Češka. Vinova loza je jedna od rijetkih biljaka koja može izraziti trag pejzaža i mjesta u njegovom konačnom obliku – vinu – na složen, ali osjetljiv način. Vinogradi u Češkoj leže u sjevernijem dijelu rasprostranjenosti vinove loze u Europi, što je preduslov za vina izuzetne raznolikosti, koja se ističu svojim izvornim voćnim notama i pikantnošću, bogatim spektrom aromatičnih jedinjenja i harmoničnom, punoćom okusa.
Češka – vinske regije
U Češkoj postoje dvije vinske regije: Bohemija (Bohemia) i Moravska (Moravia). Vinska regija Bohemia sastoji se od podregija Litoměřická i Mělnická. Moravska se sastoji od ukupno četiri podregije: Znojemská, Mikulovská, Velkopavlovická i Slovacka.
Gajenje vinove loze i proizvodnja vina su u Češkoj rasprostranjeni još od naseljavanja Slovena za vrijeme Velikomoravskog carstva u 9. i 10. vijeku nove ere. U Evropi su vina iz Moravske i Češke (Bohemia) poznata i popularna još od srednjeg vijeka. Od uvođenja zakona o vinu 1995. godine, vina iz Moravske i Češke doživela su veliki kvalitativni razvoj i sada su među najboljim vinima u Evropi.
Sorte vinove loze
BIJELE: Aurelius (slika), Auxerrois, Chardonnay, Děvín, Erilon, Florianka, Grüner Veltliner, Hibernal, Irsai Oliver, Kerner, Lena, Malverina, Moravian muscat, Müller Thurgau, Muscat Ottonel, Neuburger, Pálava, Pinot Blanc, Pinot Gris, Riesling, Rinot, Sauvignon, Savilon, Sylvaner green, Traminer red, Veltliner Frührot, Veritas, Vrboska, Welschriesling
CRNE: Agni, Alibernet, André, Ariana, Blauburger, Blauer Portugieser, Cabernet Moravia (slika), Cabernet Sauvignon, Cerason, Domina, Dornfelder, Frankovka (Lemberger), Fratava, Kofranka, Laurot, Merlot Noir, Nativa, Neronet, Pinot Noir, Rubinet, Saint Laurent, Sevar. Zweigeltrebe Blau
Najviše gajene sorte vinove loze u Češkoj / Nejpěstovanější odrůdy révy vinné v ČR/
Grafikon prema udjelu bijelih i crnih sorti / Graf dle podílu bílých a modrých odrůd /
Češka Vina
Vina Češke odlikuju se zanimljivim rasponom aroma, bogatim ekstraktivnim materijama i harmoničnom kombinacijom punog okusa sa svježom kiselinom kod bijelih vina. U novije vrijeme sve popularnija su i crvena vina, koja su zahvaljujući modernim tehnikama prerade puna i izražajna, ali mekana i baršunasta. Rosé vina takođe postaju trend – lijepa ne samo zbog svoje boje već i zbog svog izuzetnog mladalačkog karaktera.
Osnovne karakteristike vina sorte Veltlinac zeleni
Veltlíner Green je najraširenija sorta i uzgaja se na oko 14% površina čeških vinograda. Svakako vrijedi probati vino Veltlín iz regije Znojmo, Mikulov ili Velkopavlovice, a u Češkoj iz Mělnicko, Roudnice ili Most.
Boja: Boja vina je obično slabije izražena, zelenkasto zlatna sa iskričavim odsjajima.
Aroma vina: Aroma vina ima tonove koji mogu podsjećati na biber, pikantnost, laganu mineralnost, ali i tonove voća ili tonove koji podsjećaju na svježu pokošenu travu ili livadu.
Okus: Sočan, svjež, jake kiselosti, ugodne začinjenosti i blagih naznaka gorkih badema u retrookusu.
Osnovne karakteristike vina sorte Frankovka
Frankovka je vrlo stara sorta koja vjerovatno potiče iz Austrije. U Češkoj se uzgaja isključivo u Moravskoj, najrasprostranjenija je u Velkopavlovicama i Slovačkom, ali najbolja frankovka dolazi iz Mikulovskog kraja.
Boja: Obično je bogata, intenzivno rubin.
Aroma vina: Sadrži voćne tonove koji podsjećaju na šljive, trešnje ili šumsko voće poput kupine. U pozadini obično nalazimo tonove crnog začina.
Okus: Obično su puna, bogata i ekstraktna sa većim taninom, što frankovku predodređuje za dugotrajnije čuvanje. Ovo je takođe čini prelepo baršunastom i mekom.
Izvor: https://www.vinarskecentrum.cz/en/ . i https://www.vinazmoravyvinazcech.cz/en/encyclopedia/. Naslov orginala: Wine regions in the Czech Republic and Main white and red wine varieties in Czechia. Objavljeno: Narodni Vinarske Centrum and vina z Moravy vina z Čech. Pripremio: Dragutin Mijatović
POGLEDATI I: https://ovinu.info/palava/ i https://ovinu.info/rasprostranjenost-svjetskih-sorti-vinove-loze/
Dobro je znati-ako niste znali? Uzvikujete li i vi “Živjeli!” prilikom nazdravljanja vinom, odnosno kuckanjem čašama? Taj je običaj počeo još u srednjem vijeku kada su se željeli uvjeriti da ih neprijatelj ne truje. Naime, kako bi bili sigurni da je čaša bez otrova, najprije bi ju prelijevali u čašu osobe koja im je vino pružila.
