Vitis labruska. Jedna od 30-ak američkih vrsta ili divljih loza sa punim botaničkim imenom je Vitis labrusca L. Već ju je 1753. godine opisao švedski prirodnjak Carl von Linné (1707-1778) u svojoj novoj nomenklaturi (L. u botaničkom imenu odnosi se na njega). Međutim, osvrnuo se na opis švajcarskog botaničara Caspar Bauhin (1560.-1624.), koji je već 1623. godine opisao “Vitis sylvestris virginiana“.
Vitis labrusca je najduže poznata američka divlja loza. Već početkom 17. vijeka pioniri u SAD bezuspješno su pokušavali od nje napraviti pitko vino. Ova vrsta zajedno sa dvije druge vrste Vitis mustangensis i Vitis shuttleworthii čini grupu Labruscae.
Promjena imena i sinonimi
Tokom vremena došlo je do nekoliko promjena imena, zbog čega su stari izvori zbunjujući jer pominju mnoga različita botanička imena. To su na primjer: Vitis blandii Prince, Vitis Canina Raf., Vitis catawba Hort., Vitis ferruginga Raf., Vitis labrusca var. Subeden tata Fernald, Vitis labrusca var. Typica Regel, Vitis latifolia Raf., Vitis luteola Raf., Vitis sylvestris virginiana Bauh, Vitis taurina Walter, Vitis vinifera sylvestris americana Pluk, Vitis vinifera var. Labrusca Kuntze i Vitis vulpina Marshall.
Uobičajeni sinonimi uključuju: Black Fox, Concord Grape, Fox Grape, Niagara Grape, Northern Fox Grape, Northern Muscadine, Parra Brava, Parron, Skunk Grape, Swamp Grape, Vid Silvestre, Vigne Lambruche and Vigne Cotonneuse. Loza se nalazi po cijelom istoku SAD-a do Mississippi i od južne Canada do Georgia duboko na jugoistoku. U prvim opisima spomenut je promjer debla od 30 centimetara, iako su to sigurno bile vrlo stare biljke. Voli sunčana mjesta na pjeskovitim ili vlažnim glinenim tlima. Izuzetno je osjetljiva na kreč, što je čini problematičnim za evropska tla.
Otpornost na plamenjaču i mraz je dobra, ali je donekle podložna filokseri. Zbog toga kao čista vrsta nije pogodna kao podloga za kalemljenje evropskim sortama. Bobice ili vino imaju izrazitu aromu jagode i foxton (foxy note). Zbog toga se naziva lisičje grožđa ili jagoda loza. Čak i nove sorte, i sa malim postotkom ukrštanja, imaju ovaj manje ili više izražen okus. Razlog tome je crno-crveni derivat antocijanina malvidin 3,5-diglukozid, koji se javlja isključivo u vrste Vitis labrusca. To omogućava jasnu identifikaciju u vinu kod sorti ukrštenih sa Vitis labrusca.
Sorte grožđa sa genima Labruska
Zbog ove arome, koja je pomalo jaka i zabrinjavajuća posebno za evropski ukus (ali koja je, inače, vrlo cijenjena u Japanu), teško je pogodna za komercijalnu proizvodnju vina. Sorte grožđa sa genima Vitis labrusca stoga se uglavnom koriste u SAD-u za proizvodnju stonog grožđa, pjenušavog vina, slatkog vina, soka od grožđa i džema (žele, džem).
Daleko najpoznatija Labrusca je sorta Concord, iz koje je izvedeno oko tri četvrtine svih američkih sorti grožđa na istoku SAD-a. Uključuju se i druge sorte sa barem nekim genima Vitis labrusca: Agawam, Alden, Alexander, Allegro, Armlong, Aurora, Baco Blanc, Beauty of Minnesota, Beta, Black Defiance, Black Eagle, Blanc Du Bois, Bluebell, Bolero, Breidecker, Brianna, Brighton, Brilliant, Caberinta, Cabernet Cantor, Campbell Early, Carter, Catawba, Clinton, Concord, Conquistador, Cornucopia, Delago, Delaware, Diana, Dutchess, Elvira, Florental, Fredonia, Gill Wylie, GR 7, Hartford, Headlight, Hector, Helios, Herbert, Himrod, Iona, Isabella, Ives, Kilian Vine, Kyoho, La Crosse, Lindley, Louise Swenson, Magnolia, Marquis, Melody, Monroe, Missouri Riesling, Moore's Diamond, Muscat Bailey A, New York Muscat, Niabell, Niagara, Noah, Norton (Cynthiana), Ontario, Orlando Seedless, Othello, Pontiac, President, Principal, Ravat Blanc, Ravat Noir, Reliance, Ripatella, Romulus, Salem, Schuyler, Seneca, Sevar, St. Pepin, Steuben, Sunbelt, Veeport, Winchell, Woodruff, Yates, York-Madeira i Zilga.
Dodatne informacije mogu se naći pod ključnim riječima: American Vines, Hybrids and Vine System. https://ovinu.info/upotreba-hibrida-u-vinogradarstvu/
Pogledati i: https://ovinu.info/americke-autohtone-sorte-grozdja/
Izvor: https://glossary.wein.plus/. Naslov orginala: Vitis labrusca – sjeverno američka vrsta vinove loze. Prevod: Dragutin Mijatović
