJANA PITANJA
Vinogradarstvo spaja umjetnost i nauku uzgoja grožđa, zauzimajući centralno mjesto u vinarstvu (proizvodnji vina) i stvaranju različitih tipova vina. Evo nekih od najčešće postavljanih pitanja o ovom fascinantnom (i izazovnom!) području.
Koja je definicija vinogradarstva?
Značenje vinogradarstva je briga i uzgoj grožđa. U vinskoj industriji, ono se fokusira na sve aspekte vinogradarstva. Od odabira prave sorte grožđa za određeni terroir, preko sadnje i njegovanja čokota vinove loze, do upravljanja bolestima i štetočinama, i konačno. Do berbe visokokvalitetnog grožđa za proizvodnju vina.
Koje je porijeklo riječi vinogradarstvo?
Riječ ‘viticulture’ potiče od latinske riječi ‘viticultura’, gdje ‘vitis’ znači vinova loza, a ‘cultura’ što znači uzgoj. Ova etimologija odražava duboke istorijske korijene uzgoja grožđa koji datiraju hiljadama godina unazad.
Koji je tip diplome vinogradarstvo i vinarstvo?
Vinogradarstvo i Vinarstvo/Enologija su akademske discipline koje kombinuju proučavanje uzgoja grožđa (vinogradarstvo) sa naukom o vinarstvu/proizvodnji vina (enologija). Diplome u ovoj oblasti kreću se od dvogodišnjeg do diplomskog studija, pa sve do doktorskog. Svaki od njih ima za cilj pripremu studenata za karijeru u vinskom biznisu.
KOME SE PRIPISUJE RAZVOJ NAUKE O VINOGRADARSTVU?
Iako se nijednoj osobi ne može pripisati zasluga za razvoj vinogradarstva kao nauke, starogrčki i rimski vinogradari su značajno unaprijedili tu praksu.
Koja je razlika između vinogradarstva i enologije?
Vinogradarstvo je nauka i praksa uzgoja grožđa, sa fokusom na rast i njegu vinove loze. S druge strane, enologija je nauka o vinu. Dok vinogradarstvo priprema grožđe, enologija preuzima posao nakon što se grožđe ubere. Fokusirajući se na operacije u vinariji kao što su proces fermentacije (kada se sok od grožđa pretvara u vino), miješanje, odležavanje i flaširanje.
ŠTA JE VINOGRADARSTVO: ZAKLJUČAK
Vinogradarstvo je temelj vinarstva/proizvodnje vina i igra ključnu ulogu na putu grožđa od vinograda do vaše vinske čaše. Od detaljnih praksi uzgoja grožđa u vinogradu do ekološke svijesti različitih metoda vinogradarstva. Svaki aspekt vinogradarstva je prilagođen kako bi se postigli najbolji rezultati u proizvodnji grožđa i, u konačnici, samog vina. To je fascinantno područje prožeto istorijom, tradicijom i stalnim inovacijama, koje se neprestano razvija kako bi se suočilo sa izazovima našeg vremena.
Da bismo pravilno odgovorili na pitanje „ šta je vinogradarstvo? “. Važno je napomenuti da je uzgoj grožđa više od same poljoprivrede – to je strast, nauka i umjetnost. To je okosnica vinske industrije, osiguravajući da svaka čaša vina ispriča jedinstvenu priču o svojoj sorti, terroiru i ljudima koji su ga stvorili.
Allie Albanese: What is Viticulture and How Does It Impact Wine? (Šta je vinogradarstvo i kako ono utiče na vino?). Izvor: https://www.parchedaroundtheworld.com/. Objavljeno: 25.02.2024. Prevod i obrada teksta: Dragutin Mijatović
