Vitis vinifera. Kao i sve biljke, vinovu lozu razvrstavamo prema sistemu taksonomije koji je postavio švedski botaničar Carl Linnaeus 1753. godine. Vinova loza pripada redu Vitales, porodici Vitaceae i rodu Vitis. Rod Vitis ima preko sedamdeset različitih vrsta. Rod Vitis podijeljen je na dva podroda: Muscadinia i Euvitis. Podrod Muscadinia obuhvata tri vrste, među kojima je najpoznatija Vitis rotundifolia. Podrod Euvitis obuhvata tri grupe: Istočno-azijske vrste (preko 40 vrsta, kao što je Vitis amurensis i mnoge druge), američke vrste (28 vrsta, kao što su Vitis Labruska, Vitis riparia, Vitis rupestris i druge). Ali jedna vrsta vlada svijetom vina: Vitis vinifera, vinsko grožđe Starog svijeta.
Vitis vinifera, Izvor: https://sv.wikipedia.org/
Vitis vinifera
Sve međunarodne sorte grožđa su podvrste, kultivari, Vitis vinifera: Cabernet Sauvignon, Merlot, Pinot Noir, Syrah, Chardonnay, Sauvignon Blanc, Pinot Gris, Riesling, Chasselas Blanc. Dodajte ovome nekoliko desetina drugih važnih sorti grožđa: Zinfandel, Sangiovese, Tempranillo, Garnacha, Albariño, Barbera, Nebbiolo, Chenin Blanc, Gewurztraminer, Cabernet Franc, Mourvedre, Malbec, Viognier i dodajte bukvalno hiljade drugih, neke naširoko gajene, druge preživljavaju negdje u nekoliko vinograda.
Mnoge od ovih glavnih podvrsta (ili sorti) vinskog grožđa imaju svoje varijante koje se nazivaju “klonovi”. Na primjer, postoji preko 100 klonova sorte Pinot Noir.
Šta je sa ostalih šesdeset i više vrsta Vitisa osim Vitis vinifera? Dobar dio ovih vrsta porijeklom je iz Sjeverne Amerike. Istaknuti primjer je Vitis labrusca, koju poznajemo bolje kao grožđe Concord. Concord je odličan za svježe jelo, pravljenje soka od grožđa ili želea od grožđa, ali rani evropski doseljenici su otkrili da vino proizvedeno od grožđa labrusca ima neprijatan okus jagode i mokrog krzna, neprijatan okus koji su označili kao okus-miris “lisice”.
“Nema problema”, rekli su. “Donijet ćemo vinovu lozu (Vitis vinifera) i uzgajati je u Novom svijetu.” Američki osnivač Thomas Jefferson bio je jedan od onih ljudi koji su pokušali. Uvezao je italijansku sortu Sangiovese za uzgoj na svom imanju Monticello u Virdžiniji. Uvezao je i talijanskog vinara. Bez obzira šta je Džeferson uradio (ili naredio svojim robovima), nijedna od ovih loza nije proživjela dovoljno dugo da redovno rađa.
U osamnaestom vijeku niko nije mogao da shvati zašto je loza (koja nije Vinifera) uspjevala (ali je proizvodila vino lošeg kvaliteta), a Vinifera nije uspjela da se održi.
Filoksera
Razlog će postati očigledan u sledećem vijeku. Krivac je bila sjevernoamerička štetočina vinove loze zvana filoksera. Filoksera je insekt koji siše sok, sličan lisnoj uši, koji napada korijenje vinove loze. Američke vrste vinove loze proizvode neku vrstu ljepljivog soka koji lisne uši ne vole. Kao dodatna odbrana, američke vinove loze formiraju sloj zaštitnog tkiva i štiti korijen od opasnih gljivičnih ili bakterijskih infekcija. Vinifera, s druge strane, bespomoćna je protiv ovog napasnika.
Simptomi da je loza zaražena:
- Vinova loza umire zbog suše, koja se iz godine u godinu pokazuje u sve većem obimu i dovodi lozu do propadanja
- Korijenje je prekriveno insektima okruženim žutim jajima
- Primjetna (kao otekline) zadebljanja starijih korjenova
- Formiranje blijedozelenih gala na donjoj strani – naličju listova
- Mali skupljeni izdanci-lastari i žuti listovi pojavljuju se u roku od tri godine, a loza ugiba nakon otprilike pet godina.
- Lijevo; Filoksera na korjenu vinove loze, izvor: https://excelsiorwineblog.wordpress.com/
- Desno; Oštećenja na korjenu, izvor: https://upload.wikimedia.org/
Tokom 1850-ih, viktorijanski botaničari uvezli su američku lozu u Englesku za svoje botaničke bašte. Pojava parobroda dramatično je skratila prelazak preko okeana, omogućivši insektu – filokseri da preživi među vinovom lozom. U roku od nekoliko godina, filoksera je uništila svaki vinograd u Engleskoj. Zatim je preskočila u Francusku. Godine 1863. prve francuske vinove loze su počele da umiru. Tokom narednih 25 godina, filoksera je skoro uništila francusko vinogradarstvo. Ubrzo se proširila na ostatak Evrope. Uzgajivači grožđa su isprobali sve metode pod suncem da se bore protiv prijetnje: rastvori bakra, plavljenje polja, zakopavanje žive žabe krastače ispod svake loze kako bi „izvukli otrov“. Ništa nije uspjelo.
Filoksera je bila ta koja je podstaknula hortikulturiste da stvaraju hibridne sorte vinove loze, ukrštajući neotporne sorte Vinifera sa lozama koje su otporne na filokseru kao što je Vitis labrusca.
Hibridne sorte i kalemljenje
Otpornost na filokseru izgleda nije prešlaa na novostvorenu lozu, ali su se drugi atributi, poput otpornosti na zimske mrazeve, pojavili. Hibridne loze poput Seyval Blanc i danas se koriste u hladnim ili vlažnim klimama gdje Vinifera ne uspijeva, u dijelovima država New York, Kanada, Japan i Engleska. Mnogi proizvode divna vina, ali imaju problem sa imidžom i teško im je da se takmiče sa svjetskim moćnim grožđem na tržištu. Hortikulturisti – vinogradari – vinari nisu se zadržali na tome i rješenje je na kraju pronađeno. Ako ukrštanje vrsta vinove loze ne uspijeva, zašto ne nakalemiti dijelove vinove loze (dio lastara) na loze ne-vinifere? DNK odgovorna za pravo grožđe nalazi se u potomstvu, a ne u korijenu.
Danas je sve komercijalne sorte kaleme na odgovarajuću podlogu otpornu na filokseru. Kada je kalemljenje postalo norma, podloge su razvijene da odgovore na širok spektar drugih pogodnosti – izazova kao što su otpornost na druge bolesti i štetočine, salinitet tla, sadržaj kalcija, kiselost i alkalnost tla, višak vode, nedostatak vode, otpornost na hladnoću, toplotu, stres, i tako dalje. Dalje je manje ili više sve poznato? Imamo na raspolaganju desetine podloga na koje se kaleme plemenite sorte, čiji je život produžen u nedogled.
Izvor: https://www.buywine.com/ . Naslov orginala: Wine Grape Species. Objavljeno: 03.06.2018. by buywine. Pripremio: Dragutin Mijatović
POGLEDATI I: https://ovinu.info/vinova-loza/ i https://ovinu.info/vinova-loza-sekvenciran-genom-podloge/ i https://ovinu.info/upotreba-hibrida-u-vinogradarstvu/ i https://ovinu.info/vitis-labruska/ i https://ovinu.info/filoksera-zloglasni-stetnik-vinove-loze/
Dobro je znati-ako niste znali? Teksaški hortikulturista Thomas Volney Munson (1843-1913) bio je prvi zagovornik tehnike kalemljenja plemenitih sorti na američke loze. Tehnika je uspjela, a oduševljena francuska vlada dodijelila je Munson-u Orden Legije časti. U Čileu, državi Washington, većem dijelu Australije vinova loza se gaji bez kalemljenja na američke podloge. Silikatna pjeskovita tla ne pogoduju razvoju filoksere.
