Arhitektura vinarija kroz istoriju

château istorija vinarije vino vinska kultura

Arhitektura vinarija kroz istoriju. Vino je oduvijek imalo važnu ulogu u zapadnoj kulturi. Proizvodnja vina može se u mediteranskom području pratiti čak od 4.000 godina B.C. (pne). U staroj Grčkoj vino je bilo važno piće i za više klase i za radničku klasu.

Arhitektura vinarija kroz istoriju
Chateau Margaux

Gdje god se proizvodilo vino, građene su vinarije. Međutim, do prije nekoliko vjekova arhitektura nije bila uključena u predstavljanje proizvodnje vina. Do tada su vinarije bile ograničene na strateška mjesta poput pećina, podruma i drugih uslužnih mjesta.

Lokalitet proizvodnje često je bio skriven ili smješten pod zemljom. To je takođe olakšalo proces proizvodnje vina. Podrum je tako mogao osigurati stalne uslove temperature i vlage koji su pogodovali radu i skladištenju vina i grožđa. Uporedo s tim misticizmom rodila se i uloga proizvođača vina: Nauka i umjetnost slijeđenja preciznih rituala dobijanja vina ostala su dostupna samo posebnoj eliti ljudi. Ljudi koji su se smatrali alhemičarima i predali svoje tajno znanje ograničenom broju ljudi. U novije vrijeme, između 18. i početka 19. vijeka, uloga arhitekture postala je središnja u procesu proizvodnje vina. Osnivanjem francuskih dvoraca u području Bordeaux, gdje su vlasnici vinograda započeli graditi dvorce okružene uslužnim zgradama u kojima se grožđe proizvodilo kao proizvod njihova cru, zemlje za uzgoj vinove loze.

Fabrika vina-arhitektura vinarija kroz istoriju

Ovi dvorci obuhvatali su različite stilove. Bili su to stilovi od klasičnih do novijih, karakterizirali su se ponavljajući element, komora, mjesto gdje je vino starilo u bačvama gdje će se oplemeniti na temperaturi od 12-15°C. U isto doba u drugim dijelovima Evrope trend je bio drugačiji. Uobičajene tipologije mjesta za proizvodnju vina bile su seosko poljoprivredno domaćinstvo i samostan malih dimenzija. Oba ova segmenta prilagodili su proizvodnji vina sa fokusom na funkcionalnost, a ne na izgled.

„Vila“ Palladian u regiji Veneto u Italiji, jedini je izuzetak od ovog pravila, koja je organizovana u ljetnikovacu okruženom uslužnim zgradama sličnog arhitektonskog stila. Nakon razvoja tehnika vinifikacije, kasni 18. vijek označava porast vinskog tržišta, što je i odgovaralo rastu dimenzija vinarije. Prvo su korištene željezne konstrukcije za mjesta za skladištenje vina, poput podruma, a skovan je izraz “fabrika vina”. To su bile vinarije koje su proizvodile ogromne količine grožđa i proizvodile vino nižeg kvaliteta.

Nakon mračnog doba prve polovine 20. vijeka, ratovi i bolesti vinove loze izrazito su ograničili proizvodnju vina. Tek 1970-ih u arhitekturi vinarstva se došlo do daljnjeg napretka u pogledu kvaliteta. Tehnička revolucija u enologiji (“nauka o vinu”), koja je uvela nove proizvodne instrumente, poput vještački kontrolisanih čeličnih tankova, dovela je do proizvodnje kvalitetnijeg, brendiranog, izvornog vina.

Tokom posljednjih nekoliko godina, vinska arhitektura se polako razvila u tržišno orijentisani simbol proizvođača vina. Sve da bi predstavila lokalnu tradiciju, kulturu mjesta i njegov teroir. Funkcija proizvodnje vina postala je povezana sa funkcijama prijema i zabave za posjetioce i pojmom “vinski turizam”. To se prvi put koristi u francuskoj Bordeaux regiji i u američkoj regiji Napa Valley, a ubrzo je usvojen i u ostatku svijeta.

Pogledati i: https://ovinu.info/vinarije-svijeta/

Naslov orginala: Wineries Architecture in History. Izvor-knjiga: Listening to Wine and Tasting Music. Objavljeno: 23.05.2018. Slika: D.Perez (Chateau Margaux). Prevod: Dragutin Mijatović