Vinska kultura širom svijeta. Jedan od najboljih načina za istraživanje novih kultura je isprobavanje njihove domaće hrane i pića. Vino jedne kulture može puno reći o njima i, za razliku od vinograda u Sjedinjenim Državama, može sadržavati čitavu istoriju.
Iako odlazak u bar možda nije najzdraviji izbor za putovanje, obilazak vinograda može vam pružiti priliku da ostanete aktivni, naučite o kulturi i probate neka ukusna pića odjednom. Evo nekih od najzanimljivijih vinskih kultura iz cijelog svijeta. Provjerite njihovu ponudu prilikom posjete ili iz udobnosti vlastitog doma.
Grčka
Retsina, Dionis i Carafes. Grci su ljubitelji vina od davnina. Dioniz, bog vina, bio je izvorni enofil. Legenda kaže da je plesao i smijao se i lutao Zemljom podučavajući smrtnike umjetnosti vinarstva.
Najzelenija ostrva u Grčkoj (greenest islands in Greece), poput Skopelos, prepuna su borovih šuma u kojima lokalno stanovništvo i dalje proizvodi Retsinu, bijelo vino koje je nastalo pre više od 2.000 godina. Stari Grci su prvobitno koristili smolu alepskog bora za zatvaranje posuda za vino kako bi spriječili kvarenje i brzo su se zaljubili u bijelo sa okusom šumskog poda koje je proizvela ova metoda.
Današnji stanovnici Grčke imaju odnos ljubavi/mržnje sa Retsinom, iako je teško raspravljati o tome koliko se dobro slaže sa svježim feta sirom ili punjenim listovima grožđa. Danas, još uvijek možete pronaći Retsinu posvuda, od prodavnica do malih taverni raštrkanih širom zemlje. Dobro pravilo u Grčkoj? Naručite domaće bijelo vino uz bokal (vrijednost otprilike boce) za oko 6 dolara u većini lokalnih taverni. Živjeli u Grčkoj: γεια μας (Ya mas!)
Kanada
Ledeno vino, paradajz i inovacije. Ice wine – Ledeno vino (Eiswein na njemačkom) nastalo je u Njemačkoj 1700-ih tokom posebno hladne jeseni, a kasnije su ga njemački imigranti donijeli u Kanadu. Kanada sada proizvodi više ledenog vina nego sve druge zemlje zajedno.
Dakle, šta je ledeno vino? To je slatko desertno vino koje se može proizvesti od crvenog ili bijelog grožđa – ali se najčešće proizvodi u Kanadi od grožđa sorte Vidal, sorte sa debelom pokožicom. Slatkoća dolazi od šećera koji se nakuplja kada se grožđe smrzne na vinovoj lozi. Grožđe se cijedi dok je još zamrznuto, čime se dobijaju vina puna okusa poput sušenog voća, meda, citrusa, breskve i pečenih orašastih plodova.
Pored ledenog vina, svaka provincija u Kanadi ima i barem jednu vinariju koja proizvodi vino od drugog voća. Trešnje, kruške, jabuke, pa čak i paradajz su popularni izbori za pravljenje svega, od suvih stonih vina do svjetlih, pjenušavih tipova. Živjeli u Kanadi: Cheersi!
Gruzija
Amber vino, Kvevris i istorija. Prošetajte ulicama Tbilisi-ja u Gruziji i biće vam teško da prošetate dijelom grada, a da ne prođete barem jednu vinoteku načičkanu od poda do tavana i od zida do zida sa bocama sa gruzijskim etiketama.
Kultura vinarstva u Gruziji je najstarija na planeti zemlji. Arheolozi su konačno otkrili da se vino masovno proizvodilo tokom kamenog doba u Gruziji – prije 8.000 godina! Tada, a i danas, tipično gruzijsko vino fermentisalo je unutar kvevri-sa, masivnih glinenih lonaca koji su zakopani pod zemljom tako da je otvor u ravni sa zemljom.
Vino koje izlazi iz Kvevri-sa nakon 6 do 9 mjeseci često je prekrasne boje ćilibara, zahvaljujući tradiciji fermentacije bijelog grožđa sa netaknutom pokožicom. Tradicionalni vinari često dozvoljavaju da peteljkovina, sjemenke, peteljčice i bilo koji drugi prirodni komadići fermentišu zajedno sa grožđem, stvarajući prekrasna, zemljana narandžasta vina. Živjeli u Gruziji: გაუმარჯოს (Gaumarjos!)
Peru
Pisco, pustinje i tradicija. Kada govorite o peruanskoj vinskoj kulturi, zapravo govorite o dvije različite stvari: vinu kakvo ga obično poznajete i pisku. Pisco je tehnički rakija – žestoko alkoholno piće koje se pravi od destilovanog vina. Ovo prirodno alkoholno piće najčešće se uživa kao prepoznatljivo piće Perua: Pisco Sour.
Prava proizvodnja vina u zemlji je druga priča. Španci su doneli vinarstvo u Peru u 16. vijeku. Tako su peruanski vinogradi postali prvi u Južnoj Americi. Većina grožđa ovdje se uzgaja u dolini Ike, vrlo sušnoj regiji okruženoj pješčanim dinama. Sama dolina je zapravo oaza, idealna za uzgoj mnogih sorti uključujući Malbec, Chardonnay i Tannat.
Peruanske vinarije, iako brzo šire svoju proizvodnju, još uvijek uživaju u tradicionalnim tehnikama proizvodnje vina. Mnogi još gaze grožđe nogama, pozivajući lokalno stanovništvo i posjetioce da se pridruže tokom La Vendimije, godišnje proslave vina i piska u zemlji. Živjeli u Peruu: Salud!
Izvor: https://www.healthytravelblog.com/ .Naslov orginala: The Most Interesting Wine Cultures Around The World. Objavljeno: 22.12.2020. by Danielle Owen. Prevod: Dragutin Mijatović
Pogledati i: https://ovinu.info/stara-fenicanska-vinska-presa-pocetak-vinske-kulture/ i https://ovinu.info/vinska-kultura-2/
