Visok sadržaj alkohola u vinu? Sadržaj alkohola je dugo visio u vazduhu. Koliko često čujemo da se ljudi žale da je sadržaj alkohola previsok i da je u prošlosti bilo bolje kada je bio niži? Čini se da i potrošači vina i pisci o vinu često imaju fetiš kada kažu “previše je alkohola”, a da čak ni ne probaju vino.
Šta je tačno visok sadržaj alkohola u vinu? Naravno, zavisi sa čim ga porediš. Da bi se moglo nazvati vinom, ono mora da ima najmanje 8% alkohola. Danas, međutim, no/lo trend (s naglaskom na ne, ako je vjerovati određenim izvještajima) mijenja ono što bi se zapravo trebalo smatrati vinom. Ali to je druga priča.
Vino sadrži alkohol, a vina koja danas pijemo obično su između 12 i 14,5% jačine. Bilo je vremena kada je količina alkohola bila niža. Kada su Francuzi konzumirali vino i do 150 litara po osobi godišnje. To je uglavnom bilo jednostavno stono vino sa udjelom alkohola od 8-9%. Vina sa okusom koji danas vjerovatno ne bismo podnijeli. Vremenom su vina postajala sve bolja, a navike pijenja su se mijenjale.
Ako ste pili vino 1970-ih i 1980-ih, onda da, od tada se povećao sadržaj alkohola. Ali nemojte kriviti klimatske promjene.
Britanska novinarka koja piše o vinu Jancis Robinson pisala je 2012. godine o zanimljivom izvještaju, koji je godinu dana prije uradilo Američko udruženje ekonomista vina. Analizirali su desetine hiljada nivoa alkohola u vinima uvezenim između 1992. i 2007. Uvezenih od strane LCBO, kanadskog monopola za alkoholna pića u Ontariju koji, poput švedskog Systembolageta, kupuje vina iz cijelog svijeta. Uporedili su to sa stvarnim porastom temperature u regijama porijekla vina i otkrili da je povećanje prosječnog nivoa alkohola mnogo veće nego što bi se moglo objasniti bilo kakvim klimatskim promjenama.
Uticaj klime
Zaključak je bio da je povećani sadržaj alkohola prvenstveno djelo čovjeka. Ne klimatskih promjena. Tokom 1980-ih i prije svega od 1990. godine, svijet vina se promijenio. U Švedsku su, na primjer, nakon pijenja vina prvenstveno sjeverne i centralne Evrope, doša vina iz toplijih podneblja. Vina Novog svijeta, južne Italije, južne Francuske… Topla klima automatski daje zrelije grožđe, što daje veći sadržaj alkohola . Vina su se dobro prodavala jer smo ih mi potrošači voljeli, voljeli “novi” stil.
To je bilo i vrijeme kada se sve više i više učilo o tome kako bolje proizvoditi vino. Ukratko, vinari su postali vještiji. Počeli su koristiti bolje sorte i klonove sorti, počeli su sa berbom zrelijeg grožđa. Bolje su se nosili sa nezgodama u vinogradu pa su se usudili ostaviti grožđe duže na čokotu. Nova generacija obučenih vinara radila je drugačije od svojih roditelja/prethodnika.
Ali još jedna stvar je bila od velike važnosti. Vino se mora prodati i važno je znati šta kupci traže. U to vrijeme vinski svijet je dobio nove potrošače iz zemalja koje nisu tradicionalno bile velike vinopije. Ovi potrošači preferirali su vina niske kiselosti i niske količine tanina, što se najbolje postiže sa stvarno zrelim grožđem bogatim šećerom. Tradicionalni potrošači pili su samo vino uz jelo. Novi potrošači pili su vino na sofi, u hladu i tako dalje. Rezultat su bila vina sa većim udjelom alkohola.
Dakle, nivoi alkohola u vinima koje danas pijemo su porasli, ali iz mnogo različitih razloga. Možda najviše zbog ljudskog faktora, više nego klime. Potrošači, ne samo “novi” potrošači, vole zaobljeniji, puniji, mekši stil. I zato što su proizvođači vina postali bolji u uzgoju grožđa i proizvodnji vina.
Visok sadržaj alkohola u vinu
Zanimljivo istraživanje Liv-Exa koje je sprovedeno 2021. godine upoređuje nivoe alkohola u regionima Burgundy, Bordeaux, California, Piedmont i Toskana tokom tri decenije, 1990-1999, 2000-2009 i 2010-2019. Region Burgundy je bila jedini region koji nije pokazao praktički nikakvu promjenu, u prosjeku 13,3% tokom čitavog 30-godišnjeg perioda.
Dramatičnije je bilo u regionu Bordeaux, koji je za 30 godina sa prosječnih 12,7% porastao na 13,4%, a zatim na 13,7%. California je počela sa skromnih 13,7%, porasla na 14,6%, a zatim pala na 14,5%. Toskana je porasla sa prosjeka od 13,6% na 14,1%, a Piedmont sa 13,8% na 14,2%.
Ako mislite da će biti značajne razlike u količini alkohola koju unosite, možda ćete morati ponovo razmisliti. Ako dijelite bocu vina sa nižim udjelom alkohola, 12%, trebate samo uzeti jedan ili dva dodatna mala gutljaja da biste dobili istu količinu alkohola kao da je u pitanju vino sa 14,5%. Razlika u opojnom dejstvu je skoro zanemarljiva.
Zato se nemojte previše opterećivati procentima.
(Izvor: jancisrobinson i liv-ex)
Britt Karlsson: Hög alkoholhalt? Skyll inte (bara) på klimatförändringar. (Visok sadržaj alkohola? Nemojte (samo) kriviti klimatske promjene). Izvor: BKWine Brief nr 248, April 2024 | BKWine Magazine |. Objavljeno: 30.04.2024. Prevod i priprema za sajt: DragutinMijatović
PREPORUKA ZA PROČITATI:
