Regulisano deficitarno navodnjavanje odnosi se na praksu primjene manje od pune količine vode koju vinograd može koristiti. Cilj deficitarnog navodnjavanja je izazvati i održati umjereni vodni stres koji zaustavlja rast izdanaka i ograničava rast grozdova bez uticaja na zdravlje lišća i akumulaciju šećera. To je moguće jer su rast izdanaka i rast bobica osjetljiviji na vodni stres nego na akumulaciju šećera. Deficitarno navodnjavanje smanjuje troškove navodnjavanja i truljenje grozdova, ali takođe poboljšava kvalitet grožđa kroz povećanu kiselost, sniženi pH i povećani sadržaj fenola (boja, aroma, okus i trpkost). Mnoge vinarije promovišu deficitarno navodnjavanje jer se prednosti u kvalitetu grožđa prevode u vina višeg kvaliteta koja se efikasno takmiče na tržištu vina.
Regulisano deficitarno navodnjavanje
Uspješno deficitarno navodnjavanje ima nekoliko zahtjeva. Prvo, efikasno deficitarno navodnjavanje zahtijeva održivi umjereni vodni stres, uz izbjegavanje ozbiljnog vodnog stresa, koji je štetan za kvalitet grožđa i zdravlje vinove loze. Australijanci koji su pioniri ove tehnike nazivaju je regulisano deficitarno navodnjavanje (regulated deficit irrigation-RDI) kako bi naglasili važnost regulisanja vodnog stresa umjerenim rasponom.
Uspješan RDI takođe zahtijeva da rano u sezoni, prije nametanja vodnog stresa, vinova loza ima pristup dovoljnoj količini vlage u tlu. Kako bi se dobile potpuno razvijene krošnje 14 do 20 čvorova po izdanku (foto 1). Osim toga, potrebno je da nakon berbe do prvog mraza, vinova loza ima pristup dovoljnoj količini vlage u tlu kako bi se ublažio stres i održalo zdravo lišće. Što je ključno za proizvodnju i skladištenje ugljenohidrata za upotrebu rano u sledećoj vegetacijskoj sezoni. Stoga, održiva RDI strategija uključuje minimalni vodni stres prije zametanja bobica. Umjereni vodni stres od zametanja bobica do berbe i minimalni vodni stres nakon berbe.
Obično nije potrebno navodnjavanje u ranoj sezoni za rast/razvoj punih krošnji u vinogradima. U vinogradima sa malim čokotima i niskom gustoćom čokota i tlima sa velikim kapacitetom zadržavanja vlage. Nasuprot tome, vinogradi sa velikim/razvijenim čokotima ili visokom gustoćom čokota i tlima sa niskim kapacitetom zadržavanja vlage često neće dostići pun razvoj krošnje bez navodnjavanja u ranoj sezoni. Na primjer, navodnjavanje u ranoj sezoni rijetko je potrebno za male/nerazvijene uzgojne oblike čokota na dubokoj pjeskovitoj ilovači. Ali je uobičajeno za četverokraki uzgojni oblik čokota na šljunkovitoj ilovači. Potreba za navodnjavanjem u ranoj sezoni može se utvrditi na osnovu izgleda čokota, očitanja pritiska pumpi ili mjerenja vlažnosti tla.
Kretanje vode
Tokom vegetacijske sezone, uspješna implementacija RDI-a zahtijeva praćenje kontinuuma vlage koji se proteže od tla direktno do atmosfere ili kroz vinovu lozu do atmosfere (foto 2). Naravno, unutar kontinuuma naš primarni fokus je vinova loza. Stanje čokota vinove loze i izgled u bilo kojem trenutku tokom vegetacijske sezone u odnosu na stanje koje očekujemo ili želimo. Primarni je faktor za naše odluke o rasporedu navodnjavanja.
Na početku sezone izdanci bi trebali imati umjerenu stopu rasta, a listovi bi trebali biti normalne veličine. Nakon što dostignete punu/dobro razvijenu krošnju, obustavite navodnjavanje ili nastavite sa njegovim odustajanjem kako biste zaustavili rast izdanaka. Što je evidentno u blijedim vrhovima izdanaka, kratkim internodijima blizu vrhova, zaklanjanju vrha izdanka apikalnim listovima i eventualno blagom uvenuću vitica i peteljki tokom najtoplijeg dijela dana (foto 3).
Razvoj krošnje
Nakon što se rast izdanaka zaustavi, primjenjuje se RDI kako bi se održalo lišće bez obnovljenog rasta izdanaka (foto 4). Žutilo ili sparušenje bazalnih listova ukazuje na ozbiljan stres zbog nedostatka vode i potrebu za povećanim navodnjavanjem. Prije nego što takvo oštećenje listova postane lako uočljivo, listovi mogu izgledati blago uvelo, a izložena tkiva listova mogu biti topla i izgledati izblijedjelo.
Razvoj punih krošnji, zaustavljanje rasta izdanaka i umjereni stres zbog vode trebali bi se dogoditi ubrzo nakon cvjetanja. Kako bi se postigle maksimalne koristi u kvalitetu grožđa od RDI-a. Kasnije vrijeme će i dalje imati korisne efekte, ali su oni donekle smanjeni.
U sledećem članku, raspravljat ćemo o ostalim komponentama kontinuuma tlo-loza-atmosfera. Kao i rasporedu navodnjavanja nakon što je rast izdanaka zaustavljen.
Pročitati i: https://ovinu.info/upravljanje-vinogradom-u-susnim-uslovima/
Više o ovom problemu u člancima datim u prilogu orginalnog rada.
Stan Grant: Regulated Deficit Irrigation – Part I. Izvor: https://lodigrowers.com/. Prevod i obrada teksta: Dragutin Mijatović
