Upravljanje rizicima u vinogradarstvu. Iako se uvijek nadamo najboljem, budućnost svakog vinogradarskog posla je neizvjesna. Moguće je da neki budući događaji i ishodi mogu biti štetni za profitabilnost vinograda ili stvoriti nedosljednost prihoda tokom vremena (kao što su pojava mraza i pepelnice, kao na foto 1). Drugi događaji – na primjer virus uvijanja lišća i bolest debla (foto 2) – mogu imati mnogo veći uticaj koji ugrožava sam ekonomski opstanak vinogradarskog poduhvata. Zamislivi štetni događaji i ishodi nazivaju se rizicima. To su prepreke uspjehu.
Postoje mišljanja da su rizici posljedica neaktivnosti, poput nedostatka navodnjavanja kada su čokoti vinove loze pod jakim vodnim stresom. Međutim, akcije poduzete u pogrešno vrijeme, poput kada vinova loza nije u stanju da u potpunosti iskoristi prednosti vode, ili akcije primijenjene nepravilnim intenzitetom, takođe mogu biti štetne za vinograd.
Drugi primjer rizika zbog akcije preduzete u pogrešno vrijeme je primjena azotnih đubriva dok su čokoti u stanju mirovanja. Primjer rizika zbog akcije primijenjene nepravilnim intenzitetom je prevršivanje lastara/izdanaka koja se primjenjuje toliko ozbiljno da je sazrijevanje grožđa narušeno/smanjeno. U nekim slučajevima, nepravilno primijenjeni resursi stvaraju štetne nuspojave, od kojih se neke mogu proširiti i izvan vinograda. Stoga, kako bi se osigurao uspješan vinograd, razmatranje rizika treba biti dio gotovo svih upravljačkih odluka.
Vrste poslovnih rizika u vinogradarstvu
Postoje četiri glavne klase/tipovi poslovnih rizika u vinogradima (tabela 1). Tržišni rizici (Market risks) uključuju smanjenu potražnju za grožđem. Niže cijene grožđa i povećanu konkurenciju stranih ili drugih domaćih proizvođača. Finansijski rizici (Financial risks), kao što su ograničen pristup kapitalu, promjenljive kamatne stope i sporo plaćanje ili neplaćanje od strane kupaca, takođe su zabrinjavajući. Tu su i stalno rastući Vladini rizici (Government risks), koji prečesto poprimaju oblik loše osmišljenih, nametljivih, remetilačkih i skupih politika i propisa.
Proizvodni rizici (Production risks), četvrta klasa rizika vinogradarskog poslovanja, su višestruki. Oni uključuju rizike resursa, kao što su smanjena dostupnost radne snage, opreme, energije, materijalnih inputa, tehnologije i informacija. Naravno, uspjeh vinogradarskog poslovanja u završnici zavisi o vještinama upravljanja, a neizvjesnost u vezi s tim je upravljački rizik. Ovi rizici su uobičajeni za većinu preduzeća, ali poljoprivredni poduhvati imaju dodatne rizike jer zavise o biološkim procesima i uslovima okoline.
Među njima su poznati vremenski rizici. Mraz, jaki vjetrovi, kiše, grad, suša, požar i vrućina tokom kritičnih perioda vegetacije mogu nanijeti značajnu štetu grožđu i finansijskoj dobrobiti preduzeća. Štetočine i bolesti, uključujući dolazak novih egzotičnih štetočina, uvijek su prisutni rizici. Za uzgoj vinove loze postoje vinogradarski rizici, koji obuhvataju kratkoročne i dugoročne trendove u proizvodnji grožđa. Kao što su kvalitet grožđa i profitabilnosti vinograda povezane sa stresom na vinovoj lozi, propadanjem čokota vinove loze i smanjenjem funkcije korijenove zone. Naše nepotpuno znanje o vinovoj lozi i agroekosistemima vinograda ponekad pogoršava vinogradarske rizike koji prate odluke o upravljanju vinogradima.
Upravljanje poslovnim rizicima vinograda
Na prvi pogled, rizici poslovanja u vinogradima mogu izgledati ogromni. Ali postojanje mnogih uspješnih vinogradarskih preduzeća svjedoči o njihovoj upravljivosti. Važan korak u upravljanju rizicima poslovanja u vinogradima je osmišljavanje plana upravljanja rizicima.
Počnite sastavljati svoj plan sa naslovima glavnih kategorija rizika: finansijski rizik, tržišni rizik, vladin rizik i proizvodni rizik. Ispod svakog od ovih naslova navedite specifične vrste rizika. Zatim, pored svakog specifičnog rizika, navedite moguće događaje, njihove procijenjene ekonomske posljedice i strategije upravljanja za njihovu kontrolu. Za složene i rizike velikog obima, organizujte susrete/razgovore. Posljedice i strategije upravljanja unesite u tabelu kontingencije/slučajeva kako biste procijenili kompromise između rizika i prinosa za različite opcije (tabela 2).
Preventivne strategije upravljanja tržišnim rizicima mogu uključivati prodajne i marketinške napore. Težnju za jakim odnosima sa vinarijama, izgradnju raznolike baze kupaca, učešće u regionalnim promotivnim naporima, raznolik izbor sorti i druge mjere za diferenciranje vašeg vinograda na tržištu grožđa. Dobro osmišljeni ugovori sa raznolikim skupom pouzdanih kupaca grožđa. Određena količina vlasničkog kapitala u poslovnoj imovini. Kontrolisani dug, novčane i kreditne rezerve te blizak odnos sa kreditorom potencijalni su elementi upravljanja finansijskim rizicima. Za vladine rizike, podrška grupama za zagovaranje u industriji i angažovanje i podrška izabranim zvaničnicima koji podržavaju situaciju su neke od opcija upravljanja.
Upravljanje rizicima u vinogradarstvu
Upravljanje rizikom u proizvodnji počinje naporima u zapošljavanju usmjerenim na kompetentnost i efikasnost. Slijede strategije za kontrolu štetočina i bolesti. Optimizaciju zona korijena u vinogradu i regulaciju rasta vinove loze. Karakteristika krošnje te nivoa i kvaliteta prinosa. Izgradnja trajnih odnosa sa pouzdanim dobavljačima materijala, opreme, radne snage i rada sa prilagođenim mašinama takođe je ključna za minimiziranje rizika u proizvodnji. Traženje pouzdanih tehničkih informacija, promovisanje istraživanja proizvodnje grožđa i daljnje obrazovanje smanjuju tehničke rizike.
Sorte, podloge i dizajn vinograda (razmaci sadnje, oblikovanje čokota, vezivanje lastara i rezidba) koji su pogodni za vašu lokaciju vinograda, u kombinaciji sa pažljivim osnivanjem vinograda, uveliko doprinose ublažavanju kratkoročnih i dugoročnih rizika u proizvodnji. To pretpostavlja da su novozasađene loze nedavno testirane na poznate ozbiljne virusne patogene (tj. da su certifikovane od odgovarajuće ustanove). Kada je riječ o vremenskim prilikama, sušu možemo ublažiti navodnjavanjem i možemo pružiti određenu zaštitu od hladnoće i vrućine. Osim toga, vrijeme je izvan naše kontrole. Međutim, možemo smanjiti finansijske rizike povezane sa štetom od vremenskih prilika/neprilika osiguranjem roda.
Naravno, osmišljavanje plana upravljanja rizicima je samo početak. Mora se implementirati. Osim toga, treba ga mijenjati po potrebi kako bi se prilagodio promjenjivim uslovima, što zahtijeva da ostanete pažljivi, fleksibilni i svjesni opcija upravljanja. Na kraju, upravljanje rizicima je lična stvar zasnovana na nečijim vrijednostima, dubini znanja, prošlom iskustvu, neto vrijednosti, finansijskim obavezama. Te obavezama prema drugima uključenima u operaciju i veličini potencijalnih dobitaka ili gubitaka povezanih sa bilo kojim određenim rizikom.
Više o ovim problema u radovima datim na kraju orginalog članka.
Pogledati i: https://ovinu.info/sistematski-monitoring-vinograda/
Stan Grant: Risk Management For Vineyard Businesses (Upravljanje rizicima za vinogradarske poslove). Izvor: https://lodigrowers.com/risk-management-for-vineyard-businesses/. Objavljeno: 16.11.2020. Prevod i obrada teksta: Dragutin Mijatović
