Veni-vidi-vino. Kada držite čašu vina u ruci, zapravo gledate u važnu ulogu plemenitog grožđa u svjetskoj istoriji. „Vino je bilo najveći luksuz za milenijume čovečanstva“, napisao je Hugh Johnson u knjizi Story of Wine (Priča o vinu). Vino je bilo „jedan izvor utjehe i hrabrosti, njegov jedini lijek i antiseptik“. Vino je bilo izvor bogatstva, društvenog statusa, slobodnog preduzetništva, trgovine, likvidne valute i vrijedna roba u vrijeme rata.
Trenutno se vodi još jedan rat oko vina, ali ovaj je drugačiji od ostalih. Vezano je za žestoku konkurenciju domaćih i stranih vinara. Postoji više vinarija, nego ikada prije, koje se nalaze u različitim zemljama. Izbor između svega, od privatnih zaliha do varijanti koji smanjuju troškove, je beskrajan. Globalizacija je postala ili najvrednija ili za žaljenje komponenta u ovoj otrežnjujućoj borbi za prevlast vina.
Mike Veseth
Mike Veseth istražuje ovaj hrabri novi svijet prolijevanje vina u slavu boga u knjizi Wine Wars II. The Global Battle for the Soul of Wine (Vinski ratovi II: Globalna bitka za dušu vina). Autor, profesor emeritus međunarodne političke ekonomije na Univerzitetu Puget Sound u Tacomi, u Washingtonu, vrlo je zahvalna ličnost da raspravlja o ovoj temi. Godinama je vodio Wine Economist, koji je 2015. godine Gourmand International proglasio vinskim blogom “Best in the World” (Najbolji na svijetu). Napisao je i nekoliko knjiga o vinu i globalnoj ekonomiji, uključujući:
- 1. Globaloney: Unraveling the Myths of Globalization.
- 2. Wine Wars: The Curse of the Blue Nun, the Miracle of Two Buck Chuck and the Revenge of the Terroirists i
- 3. Around the World in 80 Wines.
Veseth plete intrigantnu priču o istoriji, politici, filozofiji, ličnim zapažanjima, trgovini i ekonomiji u jednom tankom, ali zabavnom tonu. Očigledno uživa u šaljivoj igri riječi koja se odnosi na vino kao što su “Da Vino Code” i “War on Terroir”. (Terroir je francuska riječ za ideju da su određena mjesta jednostavno neopisivo pogodnija za uzgoj vinove loze.) On čak pronalazi suptilne načine da uključi istaknute ljude kao što su Albert Einstein, Barack Obama, Joseph Schumpeter i Adam Smith i izmišljeni likovi kao što su Secret Squirrel, Pogo, Charlie Brown i Asterix the Gaul u njegov opšti razgovor.
Globalizacija. Veni-vidi-vino
Globalizacija „prilično bukvalno precrtava mapu vinskog svijeta“, napisao je Veseth. „Gurajući je iz Starog svijeta, gdje se još uvijek proizvodi većina zemaljskog vina. U mnoge nove svjetove, gdje su i proizvodnja i potrošnja u porastu“. Dok mnoge zemlje ostaju pristrasne na potrošnju domaćih brendova. Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino, koja je predstavljena kao “neka vrsta Ujedinjenih naroda vinskog svijeta”, primijetila je da 45% današnjeg vina prelazi barem jednu međunarodnu granicu.
Ovaj porast međunarodnih brendova doveo je do porasta boca jeftinog vina “Two-Buck Chuck” za koje su specijalizovani Trader Joe's i druge trgovine. To je pomoglo da se “teroaristi” isključe, koje on opisuje kao ljude koji “žele sačuvati i zaštititi ideju o vinu koje je prirodnije, više povezano sa zemljom, dublje usađeno u kulturu.”
Vinski ratovi nisu ograničeni samo na Stari svijet protiv Novog svijeta. Veseth vjeruje da vino pati od “krize identiteta” i da je “najveća prijetnja identitetu vina nešto što je svojstveno postojanju vina: alkohol”.
Šta on tačno misli? Iako većina ljudi vjeruje da je vino “samo sok od grožđa sa alkoholom”, ono zapravo nema “okus poput grožđa od kojeg je proizvedeno, osim u nekoliko specifičnih slučajeva”. Umjesto toga, to je proces fermentacije koji pretvara proizvod u ono što znamo kao vino, za koje vjeruje da je napadnuto zbog porasta “protivalkoholnih snaga”.
Po Veseth-ovom mišljenju, „čini se da su oni koji vide vino kao društveni ili zdravstveni problem, a ne kao suštinski element naše kulture, preuzeli zamah. Ako vino ne zna ko je i šta je i ne može da ispriča svoju priču svijetu, kako onda može da preživi?” Čini se da su borbene linije u vinskim ratovima prilično složene.
Leteći vinari – Veni-vidi-vino
Veseth analizira kako su različite zemlje koje proizvode vino iskoristile globalnu ekonomiju u svoju očiglednu prednost. Industrija vina Novog Zelanda, na primjer, je “izuzetno globalizovana”. Postala je glavna destinacija za “leteće vinare” i porasla je zahvaljujući uticaju britanskih misionara, kanadskih investitora i konsultanata iz Kalifornije.
Britanska vinska industrija je naglo porasla zahvaljujući velikim supermarketima kao što su Sainsbury's, Waitrose i Tesco. Tesco ugovara ugovore sa vinarijama za prodaju proizvoda pod svojom privatnom robnom markom. Rast tipova vina Two-Buck Chuck može se pripisati vinarima kao što su Ernest Gallo. Philip Wagner, novinar, vinogradar i vinar iz Baltimora je vjerovao da bi vino „trebalo biti pristupačan dio običnog života i stalni pratilac za vrijeme obroka .”
Brendiranje je još jedno sredstvo za postizanje uspjeha u vinskim ratovima. Blue Nun, Mouton Cadet i grožđe Sauvignon blanc koje se uzgaja u novozelandskoj vinskoj regiji Marlborough postali su poznata imena. Tu je i australijski brend Yellow Tail, koji je nekoliko godina bio najprodavanije uvozno vino u Sjedinjenim Državama.
Ne zato što je bilo najboljeg okusa, već zbog spoznaje da bi spravljenje vina „bez tanina i kiseline moglo biti vrlo privlačno. Posebno većini Amerikanaca koji baš i ne vole vino ili ga barem ne piju baš često. ” Međutim, kada je Brand Australia čvrsto uspostavljen u Americi, ova uzlazna putanja počela je postepeno kliziti do tačke u kojoj su ih zemlje poput Kine istisnule. Tako bi, uostalom, trebalo da funkcioniše slobodno tržište i konkurencija.
Trgovina je takođe dio globalne ekonomske formule za vino. Novi Zeland i Čile „prihvataju globalizaciju kao dio sistema liberalnih tržišnih reformi“ i posmatraju kako se njihov tržišni udio širi. Argentina je entuzijastično izvozila u SAD i Veliku Britaniju, a njena vina se danas često nalaze u našim domovima.
Promišljeni teroaristi
Stara, uspostavljena vinska industrija Južne Afrike preživjela je kroz periode procvata i kraha, i ograničen globalni pristup tokom aparthejda, te je vremenom postala popularna. Bilateralni trgovinski sporazumi su takođe uključivali proizvode od vina posljednjih decenija. Odluka Kine da uvede visoke carine na američko vino tokom predsjedavanja D. T. efektivno je slomila veliko izvozno tržište i znatne profite za vinarije poput bureta zrelog grožđa.
Veni-vidi-vino. Kada je u pitanju globalizacija orijentisana na vino, vjerovatno je pošteno reći da Veseth nije uvijek pijan od entuzijazma. Autor je u jednom poglavlju primetio da Francuska ostaje „sumnjiva” prema globalizaciji. Uprkos činjenici da je, kao i druge zemlje, „istovremeno privučena svojom raskošnom privlačnošću i zgrožena njenim zastrašujućim, remetilačkim potencijalom – baš kao i mi ostali. ” Istini za volju, mnogi ljudi ne gledaju na uspon globalne ekonomije zbog vina ili bilo čega drugog.
A opet, on je očito više na strani “promišljenih teroarista”. Ako smatrate da vinarstvo i proizvodnja vina imaju određene elemente istorije i tradicije koje treba čuvati i štititi, u bocama vina treba uživati. Uživati u društvu dobre hrane, porodice i prijatelja, onda je njegovo obrazloženje barem djelomično razumljivo.
Poznato nepoznato
Uključujući neka od strateških znanja iz uma pokojnog ministra odbrane Donald Ramsfeld-a, Veseth opisuje globalizaciju kao „poznato nepoznato“. Nejasno je hoće li “plima globalnih tržišta koja se povlači kako se pojave trgovinske barijere biti trajni trend ili ne”. Postoje i dodatne divlje karte, poput zatvaranja barova i restorana tokom pandemije korona virusa, klimatskih promjena i industrije plute. To bi takođe moglo igrati ulogu u određivanju pobjednika, gubitnika, pa čak i nekoliko vinara… err, cviljitela.
Vesethova intrigantna knjiga i njegova “očekivanja od grožđa” su stoga pružili neke važne uvide i istraživanja o vinskim ratovima i budućnosti vina, bez ostavljanja taloga na dnu vaše prazne čaše.
Naslov orginala: Veni, vidi, vino. Izvor: https://www.washingtonexaminer.com/. Objavljeno: 13.10.2022. by Michael Taube. Prevod: Dragutin Mijatović
POGLEDATI I:
- https://ovinu.info/ne-sudite-o-knjizi-po-koricama/
- https://ovinu.info/globalna-vinska-industrija-i-makroekonomski-faktori/
Dobro je znati-ako niste znali? 13. Šta se pored alkohola pojavljuje prilikom vrenja u procesu proizvodnje vina? Ugljendioksid. Gas koji se mora odstraniti, vodeći računa da se izbjegne ulaz kiseonika u vino. Zbog toga se pojavljuju mjerhurići na zidovima posude za vrenje. U poređenju sa kvascem u hljebu, gdje mnogo ugljendioksida ostaje zarobljeno u tijestu i na taj način hljeb postaje uvećan i sa velikim porama sa vazduhom.
