Upravljanje vinogradom poslije berbe

Upravljanje vinogradom poslije berbe. Tokom cijele sezone, fokus onih od nas koji su uključeni u posao sa grožđem bio je na proizvodnji ekonomski isplativog prinosa koji ispunjava ili premašuje očekivanja vinarije. Naravno, osjećamo veliko olakšanje nakon što vinarija primi grožđe. I dok je primamljivo da lični odmor bude naš prvi zadatak nakon berbe, ne bismo trebali zanemariti izvore naših prihoda – naše vinograde. Jer su i čokoti naporno radili i moraju se pripremiti za sledeću vegetaciju, koja za njih počinje odmah nakon završene berbe. Da bismo im što bolje pomogli, imamo najmanje četiri važna i donekle međusobno povezana cilja rukovođenja vinogradom. Cilja koja treba postići prije prvog mraza i opadanja lišća. Mjere koje se poduzimaju za postizanje ovih ciljeva teme su ovog članka.

_{1.Ublažavanje stresa i podmlađivanje krošnje}

Uzgoj i berba grožđa postavlja značajne zahtjeve čokotu i resursima koji su mu dostupni. Do berbe, krošnje su istrošene i često pomalo stare kao posljedica toga (foto 1). Krošnje takođe mogu pretrpjeti određenu količinu oštećenja zbog štetočina, vrućine, UV zračenja, nedostatka vode i neravnoteže hraniva. Nadalje, mehanička berba neizbježno rezultira djelomičnom defolijacijom čokota. Ovi faktori smanjuju sposobnost čokota da funkcionišu, uključujući i pripremu za sledeću vegetaciju.

Stoga je prvi cilj navodnjavanje nakon berbe – ublažavanje stresa i podmlađivanje krošnje. Da biste to postigli, potrebno je prekinuti rasporede regulisanog deficita navodnjavanja i obilnije navodnjavati. Koeficijenti prinosa se brzo mijenjaju kasno u vegetaciji, što komplikuje rasporede navodnjavanja zasnovane na evapotranspiraciji (ET) i često ugrožava njihovu tačnost. Štaviše, visoka preciznost nije potrebna za planiranje navodnjavanja nakon berbe kao što je bila za održavanje umjerenog stresa vode pod rasporedima regulisanog deficita navodnjavanja. S obzirom na ove činjenice, vlažnost tla je obično najjednostavniji i najefikasniji vodič za navodnjavanje nakon berbe. Tokom ovog vremena, vlažnost površinskog sloja tla ispod kapajućih emitera trebala bi redovno dostizati poljski kapacitet, koji je oko -20 do -35 cbara za tenziometre. Kako period nakon berbe odmiče, vremenski intervali između navodnjavanja se produžavaju sve dok, ako je potrebno, navodnjavanje radi ponovnog vlaženja do blizu poljskog kapaciteta, ne postane rijetko.

Nakon navodnjavanja poslije berbe radi ublažavanja stresa, mala količina novog lišća trebala bi se pojaviti u vinogradu. Dobro vođen rast izdanaka nakon berbe sastoji se od samo nekoliko čvorova i malih listova (foto 2). Njihova pojava je potvrda ublažavanja stresa i poboljšanog metabolizma vinove loze, uključujući fotosintezu. Pojava više od nekoliko novih čvorova izdanka, koji neće preživjeti zimu, obično je loša investicija među resursima čokota.

_{2.Stimulacija rasta korijena}

Bez konkurencije roda za resurse, korijenje ima povoljnu priliku za rast. U stvari, period poslije berbe često je period najvećeg rasta korijena u vinogradu. Rast novih izdanaka, kao što je gore opisano, dokaz je naglog porasta aktivnosti korijena, jer njihov nastanak zavisi od hormona sintetizovanih u vrhovima korijena.

Podsticanje rasta korijena nakon berbe pruža nekoliko prednosti. Povećava korijenov sistem i njegov pristup resursima/rezervama tla. Povećava kapacitet čokota za rast, proizvodnju grožđa, sazrijevanje i toleranciju na stres. Često smanjuje varijabilnost rasta čokota unutar vinograda. Povećani korjenov sistem takođe pruža još jednu prednost važnu za sledeći cilj.

_{3.Skladištenje hranjivih materija}

Kao što je gore spomenuto, ublažavanje stresa nakon berbe poboljšava fotosintezu i proizvodnju ugljenohidrata. Veliki dio ove proizvodnje ugljenohidrata nakon berbe skladišti se u drvenastim tkivima čokota, posebno drvenastom korijenju. Na početku sledeće vegetacije, ove uskladištene rezerve ugljenohidrata bit će remobilizovane i premještene u pupoljke koji se bude/kreću i razvijaju u izdanke. One će ostati esencijalni resursi za nova tkiva izdanaka sve dok se ne razvije odgovarajuća površina lišća kako bi izdanci postali samoodrživi. Kada uskladišteni ugljenohidrati nisu dovoljni, kretanje pupoljaka i razvoj izdanaka su varijabilni, izduživanje izdanaka je sporo, veličina izdanaka je ograničena, a boja lišća je blijeda (foto 3).

Pored ugljenohidrata, vinova loza skladišti mineralne materije u drvenastim tkivima, što takođe podržava rani rast izdanaka i do određene mjere razvoj bobica nakon cvatnje. Među mineralnim materijama, kalijum je najvažnija briga jer se unos kalijuma znatno smanjuje oko 30 dana nakon berbe, a s njim i efikasnost đubrenja. Oko 2,5 kilograma kalijuma po toni grožđa napustilo je vinograd sa ubranim grožđem. Često je korisno primijeniti oko trećinu ove količine za đubrenje nakon berbe.

_{Upravljanje vinogradom poslije berbe}

Za razliku od kalijuma, drugi makronutrijenti, uključujući azot i fosfor, apsorbuju se i skladište u drvenastim tkivima čokota do opadanja lišća. Ipak, njihova primjena ubrzo nakon berbe povećava efikasnost đubrenja i produžuje mogućnost obnavljanja iscrpljenih rezervi.

NPK mješavine đubriva sa niskim udjelom amonijevog azota i visokim udjelom fosfora i kalijuma ublažavaju stres i poboljšavaju aktivnost korijena. Nadalje, značajan dio azota i fosfora koje sadrže ostataje u korijenu, podstičući skladištenje hraniva tokom obnovljenog rasta izdanaka/lastara. Tipične doze su između 20 i 100 kg (5 i 25 galona) 3-12-14-4(S) ili sličnog đubriva po hektaru, ovisno o ostvarenom prinosu grožđa i dizajnu vinograda. Veće doze mogu biti prikladne za vinograde sa velikom površinom ili vinograde pod velikim stresom/visokim prinosima.

Mikronutrijenti se takođe skladište u drvenastim tkivima čokota, ali budući da su potrebni u malim količinama, njihova primjena nakon berbe uglavnom nije problem za upravljanje. Može postojati jedan izuzetak, a to je bor. Među raznim vremenima i metodama primjene, odgovarajuće doze folijarnog đubriva bora (npr. 2,2 kg Solubora) tokom jeseni su najefikasnije u povećanju bora u pupoljcima i maksimiziranju zametanja bobica sledeće godine. Ova metoda može biti posebno korisna za sorte kao što su Zinfandel, koji je vrlo osjetljiv na nedostatak bora, kada se uzgaja na zemljištima sa niskim sadržajem bora. Adekvatna količina bora je takođe neophodna za razvoj drvenastog tkiva i otpornost na hladnoću, što je naš krajnji cilj.

_{4.Otpornost tkiva lastara na hladnoću} 

Skladištenje ugljenohidrata u tkivima izdanaka je ključno za njihovu otpornost na hladnoću. Shodno tome, aktivnosti održavanja nakon berbe koje podstiču funkcije listova, a istovremeno ograničavaju količinu rasta novih izdanaka, poboljšavaju otpornost izdanaka na hladnoću.

Zapravo, ako je u vinogradu sve prošlo dobro, izdanci su počeli postajati otporni na hladnoću prije ili tokom šarka, što je započeto (formiranjem periderma) blizu baze izdanka. Tokom perioda nakon berbe neophodno je završiti proces (foto 4). Ograničeno skladištenje ugljenohidrata, nedostatak azota i nedovoljna hidratacija tkiva izdanka zbog prekomjernog stresa od vode uobičajeni su faktori nakon berbe koji ograničavaju otpornost izdanka na hladnoću (foto 5).

_{Druge brige nakon berbe}

Suzbijanje štetočina, suzbijanje korova u redovima čokota, te poboljšanje tla, duboka obrada i sjetva postrnih usjeva u međurednom prostoru spadaju među ostale aktivnosti upravljanja vinogradom koje se najčešće primjenjuju nakon berbe.

_Zaključci

Ciljevi upravljanja vinogradom nakon berbe uključuju ublažavanje stresa i podmlađivanje krošnji, stimulisanje rasta korijena, podsticanje skladištenja hraniva i poboljšanje otpornosti tkiva izdanaka na hladnoću. Poduzimanje mjera za postizanje ovih ciljeva što je prije moguće nakon berbe maksimizira njihovu efikasnost i koristi. Osim toga, brza provođenje osigurava da će vinova loza biti što spremnija za sledeću vegetaciju, ukoliko neuobičajeno jak mraz ne prekine taj period nakon berbe.

Pogledati i: https://ovinu.info/upravljanje-vinogradom-tokom-zrenja/

Stan Grant: Post Harvest Vineyard Management (Upravljanje vinogradom poslije berbe). Izvor: https://lodigrowers.com/ . Objavljeno: 15.10.201 (9. Prevod i obrada teksta: Dragutin Mijatović

_{Upravljanje vinogradom poslije berbe – Literaturni izvori}

1. Christensen, LP; Beede, RH; Peacock, WL.  Foliar sprays prevent boron-deficiency symptoms in grapes.  California Agriculture.  60, 100-103.  (2006).
2. Conradie, WJ.  Seasonal uptake of nutrients by Chenin blanc in sand culture: I. Nitrogen.  S. Afr. J. Enol. Vitic.  1, 59-65.  (1980).
3. Conradie, WJ.  Seasonal uptake of nutrients by Chenin blanc in sand culture: II.  Phosphorus, potassium, calcium, and magnesium.  S. Afr. J. Enol. Vitic.  2, 7-13.  (1981).
4. Galet, P.  General Viticulture.  Oenoplurimedia, Chaintre, France, 2000.
5. Keller, M.  The science of grapevines.  Academic Press, Burlington, MA.  2010.
6. McKenry, M.V.  Grape root phenology relative to control of parasitic nematodes.  Am. J. Enol. Vitic.  35:206-211.  1984.
7. Mullins, MG; Bouquet, A; Williams, LE.  Biology of the grapevine.  Cambridge University Press, Cambridge.  (1992).
8. Williams, L. E., N. K. Dokoozlian, and R. Wample.  Grape.  p. 85-133.  In B. Schaffer and P. C. Anderson (ed.) Handbook of environmental physiology of fruit crops. I. Temperate crops.  1994.
9. Winkler, A. J., J. A. Cook, W. M. Kliewer, and L. A. Lider.  General Viticulture.  University of California Press, Berkeley, 1974.