Šta je drugo vino?

Šta je drugo vino? Kako cijene grande crus classés dostižu nove visine, i neposredno prije nego što berba 2019. izlazi na tržište. iDealwine baca pogled na bordeaux specifični fenomen «drugo vino». Drevna tradicija ili marketinški trik? Dobra kupovina ili pogrešan izbor?

Šta je drugo vino

Suprotno uvriježenom mišljenju, Bordeaux već dugo proizvodi drugo vino. Arhiva pokazuje da je Château Pichon-Longueville Comtesse de Lalande stvorio drugo vino 1874. godine koje je poslano na moskovsku izložbu. 1902. godine Léoville Las Cases kreirali su svoj „Clos du Marquis“. Château Margaux slijedio je primjer 1908. godine, sa svojim „Pavillon Rouge de Margaux.”

Continue reading “Šta je drugo vino?”

Arhitektura vinarija kroz istoriju

Arhitektura vinarija kroz istoriju. Vino je oduvijek imalo važnu ulogu u zapadnoj kulturi. Proizvodnja vina može se u mediteranskom području pratiti čak od 4.000 godina B.C. (pne). U staroj Grčkoj vino je bilo važno piće i za više klase i za radničku klasu.

Arhitektura vinarija kroz istoriju
Chateau Margaux

Gdje god se proizvodilo vino, građene su vinarije. Međutim, do prije nekoliko vjekova arhitektura nije bila uključena u predstavljanje proizvodnje vina. Do tada su vinarije bile ograničene na strateška mjesta poput pećina, podruma i drugih uslužnih mjesta.

Continue reading “Arhitektura vinarija kroz istoriju”

Chateau Margaux – čuveni dvorac regiona Bordeaux

Chateau Margaux. Kontinuitet i pažnja do detalja drže Château Margaux na vrhu igre. Najjužniji od četiri prvenca područja Médoc, poznat je po velikom, klasičnom dvorcu, impresivno dalekom vidiku na kraju duge avenije drveća. Kad je u Bordeauxu, ovo je dom vlasnice Château Margaux Corinne Mentzelopoulos.

Chateau Margaux
Nova vinarijaChateau Margaux

Finese i elegancija

Dvorac je u srcu imanja od 265 ha, kojeg čine šume i polja. Oko 102 ha je pod vinogradima. Vinograd, sa zapisima koji datiraju iz 16. vijeka, danas je isti kao i tada. Vinogradi pod sortom Merlot protežu se na brežuljcima pored rijeke Žirond (Gironde). Sjeverno od dvorca nalazi se kamenom ograđeni vinograd u srcu Grand Vin, zasađen sortom Cabernet Sauvignon. Philippe Bascaules, direktor imanja Château Margaux od 2016. godine, kaže da ta sorta “daje savršeno vino i čini najmanje 70% Grand Vin.”

Continue reading “Chateau Margaux – čuveni dvorac regiona Bordeaux”

Zapanjujuće lijepi dvorci za posjetiti u Evropi

Lijepi dvorci u Evropi. Evropa je zemlja zamkova. Na cijelom kontinentu možete posjetiti, popiti vino i čak provesti noć u mnogim od tih srednjovjekovnih građevina. Sa preko 2.500 samo u Španiji, 1.000 u jugozapadnom dijelu Francuske i nevjerojatnih 20.000 koje postoje u Njemačkoj, ljubitelji dvorca sigurno imaju svoj posao ne prekinut za njih. Ipak, vjerovatno neke od njih nećete moći posjetiti. Ali, Winetraveler je suzio listu na neke od najljepših dvoraca u Evropi koje biste trebali planirati da posjetite.

Buda Castle. Budapest

Buda Castle, Budapest. Smješten na brdu Castle, dvorac Buda datira iz 1.265. Poprilično nevjerojatan dodatak izgrađen je sredinom 1.700-ih: kao barokni stil dvoraca. Sada se u kompleksu zamka nalaze tri muzeja i Nacionalna biblioteka Széchényi.

Continue reading “Zapanjujuće lijepi dvorci za posjetiti u Evropi”

Najveći podrumi svijeta

Najveći podrumi svijeta. Podzemni podrumi u Moldaviji legendarni su po svojim ogromnim vinskim kolekcijama koje su priznate od strane Ginisove knjige rekorda, misteriozne po udaljenosti od podzemnih puteva, veličanstvene po imenima poznatih ličnosti koje su ih posjetile, i autentičnim svojim prisustvom u domaćinstvu svakog Moldovan-a.

Guinness Rekord. 

Najveća kolekcija vina na svijetu sa preko 1,5 miliona boca, zabilježena u Ginisovoj knjizi u 2005. pripada Moldaviji. Sa nazivom „Zlatna kolekcija“, smještena je na dubini od preko 80 metara, gotičkog stila, u podzemnim galerijama Milestii Mici. Najstarije vino u kolekciji datira iz 1969. godine; svake godine u kolekciju se dodaju hiljade boca finih, bijelih i crvenih, suvih i desertnih vina. Podrumi obezbeđuju idealnu mikroklimu za starenje vina, održavajući stalnu temperaturu i vlažnost. Vina koja su sačuvana u Zlatnoj kolekciji izvoze se u mnoge zemlje poput Japana, Kine, Tajvana, Holandije, Kipra, Danske, Finske, Malezije itd.

Continue reading “Najveći podrumi svijeta”

Bordeaux vino

 

Šta je Bordeaux  vino? Bordeaux se odnosi na vino iz regiona Bordeaux, Francuska. Više od 90% Bordeaux vina su crvena vina sa sortama Merlot i Cabernet Sauvignon. Upoznajemo Vas sa vinom iz regiona Bordeaux, uključujući zabilješke o degustacijama, prijedloge za uparivanje hrane i vina i ostale važnije detalje koje bi trebali znati.

 

Prve Cabernet Sauvignon i Merlot loze potiču iz regiona Bordeaux.

 ZABILJEŠKE O DEGUSTACIJI VINA BORDEAUX

 Primarni okusi crvenog vina Bordeaux: crna ribizla, šljiva, grafit, kedar, ljubičica. Crvena vina iz regiona Bordeaux su srednje do punog okusa sa aromama crne ribizle, šljive i zemljane note mokrog šljunka ili olovke. Kada okusite vina, ona ističu mineralne i voćne note koje vode u peckave, slane tanine koji se suše u ustima. Tanini su često dovoljno visoki da se vina mogu čuvati nekoliko decenija.

U zavisnosti od kvaliteta, godine berbe i koja vina region Bordeaux nudi, voćni okusi variraju od više oporih voćnih do slatkastih zrelih plodova voća. Vintage (Godina berbe) varijacija je i definitivno nešto na šta treba obratiti pažnju kada su u pitanju vina iz ovog područja. Govoreći o godinama berbi (vintages), jedna od tajni u pronalaženju velike vrijednosti Bordeaux regiona ima upravo veze sa godinama berbi. Dostupna vina nude izvanrednu vrijednost poslije dobre berbe i takva vina će stariti (dozrijevati) iz godine i godinu! Inače, čini se da su se velike berbe pojavljivale 1-2 puta svakih 5 godina. (npr. 2015, 2014, 2010…)

Naslov orginala: A Primer to Bordeaux Wine;  Izvor: https://winefolly.com/;  Objavljeno: 05.08.2016. by Madeline Pucketete; Obrada slika: Dijana Pantić;  Prevod: Dragutin Mijatović;  Ključne riječi: Bordeaux, Red Bordeaux, White Bordeaux, Wine

Bordeaux – Klasifikacija vina 1855

Bordeaux. Često se susrećemo sa različitim natpisima na etiketi flaše bilo kojeg vina. Bordeaux klasifikacija vina iz 1855 je jedna od tih zagonetki. Klasifikacija iz1855. godine je u stvari klasifikacija dvoraca (zamkova), odnosno “brenda” koji pripada dvorcu. To nije klasifikacija vinograda ili terroira. Klasifikacija obuhvata 60 dvoraca u regionu Médoc plus jedan na području Graves koji proizvode crveno vino i 27 dvoraca u regionu Sauternes koji proizvode slatko bijelo vino.

Klasifikacija iz 1855. godine je kreirana da predstavi slavna vina Bordeaux na Svetskoj Izložbi u Parizu (koja se održala te iste 1855. godine), a koju je organizovala Imperijalna vlada Napoleona III. Odgovornost da napravi nacrt Imperijalne Klasifikacije je data Privrednoj Komori Bordoa, koja je ovaj zadatak povjerila čuvenom „Sindikatu Brokera Bordoške Berze vina“. Zadatak je bio uspostaviti zvaničnu hijerarhiju zasnovanu na vjekovnom trgovačkom iskustvu „vinskih brokera“ i ujedno odati priznanje svakom klasifikovanom posjedu-vinogradu, njegovoj reputaciji. Sve informacije su, naravno, dolazile iz najpouzdanijih izvora, a potvrđene su kroz tržišne cijene na „Berzi Vina Bordoa“. Najzad, 18. Aprila 1855 godine, Sindikat Brokera je doneo „presudu“. Presuda nije bila izraz prolaznog trenda, već zvanična potvrda postojećeg stanja na tržištu i njegove vjekovne kvalitativne evolucije.

Naslov orginala: 1855 års klassificering i Bordeaux;  Izvor: https://www.bkwine.com/sv/;  Prevod: Dragutin Mijatovic