Orange vino, ili kako se još naziva i narandžasto vino, novi je stari element u vinskom svijetu koji se danas povezuje sa malim vinarstvom i prirodnim vinskim pokretima. Vino je proizvedeno od bijelih sorti grožđa, ali tehnologija podsjeća na proizvodnju crvenog vina.
Kako proizvesti narandžasto vino? Za proizvodnju narandžastog vina koriste bijele sorte grožđa koje su često lokalne u regiji. Zahvaljujući dugom kontaktu sa pokožicom grožđa, vino postaje tamnije od “običnih” bijelih vina, a zavisno od zrelosti i razvoju, boja varira od tamno žute do narandžaste. Fermentacija se obično odvija u nekom obliku glinene posude koja je ili u podrumu ili zakopana u zemlju da bi temperatura bila niža. Vinar često koristi prirodni kvasac i vino flašira bez filtracije. Stil takođe uključuje dugo vrijeme fermentacije – od sedmicu dana do cijele godine.
Grub i oksidativni okus
Orange vino ima pomalo poseban okus jer je već duže vrijeme izloženo kiseoniku. Kaže se da vino ima oksidativne tonove i arome poput zrelih jabuka, svježih orašastih plodova ili sušenog voća. Vino postaje potpuno suvo i prirodno mu nedostaju tonovi. Kako vino fermentiše zajedno sa pokožicom, tanini iz njih se ispiru i vino postaje neobično grubo da bude bijelo. Grubost znači da se otvara sasvim nova dimenzija u kombinaciji sa hranom, a orange vina su postala vrlo popularna u modernoj kuhinji.
Rođeno u Gruziji, ponovo rođeno u Italiji. Istorijski gledano, Gruzija se uglavnom povezuje sa narandžastim vinom. Ovdje su počeli proizvoditi vino prije 8.000 godina i vjerovatno je originalno vino podsjećalo na današnju varijantu orange (narandžastog) vina. Većina orange vina u zemlji dolazi iz regiona Kakheti i Imereti. Korišteno grožđe je lokalno grožđe sorte Rkatsiteli, a proizvodnja se odvija u velikim glinenim posudama zvanim qvevri.
Međutim, novo predstavljanje dogodilo se u sjeveroistočnoj Italiji krajem 1990-ih. U regionu Friuli-Venezia Giulia vinogradari sa manjim vinogradima postigli su veliki uspjeh sa orange vinima sa sortama groža Ribolla gialla, Sauvignon vert i Pinot gris.
Orange vino je povezano sa Slovenijom, posebno sa područja Goriških Brda, ali ga proizvode i mali proizvođači širom svijeta vina. Francuska nije izuzetak. Uz današnja “moderna” orange vina, region Jura već dugo proizvodi i oksidativni Vin Jaune od grožđa Savagnin.
Različite vrste glinenih posuda
Danas kažu pomalo neoprezno vino “amfora-kvasac” i podrazumijevaju vino koje je fermentisalo u glinenim posudama i terakota posudama u mnogo različitih oblika i veličina. Tokom vremena posude su postajale veće, a da bi izdržale pritisak tokom fermentacije, počeli su ih i rano ukopavati u tlo. Osim što posude postaju stabilnije, pod zemljom je hladnije – prednost i za proizvodnju i za čuvanje-skladištenje.
Amfora – original sa vrhom. Amfora je u davnim vremenima bila najčešći sud za prevoz pića poput vina. Tipično je imala zašiljeno dno, dugačak uski vrat i dvije ručke. Zbog oblika, amfora nije mogla samostalno stajati, ali je bila praktična kada ju je trebalo premjestiti. Tradicionalni, šiljasti oblik danas ima još jednu prednost: male čestice tonu na dno i stvaraju malo taloga koji daje hrskavije vino. Moderne amfore koje se koriste u proizvodnji vina često izgledaju drugačije i izrađene su i od gline i od betona. Vino koje fermentiše u ”jajima” i drugim okruglim posudama često postaje punije.
Tinaja – veća amfora. U južnoj i centralnoj Španiji još se ponegdje koriste velike glinene posude, tinaja. Od početka su bile daljnji razvoj klasičnih amfora, ali većih dimenzija, ravnog dna i bez drški. Danas su izrađeni od gline i betona, a ponekad se ukopavaju kako bi se regulisala temperatura.
Novi vinari u južnom Čileu nedavno su počeli eksperimentisati sa tinajama, posebno za vina od grožđa sorti Pais i Cinsaut.
Qvevri – Gruzijska zakopana divovska posuda
Velika glinena posuda qvevri, ili kvevri, izrađena je u tri gruzijske regije Imereti, Kakheti i Guria. Veličina varira od 20 do 10.000 litara. Qvevri se koristi i za proizvodnju crvenog vina, ali upravo su orange vina postala poznata.
Objašnjenje slike: Vin-vino, Fållning-talog, Druvskal-pokožica, Stjälkar-peteljčice, Kärnor-sjemenke
Qvevri su popunjene izmuljanim grožđem, uključujući pokošicu i sjemenke. Otvor je nepropusno pokriven i konačno zapečaćen glinom. Čitav postupak proizvodnje vina odvija se u glinenoj posudi: alkoholna fermentacija, malolaktička konverzija i čuvanje. Vina se filtriraju i bistre prirodnim taloženjem u glinenoj posudi. Da biste zaštitili i izolovali posudu, prekrijte je krečnim malterom sa vanjske strane. Unutrašnjost je premazana smolom kako bi se olakšalo čišćenje.
Izvor: https://www.systembolaget.se/. Original naslov: Orange vin – gammal teknik ger trendig vinstil (Narandžasto vino – stara tehnologija daje trendovski stil vina). Prevod: Dragutin Mijatović
Pogledati i: https://ovinu.info/istorija-vina-antika-16-dio-tehnika-i-proizvodnja/