Budućnost vina EU. Nove potrošačke navike i pažnja prema zdravlju mladih pokreću promjenu, prema perspektivi Evropske komisije (2024-2035). Budućnost vina EU: proizvodnja, potrošnja i izvoz opadaju u narednoj deceniji. Proizvodnja i izvoz vina u Evropskoj uniji opadat će, kao i potrošnja, iz razloga koji su sada već nekoliko puta ponovljeni. To su klimatske promjene, niža potrošnja alkohola općenito među mladima, zabrinutost za zdravlje i tako dalje. Opšti trendovi, iako se, barem na frontu potrošnje, mogu uočiti razlike, pri čemu se očekuju značajna smanjenja u zemljama velike potrošnje kao što su Francuska i Njemačka. Te rast u zemljama sa manjom potrošnjom, kao što su Češka, Poljska i Švedska.
Paralelno sa padom potrošnje vina, dolazi do jasne promjene navika potrošača. Uz opšti pad crvenog vina i porast svježih i lakših pića, posebno pjenušavih vina. Prodaja pića na bazi vina raste, a to uključuje i dealkoholizovana vina, ali količine su i dalje niske. To je ono što Evropska komisija procjenjuje u svom najnovijem izvještaju o izgledima za poljoprivredu EU sa tržišnim projekcijama za poljoprivredu do 2035. Konkretno, potrošnja će pasti za -1% godišnje, između 2024. i 2035. godine, do 19,8 litara po osobi (od prosjeka od 22,3 postignutog između 2020. i 2024. godine). Dok izvoz (koji danas čini 20% Evropsko vino) predviđa se pad od -1,2% godišnje tokom perioda (dok je uvoz vina izvan EU predviđen na -2,7% godišnje). Ali godišnje će se proizvoditi 0,7% manje vina (uzimajući u obzir da varijabla “klima” može poremetiti stvari, prim. aut.), sa prognozom od 140 miliona hektolitara 2035. godine.
Nije samo Budućnost vina EU upitna
Ali evropska poljoprivreda je mnogo više od vina. A prema izgledima Komisije EU, evropski kontinent će ostati uskraćen za nekoliko osnovnih proizvoda. Uključujući pšenicu, ječam, meso, mliječne proizvode, maslinovo ulje i vino, ali će rast poljoprivredne produktivnosti biti pod pritiskom. ”Pritisci klimatskih promjena” i uticaj na glavne prirodne resurse, posebno vodu i tlo, koji ograničavaju potencijal rasta prinosa i izazivaju pomicanje agroklimatskih zona prema sjeveru, utičući na modele kultivacije. Izvještaj pokazuje da poljoprivredni sektor koji se prilagođava izazovima klimatskih promjena, zabrinutosti za održivost i promjenjive potražnje potrošača, nastavljajući izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i doprinosi globalnoj sigurnosti hrane.
Što se tiče obrazaca potrošnje, izvještaj EU predviđa da će se potrošnja mesa neznatno smanjiti. Uglavnom govedine, zbog ograničene ponude i visokih cijena, i svinjetine, zbog zabrinutosti za održivost. Dok se očekuje da će se potrošnja peradi povećati, vođena zdravijim imidžom i relativno nižom cijenom. Trebalo bi povećati potrošnju biljnih proteina. Stabilna situacija, međutim, za mliječne proizvode, sa promjenama u njegovom sastavu koje su rezultat promjena u načinu života i rastućih zdravstvenih potreba koje mogu povećati potražnju za obogaćenim i funkcionalnim mliječnim proizvodima.
Što se tiče drugih proizvoda, očekuje se da će se proizvodnja evropskog maslinovog ulja neznatno povećati do 2035. godine. Podstaknuta povećanim prinosima – trend pada potrošnje maslinovog ulja u glavnim zemljama proizvođačima će se nastaviti, dok se očekuje da će porasti u drugim zemlje EU. Proizvodnja voća i povrća suočit će se sa izazovima koji se odnose na ekstremne vremenske prilike. Rastuće troškove energije, ograničenja upotrebe pesticida i epidemije štetočina. Međutim, izvještaj predviđa da će se potrošnja svježih proizvoda u EU povećati, podstaknuta rastućom svijesti potrošača o prednostima zdrave prehrane. Konkretno, proizvodnja jabuka bi mogla ostati stabilna, dok se očekuje pad proizvodnje breskve i nektarina.
Budućnost vina? i…
Što se tiče ratarskih kultura, izvještaj predviđa moguću promjenu u korištenju zemljišta sa žitarica i uljane repice na soju, druge uljarice i mahunarke. Podstaknute manjom potražnjom za žitaricama za hranu za životinje i biogoriva. Nadalje, procjenjuje se da će se povećati površina poljoprivrednog zemljišta namijenjenog trajnim nasadima. Dok bi trajni travnjaci i neobrađeno zemljište mogli ostati stabilni – nastavlja se u izvještaju.
Prinosi žitarica i uljarica će se neznatno povećati do 2035. godine, zahvaljujući pozitivnim kretanjima u preciznoj poljoprivredi, u digitalizaciji i poboljšanju zdravlja tla. Te kompenzaciji klimatskih promjena, smanjenoj dostupnosti i ekonomskoj dostupnosti faktora poljoprivredne proizvodnje. Proizvodnja žitarica će biti vođena kukuruzom i ječmom, dok se očekuje da će se proizvodnja pšenice oporaviti nakon pada u 2024. Konačno, očekuje se da će proizvodnja šećera polako opadati do 2035. Podstaknuta smanjenjem prinosa šećerne repe i prelaskom potrošača na ishranu sa smanjenim unosom šećera, zaključuje se u izvještaju.
__________________________________________________________________________________________________
Naslov orginala: Il futuro del vino Ue: produzione, consumi ed esportazioni in calo nel prossimo decennio. (Budućnost vina EU: proizvodnja, potrošnja i izvoz opadaju u narednoj deceniji). Izvor: https://winenews.it/. Objavljeno: 14.12.2024. Priprema za sajt: Dragutin Mijatović
